pola pije pola sarcu daje
Punopravni član
 
Ugled člana: 0
Van mreže
Pol: 
Starost: 47
Lokacija: ch- kopaonik
Poruke: 138
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 7.0
|
 |
« Odgovor #15 Poslato: 23. Decembar 2009, 19:50:42 » |
|
3 kilograma . maksimum 4 sve preko 4 kg nije preporucljivo.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
strashni
Punopravni član
 
Ugled člana: 0
Van mreže
Pol: 
Starost: 28
Lokacija: kragujevac
Poruke: 132
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 8.0
|
 |
« Odgovor #16 Poslato: 24. Decembar 2009, 23:03:54 » |
|
Ljudi kakav sam prokupac pio pre neko vece...  Ne mogu da verujem sta je covek izveo. Ima oko 70l, umuljao je bez odvajanja peteljki, vino nije videlo vinobran (i ne treba mu, do proleca ce da ode), zdravo, bistro, puno, dosta alkohola, boja, tanini...  Deset puta sam mu rekao, ODLICNO - svoj vinograd, kasna berba, dvadeset godina iskustva, prava je steta sto ga ne zanima da to uozbilji... Vino mu stoji u dve pletare od 50l pa po pola... Jako zanimljiva sorta i treba je raditi - i u vinogradu i u podrumu 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ne rapravljaj se sa budalom, prvo te spusti na svoj nivo pa te dobije na iskustvo
|
|
|
Profi
Punopravni član
 
Ugled člana: 3
Van mreže
Pol: 
Lokacija: Jagodina
Poruke: 162
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.5.7
|
 |
« Odgovor #17 Poslato: 12. Januar 2010, 12:49:15 » |
|
Da, ove godine je prokupac bio iznad proseka! Stvarno je odlicno vino. Jedan poznanik je ove godine napravio, rekao bih polusuvo vino od prokupca i fenomenalnog je ukusa i boje. Naime posto je grozdje brao dosta kasno i kad je sve jos bilo u fazi vrenja, hladno vreme je preseklo fermentaciju i vino je ostalo takvo kakvo jeste. Ima secera u sebi, a boja  Nisam verovao da prokupac moze tako nesto da da. Svi kazu da je mesao sa Vrancem, Frankovkom..., ali ne, pouzdano znam da je samo prokupac.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Vali
Mlađi član

Ugled člana: 1
Van mreže
Pol: 
Lokacija: lazarevac
Poruke: 81
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.0.5
|
 |
« Odgovor #18 Poslato: 13. Januar 2010, 14:30:03 » |
|
dali mozda znas koliko je drzao vremena pod kominom_
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
cvele
Zaslužni član
  
Ugled člana: 2
Van mreže
Pol: 
Starost: 38
Lokacija: Niš
Poruke: 256
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6
|
 |
« Odgovor #19 Poslato: 26. Januar 2010, 17:34:56 » |
|
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
dok pijem-zdrav sam
|
|
|
lozar
Urednik
   
Ugled člana: 28
Van mreže
Pol: 
Starost: 44
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 430
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 6.0
|
 |
« Odgovor #20 Poslato: 26. Januar 2010, 23:48:35 » |
|
Što ovo dete propusti kroz šake to mora da rodi! Ovo što je prikazano francuzi zovu „gobelet“(eng.goblet) što bi moglo slobodno da se prevede kao „vaza“(analogno kotlastoj kruni ili „vazi“ kod breskve).Kod Italijana i Španaca upravo se tako i zove. To je slobodni uzgojni oblik niskog stabla.Formira se stablo na nekih 30-50cm od zemlje a odatle kreću „grane“tj. višegodišnje kordunice na kojima se svake godine vrši rezidba kondir na kondir na svakoj od grana tako da postepeno dolazi do izduživanja grana. Razmak sadnje je 1,5 x 1,5m u klasičnoj varijanti ali može da se prilagodi i modernoj obradi zemlje i prohodu traktora. Lastari se ne vezuju već se po potrebi skraćuju što smanjuje prinose.Osim toga primenjuje se kod slabije bujnih sorti i na lošijim zemljištima pa su lastari kraći i uspravni.Na snimku može da se vidi kako su do rezidbe dorasli samo vršni lastari što znači da su prethodnog proleća svi ostali olačeni Zbog manjih prinosa po čokotu i dobrog rasporeda lastara u prostoru postiže se nešto veći procenat šećera.Prednost je i što se štedi na naslonu. Skoro je u emisiji “Put vina“ mogao da se vidi jedan tako formiran zasad Šardonea i Burgundca crnog na jugu Francuske na nekim škriljcima i oblucima.Taj uzgojni oblik se i inače vezuje za suvu i toplu klimu sa dosta sunca. Ako neko hoće može da proba sa formiranjem ali ovo je kao i naše gajenje uz kolac(župska rezidba) nešto što je prevaziđeno.Ili ajde da kažemo, može da posluži na malim posedima i u ekstenzivnom vinogradarstvu.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
kicca
Punopravni član
 
