Sve o Vinu Forum

O vinu i destilatima => Razne teme vezane za vino i rakiju => Temu započeo: dioda 09. April 2008, 10:57:24



Naslov: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 09. April 2008, 10:57:24

Kvalitet vina svih tipova utvrdjuje organoleptickom (degustacionom-senzorskom) i hemijskom analizom. Kao i kod svih drugih pica organolepticke osobine su od primarnog znacaja za kvalitet.

Hemijska analiza vrsi se u toku proizvodnje kao i kod gotovog proizvoda (vina) za trziste zbog kontrole ispravnosti.

Pored ove dve analize kod vina se ispituje jos i

  • mikrobioloska ispravnost
  • postojanost (stabilnost)

Organolepticko ocenjivanje (strucna degustacija)

Bitne organolepticke osobine vina su: ukus, miris, buke, harmonicnost, sortna tipicnost (plemenitost), boja i bistrina.

Strucnim pregledom ocenjuje se jos :

  • estetski izgled pakovanja, oblik i boja boce, etiketa i zapusac
  • kvalitet zapusaca i sigurnost zatvaranja
  • kompletnost deklaracije

Ukus vina
Ukus je primarna osobina vina. On predstavlja kompletan utisak koji najvecim delom potice od kolicine i uskladjenosti alkohola, secera, kiselina, tanina i specificnih sastojaka, ugljendioksida, estara, aldehida, ketona itd. Tanin je opora supstanca koju sadrze pokozica i semenke. On je prirodni konervans i omogucava da vino stoji 10, 20 i vise godina.

Kod kvalitetnih vina posebno se ceni originalan, specifican i izuzetan ukus.

Miris i buke
Miris je druga slicna organolepticka komponenta. Ocenjuje se slicno ukusu: da li je normalan(bez stranog mirisa), sortna tipicnost i intenzitet.
Tri osnovna tipa mirisa vina su: normalan vinski miris, muskatni miris i specifican miris pojedinih sorti.

Buke je plemeniti miris koji se razvija u vinu visokokvalitetnih sorti odlezavanjem najmanje tri godine u boci.

Boja vina
Boja vina zavisi od tehnoloske obrade i sorte grozdja. Kod belih vina boja moze biti:

  • svetlo zuta
  • zelenkasto-zuta
  • zuta
  • zlatno zuta
  • tamno zuta

Crna vina imaju jasno do tamno crvenu boju a ruzicasta crvenkastu - roze.

Bistrina vina
Bistrina je jedan od zahteva koji treba da ispunjava svako vino. Po stepenu bistrine vino se moze okvalifikovati kao:

  • kristalno bistro
  • bistro
  • maglicasto mutno
  • mutno
  • mutno sa talogom

Organolepticko ocenjivanje vina vrsi se bodovanjem na osnovu pojedinih osobina. Zbir svih poena daje brojno izrazenu organolepticku vrednost vina. Prosek ocene svih clanova komisije je konacna ocena. U praksi se najvise primenjuju dva sistema bodovanja (od 20 i od 100 poena).



Osobine koje                                          Maksimalan  broj  poena
se ocenjuju
                                    (sistem od 100 poena)                           (sistem od 20 poena)

Ukus                                     30                                                                   12
Miris i buke                            20                                                                    4
Boja                                      10                                                                    2
Bistrina                                  10                                                                    2
Harmonicnost                         20                                                                    X
Sortna tipicnost                      10                                                                    X
Ukupno                              100                                                                   20

(X) – Znaci da se ne ocenjuje posebno ali se uzima u obzir pri oceni ukusa i mirisa.



Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: boris 13. Maj 2008, 00:06:22
Razlika izmedzu ta dva je da kada imate npr. medzunarodni sajam ili natjecanje uzima se
taj medzunarodni po kriteriju 100 bodova ,
a drugi Baumannova ljestvica 20 bodova je za druge svrhe i tu se ocjenjuju kriteriji
po kakvoci od stolnog koji mora imati najmanje 12.1 boda do vrhunskog 18.1 boda .

(http://smileys.smileycentral.com/cat/7/7_4_33.gif)


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 13. Maj 2008, 09:34:43
 :) borise pun si korisnih informacija, drago mi je sto si postao clan foruma...


