Kvalitet vina svih tipova utvrdjuje
organoleptickom (degustacionom-senzorskom) i
hemijskom analizom. Kao i kod svih drugih pica organolepticke osobine su od primarnog znacaja za kvalitet.
Hemijska analiza vrsi se u toku proizvodnje kao i kod gotovog proizvoda (vina) za trziste zbog kontrole ispravnosti.
Pored ove dve analize kod vina se ispituje jos i
- mikrobioloska ispravnost
- postojanost (stabilnost)
Organolepticko ocenjivanje (strucna degustacija)Bitne organolepticke osobine vina su: ukus, miris, buke, harmonicnost, sortna tipicnost (plemenitost), boja i bistrina.
Strucnim pregledom ocenjuje se jos :
- estetski izgled pakovanja, oblik i boja boce, etiketa i zapusac
- kvalitet zapusaca i sigurnost zatvaranja
- kompletnost deklaracije
Ukus vinaUkus je primarna osobina vina. On predstavlja kompletan utisak koji najvecim delom potice od kolicine i uskladjenosti alkohola, secera, kiselina, tanina i specificnih sastojaka, ugljendioksida, estara, aldehida, ketona itd. Tanin je opora supstanca koju sadrze pokozica i semenke. On je prirodni konervans i omogucava da vino stoji 10, 20 i vise godina.
Kod kvalitetnih vina posebno se ceni originalan, specifican i izuzetan ukus.
Miris i bukeMiris je druga slicna organolepticka komponenta. Ocenjuje se slicno ukusu: da li je normalan(bez stranog mirisa), sortna tipicnost i intenzitet.
Tri osnovna tipa mirisa vina su: normalan vinski miris, muskatni miris i specifican miris pojedinih sorti.
Buke je plemeniti miris koji se razvija u vinu visokokvalitetnih sorti odlezavanjem najmanje tri godine u boci.
Boja vinaBoja vina zavisi od tehnoloske obrade i sorte grozdja. Kod
belih vina boja moze biti:
- svetlo zuta
- zelenkasto-zuta
- zuta
- zlatno zuta
- tamno zuta
Crna vina imaju jasno do tamno crvenu boju a ruzicasta crvenkastu - roze.
Bistrina vinaBistrina je jedan od zahteva koji treba da ispunjava svako vino. Po stepenu bistrine vino se moze okvalifikovati kao:
- kristalno bistro
- bistro
- maglicasto mutno
- mutno
- mutno sa talogom
Organolepticko ocenjivanje vina vrsi se bodovanjem na osnovu pojedinih osobina. Zbir svih poena daje brojno izrazenu organolepticku vrednost vina. Prosek ocene svih clanova komisije je konacna ocena. U praksi se najvise primenjuju dva sistema bodovanja (od 20 i od 100 poena).
Osobine koje Maksimalan broj poena se ocenjuju |
(sistem od 100 poena) (sistem od 20 poena)
| Ukus 30 12 |
| Miris i buke 20 4 |
| Boja 10 2 |
| Bistrina 10 2 |
| Harmonicnost 20 X |
| Sortna tipicnost 10 X |
Ukupno 100 20
|
(X) – Znaci da se ne ocenjuje posebno ali se uzima u obzir pri oceni ukusa i mirisa.