Ugled člana: 3
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Wien-Selevac
Poruke: 169
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Microsoft Internet Explorer 8.0
|
 |
« Odgovor #21 Poslato: 27. Januar 2010, 22:15:23 » |
|
Posto imam nekih 100tinak cokota prokupca ili kamenicarke kako je zovu u mom selu mogu da kazem da nijedna druga rezidba osim kratke i ne funkcionise kod ove sorte i to provereno a sto se vina tice jedino pravo "domace"vino se pravi upravo od ove sorte znaci vino koje ima karakteristican ukus naseg podnevlja koje leze na masnu i zacinjenu hranu i moze se popiti par bokala/naravno zavisi od treninga i podloge/ Negde sam procitao da su je jos Rimljani doneli na nase prostore.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Prvi izvozni posao Srbije u SAD bio je 1897. godine kada je prodato između 30.000 i 40.000 tona suve šljive. Taj novac je Srbiju tada izbavio iz krize!
|
|
|
lozar
Urednik
   
Ugled člana: 28
Van mreže
Pol: 
Starost: 44
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 430
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 6.0
|
 |
« Odgovor #22 Poslato: 27. Januar 2010, 22:48:48 » |
|
Ja takođe imam Prokupac, režem ga na kraće i duže kondire ali na špaliru i uvek sam bio zadovoljan prinosima i kvalitetom.Zahvalna sorta.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
kicca
Punopravni član
 
Ugled člana: 3
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Wien-Selevac
Poruke: 169
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Microsoft Internet Explorer 8.0
|
 |
« Odgovor #23 Poslato: 27. Januar 2010, 23:06:39 » |
|
Nisam bas strucnjak ali iziskustva znam da moze da rodi vise nego sto je to dobro za kvalitet odnosno prerodi zato ga ljudi kod nas rezu kratko mada se kolicina roda moze resavati i na zeleno to jest proredjivanjem grozdova 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Prvi izvozni posao Srbije u SAD bio je 1897. godine kada je prodato između 30.000 i 40.000 tona suve šljive. Taj novac je Srbiju tada izbavio iz krize!
|
|
|
cvele
Zaslužni član
  
Ugled člana: 2
Van mreže
Pol: 
Starost: 38
Lokacija: Niš
Poruke: 256
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6
|
 |
« Odgovor #24 Poslato: 28. Januar 2010, 08:04:56 » |
|
Lozar, koliko imas tog prokupca?
Kada ga budes rezao, stavi neku fotku da svi vidimo kako to izgleda na spaliru.
Sinoc sam probao kombinaciju kaberne sovinjon-vranac, "Status vino"-Svrljig. Dao bih mu jedva prelaznu ocenu...
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
dok pijem-zdrav sam
|
|
|
kicca
Punopravni član
 
Ugled člana: 3
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Wien-Selevac
Poruke: 169
OS:  Windows XP Browser:  Opera 9.61
|
 |
« Odgovor #25 Poslato: 28. Januar 2010, 23:16:56 » |
|
Prokupac se vrlo lako reže: Formiraj trajno stablo na žici špalira (jedno-krako ili dvo-krako) kako se ti odlučiš, pa formiraj rodne čvorove. Dalja rezidba je jednostavna sve na dva okca. Moja preporuka ti je da nesavijaš svake godine lukove, već na rodnom stablu na prvoj žici ostavljaj kratke kondire od dva okca! Post je Peca50 postavio u temi orezivanje vinove loze Provereno dobijas najbolji kvalitet grozdja mada me je malo zbunilo to sto sam ovde negde procitao da su na Radmilovcu izdvojili oko 140 varijeteta Prokupca sto moze da znaci da ne postoji univerzalan nacin rezidbe vec zavisi od varijeteta. To potvrdjuje i prica da Lozar dobar kvalitet dobija mesovitom rezidbom. Odrastao sam u porodici gde se na spalir vinova loza gaji vec 40 godina i mom dedi je neko u tim pocecima pokazao mesovitu rezidbu i tako su rezali sve sto smo u vinogradu imali/muskat hamburg,prokupac,slankamenka,zupljanka,smederevka,kardinal i jos par ranih/ I svuda je to davalo pristojan kvalitet grozdja osim kod Prokupca do istog zakljucka su dosli i ostale komsije pa su se samouki polako priblizili nacinu koji Peca50 objasnjava Nadam se da sam pomogao A iz istog iskustva najbolje vino su pravili od Prokupca i Muskat Hamburga 60:40 takvo domace vino se moze cesto naci u Vinci kod Topole pio sam ga tamo na par mesta izuzetno 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Prvi izvozni posao Srbije u SAD bio je 1897. godine kada je prodato između 30.000 i 40.000 tona suve šljive. Taj novac je Srbiju tada izbavio iz krize!
|
|
|
lozar
Urednik
   