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: MiReLaa 24. Maj 2008, 19:30:41
da li neko zna nesto o PRIJEMNOJ KONTROLI,PROCESNOJ KONTROLI,ZAVRSNOJ KONTROLI,kontroli grozdja pre proizvodnje vina,kontroli kvaliteta pri proizvodnji vina,kontroli sire,kontroli kvasaca?
ako bar neko nesto ima molim vas da mi napisete  :'(


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 24. Maj 2008, 19:54:27

Mirela obrisao sam onu temu jer je ista kao i ova ovde, nadam se da se ne ljutis  ::)
Procackacu po knjigama pa cu naci nesto i postaviti...Valjda i ostali znaju nesto o tome pa ces dobiti neke informacije... Do kada moras predati maturski ?


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: MiReLa 24. Maj 2008, 20:53:37
pa skontala sam da je ista ali nisam znala kako bi drugacije napisala...opusteno...treba da ga predam do 30.maja a vec 2 meseca trazim to sto mi treba i nema nigde :'(

ajde molim te bar nesto ako nadjes posalji


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 24. Maj 2008, 22:02:53

Moram te razocarati ali nisam nasao nista sto bi mogao da ti posaljem...
Ajde daj neko konkretnije pitanje pa cu nesto mozda naci, kako nisi dobila literaturu od profesora/profesorice?


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: MiReLa 25. Maj 2008, 00:03:14
kontrola grozdja pre proizvodnje vina,kontrola kvaliteta pri proizvodnji vina,kontrola sire,kontrola kvasaca,bilo kakvu kontrolu bilo kog tehnoloskog postupka-sve ce mi dobro doci

a profesoricu bas ne interesujemo puno...nikome nista nije dala,samo nam pogleda to sto smo sami uspeli da skupimo,prokomentarise i to je to :'(


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: aleck 06. Januar 2009, 15:21:55
Obzirom da sam napravio svoje prvo "zvanično" vino, voleo vih da ga odnesem na degustaciju i test nekom od poznatijih eksperata, tipa prof. Jović.

Ne treba mi radi reklame, već da čujem mišljenje ljudi koji su sigurno probali mnogo više vina od mene i da eventualno dobijem savet šta poboljšati.

Da li znate da li on i drugi to rade? Ostavite kontakte, ukoliko ih znate.


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: macak 14. Januar 2009, 21:21:35
Predlažem da se za amatere (kao što sam ja) naprave osnovne smjernice pri degustacji vina tj. na šta se treba obratiti pažnja od samog otvaranja boce pa do degustacije i konačnog ocjenjivanja vina. Mišljenja sam da mnogo ljudi u restoranima pomiriše čep otvorene boce probaju i samo klimnu glavom u znak odobravanja.
 Moram da ispričam jednu istinitu priču, možda ći biti nekom dosadan ali da se nekom od nas amatera ne dogodi slično iskustvo kao u ovoj priči.
Prije 10 -ak godina moj kolega je držao kafić u kojem smo se skupljali. Kako je došao dan renoviranja angažuje on jednog majstora da mu okreči lokal  (dobar majstor ali kad je trijezan). Ovaj okreči lokal uz strogo zakjučane frižidere i magacine s pićem.
 Nakon 2 mjeseca u kafiću se slavi rođendan. Skupilo se društvance te se poče cugati. Priđe konobar i pita društvo šta će piti. Jedna djevojka gleda u izložena pića i među flašama ugleda liker od jaja te naruči isti. Konobar donese svima piće i počne žurka. Stiže tura za turom društvo sve veselije ali kod treće ture djevojka sve teže guta liker te prelazi na kraju naručuje pivo. Žurka se završila, a sutradan smo se u kafiću našli ja i moj prijatelj. Komentarišemo žurku i pitam ga je šta je sa onim likerom od jaja kad je ona djevojka onako teško gutala. Znali smo da duže stoji jer se rijetko pije, ustane prijatelj ode do reklamnog pića donese flašu i čašu pa da probamo. Pogledamo rok upotrebe u redu, naspemo piće da probamo liznemo malo kad ono sredstvo za krečenje Jupol. Majstor zvani "Ćopi"  koji je krečio lokal u žutu boju, skinuo flašu popio liker, a u flašu je sipao Jupol jer je pretpostavljao da niko nikad neće tražiti liker od jaja pa će ostati ne otkriven. Popi djevojka 3 čaše Jupola jer nije znala kakvog je ukusa liker od jaja.   


