Ovo sam naso u "Vinarstvo sa enohemijom i mikrobiologijom" inz. Salko Mustovic, Privredni pregled, 1985, Beograd
U mostu i vinu je veci broj raznih fermenta i ovde ce biti spomenuti samo vazniji.
1. Fermenti koji ubrzavaju reakcije razlaganja organskih supstanci -Saharaza (invertaza). Vrsi hidrolizu saharoze na glukozu i fruktozu. Nalazi se u malim kolicinama u mostu, ali znatno vise u celijama vrelnih gljivica. Medjutim, dejstvo ovog fermenta je znatno jace kada se taj ferment oslobodi celije, a to je kada izumiru celije kvasca i kada se obavi autoliza kvasca. Aktivnost saharoze znatno zavisi od kiselosti mosta (vina), tj. koncentracije H jona. Najpovoljnija kiselost je 3-5 pH.
-Pektinosteraza (pektaza). Ovaj ferment je znacajan za bistrenje vina . Ubrzava (katalizira) hidrolizu pektina. Hidrolizom se izdvaja metanol, a ostaje jezgro pektina koje cini poligalakturonska kiselina. I kod ovog fermenta znacajan je pH. optimalno delovanje je kada je pH 6-8.
-Tanaza. Ubrzava razlaganje taninskih materija. Nije nadjena u grozdju. Smatra se da u most i vino dolazi iz plesni (peniciliuma) trulog grozdja.
-Katalaza. Ubrzava oslobodjenje kiselina iz vodonik-peroksida (2H2O2=2H2O+O2). Ova reakcija se odvija u celijama i mostu, i to tako brzo da se toksicnost delovanja vodonik-peroksida ne moze ni da dodje do izrazaja.
2. Fermenti oksidoredukcionih procesaOvi fermenti su takodje bitni za kvalitet mosta odnosno vina. Dele se na dehidraze, oksidaze i peroksidaze.
Ovi fermenti narocito znacajnu ulogu imaju u toku prerade grozdja, alkoholne fermentacije i u toku nege vina, tj. sluze kao katalizatori oksido-redukcionih procesa.
Posto imas Radovanovica

mozda ti i ovo pomogne.