Ugled člana: 28
Van mreže
Pol: 
Starost: 44
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 430
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 6.0
|
 |
« Odgovor #26 Poslato: 30. Januar 2010, 00:04:05 » |
|
Rado ću da ostavim fotku samo da prođe ovaj sneg i dođe sv.Trifun pa da krene rezidba. Nije mešovita rezidba u pitanju.Rekao sam da ostavljam duge i kratke kondire što je kratka rezidba.Ono što radim je formiranje rodnih čvorova na kordunicama. Znači kada stablo stigne do prve žice tu ga orežem pa olačim sva okca osim dva-tri vršna.(bolje je ostaviti jedan više jer može da dođe do očenjivanja ili lomljenja). Odaberem sledećeg proleća dva najbolja lastara i jedan povijem po prvoj žici na levu a drugi na desnu stranu.Sve lastare koji iz njih krenu u toku vegetacije a donji su po položaju očenem.(mislim na lastare iz okaca koja gledaju u zemlju) Sledeće godine imate dvokraku kordunicu i na njoj izrasle lastare koje orezujem na kondire od po dva okca.Ukoliko imate ostavite po tri kratka kondira i na levoj i na desnoj kordunici.Ukoliko nemate onda ostavite koliko imate.Oni su vam začetci budućih rodnih čvorova.Na kraju vegetacije imaćete dva jaka lastara izrasla iz svakog kondira. Sledeće godine orežem viši lastar po položaju(u svakom rodnom čvoru) na 3-4 okca(ako su tanji na 2 ako su deblji na 3-4 okca) a donji po položaju na kratak kondir od dva okca za zamenu. Ovako dalje nastavite da režete svake godine s tim što viši lastar po pravilu treba odstraniti rezidbom do osnove a iz kondira za zamenu viši lastar orezati na 3-4 okca a niži na dva okca kao kondir za zamenu. Ovde samo treba voditi računa da se pravovremeno odaberu jalovaci za zamenu rodnog čvora kada dođe do njegovog iscrpljivanja i sušenja. Ja praktikujem da svake 4 ili 5 godine odgajim jalovak ili lastar bliže stablu pa na proleće odsečem i zamenim celu kordunicu.Jedne godine zamenim levu a druge desnu stranu.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
peca50
Urednik
   
Ugled člana: 47
Van mreže
Pol: 
Starost: 61
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 988
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.0.17
|
 |
« Odgovor #27 Poslato: 30. Januar 2010, 00:12:38 » |
|
Postoji jedan trik a koji se odnosi na problem izbijanja jalovaka, tojest nerodnih lastara koji bi trebalo da zamene rodne čvorove, a koji su se izcrpli ili razudili: naime dovoljno je da pri rezidbi vrhom makaza ubodete mesto na kordunici gde bi želeli da vam izbije zamena za budući rodni čvor. Na tako ubodeno mesto priteći će "hrana!, gde će se formirati-aktivirati pupoljak iz koga će izbiti lastar jalovak, kako ga nazva Lozar, a tako i jeste jalovak jer neće roditi dok se neformira rodni čvor.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Boca dobrog pica je isto sto i narodna pesma: ide od usta do usta!
|
|
|
kicca
Punopravni član
 
Ugled člana: 3
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Wien-Selevac
Poruke: 169
OS:  Windows XP Browser:  Opera 9.61
|
 |
« Odgovor #28 Poslato: 30. Januar 2010, 00:14:25 » |
|
Nisam najpazljivije citao pa sam verovatno prevideo ali ovako kako si sada opisao to je to  Veliki pozdrav za "komsije"strucnjake 
|
|
|
|
« Poslednja izmena: 30. Januar 2010, 11:38:19 Autor dioda »
|
Sačuvana
|
Prvi izvozni posao Srbije u SAD bio je 1897. godine kada je prodato između 30.000 i 40.000 tona suve šljive. Taj novac je Srbiju tada izbavio iz krize!
|
|
|
crnitrn
Zaslužni član
  
Ugled člana: 6
Van mreže
Pol: 
Lokacija: Zupa
Poruke: 264
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #29 Poslato: 01. April 2010, 16:14:30 » |
|
Ja imam prokupac 60 godina star.U mom kraju ga zovu rskavac a i ovde se i najvise gaji pa se smatra i da mu je porelo iz zupe!?Njega kod nas zna svaki zivi da reze,jer je peharast oblik gajenja(zupska rezidba) toliko rasirena da ljudi rezu mnoge sorte na ovaj nacin! Moze da rodi pa da slepi to znam i iz licnog iskustva!U plantazima se isto reze sam mu se korrdunica formira u visini prve zice!Ako hocete kvaitet ostavite 4-5 kratkih kondira! Danas sam upravo orezao prokupac!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|