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Peđa 15. Januar 2009, 00:05:37
Mačak, priča je interesantna i poučna. To navodi samo na jedan zaključak......ukusi su različiti i sve je stvar ličnog afiniteta. Najbolje je vino-ono koje tebi prija.
No, hajde da ti odgovorim na pitanje. Čitaj redom postove, imaš post o karakteristikama vina, pa post o ocenjivanju (šta se sve i na koji način oćenjuje), i na kraju, post o odabiru vina u restoranu.


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: DarkoK 15. Januar 2009, 09:18:32
Ono što je najbitnije jeste da svako od nas ima vina koja najviše prijaju. Naravno, pri odabiru vina, u restoranu, treba uskladiti vino sa onim to je na jelovniku, mada, po meni, to nije pravilo. Treba birati vina koja vam najviše prijaju.
Prilikom otvaranja boce, pored toga što treba omirisati čep i ustanoviti da li ima miris buđi, treba i videti da li je kompaktan, tj. da li je došlo do krunjenja plute.

Degustacija vina je filozofija i onima koji ne degustiraju vina, već ih piju kao vodu, ovi postupci mogu biti smešni. Cilj degustacije je da degustant stvori svolju sliku i svoj utisak o vinu.
Pre nego što se proba vino, trebalo bi pogledati njegovu boju, da li je tamno crvena, svetlo crvena, crvenkasta,... (za crvena vina) ili zelenkastožuta, zlatnožuta,...(za bela vina).
Boja vina najbolje se vidi na beloj podlozi, dok utisak o boji može biti iskrivljen ukoliko je podloga u nekoj brugoj  boji.

Potom ide radnja kojom svi pokazuju da "znaju mnogo" o vinima.
S obzirom da se čaša ne puni do vrha, držeći čašu za vrat ili stopu, promeša se vino i prinesse nosu, tj. nos se ubaci u čašu vodeći računa da se ne umoči u vino   :) i pomiriše. Prilikom mirisanja treba osetiti na šta vas asocira miris (dim, zemlja, jagode, šumsko voće, cveće,...) Da bi ovu radnju mogli da izvršite potrebana je vežba, koja podrazumeva da treba sve mirisati, hleb, kafu, jagode, zemlju, voće i povrće (npr. na pijaci ili prodavnici). Taj miris ostaje u memoriji i kada bude bilo potrebno javiće se kada budete mirisali vino.

Nakon toga ide probanje vina na ukus. Uzme se mali gutljaj vina, a nakon toga se preko vina udahne vazduh. Na jeziku se oseti ukus, saltko, kiselo, gorko, slano ne bi trebalo (ukoliko je slano onda je to Jupol  ;D) dok vazduh koji se udahne kroz usta i izdahne kroz nos daje opet utisak o vinu, nekakvu asocijaciju.
Bitno je da je degutacija stvar vežbe i da vam niko ne može osporiti doživljaj o vinu. Ukoliko vas vino asocira na hrastovinu ili jagode onda je to to i niko vam ne može reći da je u pitanju nečto drugo jer je to vaš doživljaj.

Ovo je suština, ili bar mislim da jeste, ima ovde još mnogo toga ali ovo je dovoljno pa neka neko drugi dopuni.


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Gaga 15. Januar 2009, 23:14:09
Hteo bih ta kratko prokomentarisem na temu degustacije, a povodom ovog i jos jednog teksta koji je prevod sa engleskog( u drugoj kategoriji)
Pre svega kako ce covek mirisati i drzati casu mozda nema veze. Ono sto je sigurno da gad promuckate vino i povecate interakciju s kiseonikom to i te kako otvara buke i omeksava ukus.  Ono sto bih savetovao je da se, pogotovu u restoranu ne "zabija nos u casu i duboko udahne". Na zalost ima dosta vina koja imaju ozbiljne greske i one cak u vecini slucajeva ne poticu od cepa (plute). Ako vino ima neki od pokvarenih mirisa- ukusa i vi to svojski povucete, moze da vam potpuno pokvari vece i dalje uzivanje u vinu ili jelu. Neki od tih mirisa se tako zalepe za sinuse da treba par sati da ih potisnete iz memorije.
Prvi kontakt s vinom, posto ga dobro pogledate, treba da bude obazriv i vrlo diskretan. Pre svega to moze da skrene previse paznje i da trivijalizuje celu stvar. Ja savetujem samo lagani snif tek toliko da se vidi jel sve OK, a onda ce te kasnije na miru kad ostali pocnu da piju, istrazivati detalje arome i ostalog.
Inace degustacija je po mom misljenju najbolja kad ste sami ili sa najvise par osoba, pod uslovom da su to ozbiljni degustatori. I naravno bez jela, osim krekera, mozda grozdja i dosta vode.
Da ne zaboravim, kad se degustira ne pije se! To je vrlo vazno i presudno pravilo.
Piti i uzivati vino je predivna stvar, ali ako zaista hocete da saznate, odnosno upoznate vino onda ga ne smete piti. Od osne duplje nadalje nema nikakvih senzora. Za degustaciju treba pre svega ostati apsolutno trezan.
Predpostavljam da vecina nas moze da pijuci iznese nekoliko vina, ali ne i vise. U tom slucaju ozbiljno degustiranje se zavrsava za najvise pola sata i onda pocinje nagadjanje.
Nadam se da nisam bio previse strog. Ako sam preterao izvinjavam se.




Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Aleksandar Nikolov 12. April 2009, 19:41:57
sta znaci mikrobioloska ispravnost na vinata moze li poopsirnije objasnenje?
Sta se  podrazumeva pod tartaratna stabilnost i proteinska stabilnost na vinata?

Molim vas da mi date objasnuvanje zasto ovie dva parametri mi se mnogu bitni se srekavam so niv na rabota vo vizbata a ne mi se bas jasni


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Sicko 13. Septembar 2009, 21:47:46
Da li neko (pre svega Dioda  :) ) ima nesto o kontroli kvaliteta vina hemijskom analizom?
Neki pravilnik, postupci itd....
Dosta bi mi znacilo.


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 14. Septembar 2009, 00:48:38
Imam sve sto se metoda tice, ne znam sta ti konkretno treba....


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Sicko 14. Septembar 2009, 18:33:30
Pa meni trebaju, za neki seminarski, laboratoriski postupci za ispitivanje:Ukupnih ekstrata, redukujucih materija, ekstrata bez secera, ukupne kiseline, ispariljive kiseline, slobodni i ukupni SO2 , pepela, fenolnih materija, diklukozid malvozida, alkohola...
Znaci svi postupci laboratoriskih ispitivanja za jednu analizu vina..

Imao sam ja jedan praktikum u kome je sve to bilo napisano ali se zagubio negde  ???
Ako imas u elektronskom formatu, super, ako nemas, nema veze snacicu se, nemoj da se maltretiras i tipkas....
Hvala unapred


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 14. Septembar 2009, 23:25:58
Pa to ti je skoro kompletna analiza sto znaci da treba prekucati praktikum od pocetka do kraja ;D
Na zalost nemam nista u elektronskoj formi, samo na papiru...


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Sicko 15. Septembar 2009, 09:09:59
Pa da  :lol:
Nema veze, hvala u svakom slucaju...
Nacicu ja nekako ovaj moj nestali... pa tipkanje  :doh:


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: cip 15. Septembar 2009, 18:08:43
postoji i mogucnost skeniranja. :thumb:


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: bistrica 15. Septembar 2009, 22:40:16
Pogledaj ovde
http://ppf.unsa.ba/pdf/vinarstvopraktikum.pdf

a ovde možeš otvoriti praktikum BT3
http://www.pbf.hr/hr/zavodi/zavod_za_biokemijsko_inzenjerstvo/laboratorij_za_bi_im_i_tsp/biotehnologija_iii/nastavni_materijali/predavanja


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 16. Septembar 2009, 01:37:29
Bistrice, svaka cast za linkove!
Znas li mozda kako se moze doci do lozinki za ostale pdf-ove?


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Sicko 16. Septembar 2009, 15:16:36
Bistrice, ti ne znas koliko si mi pomogao  :thumb: :thumb:
Hvala puno...
Ohoho copy-paste  :lol: :lol: :lol:


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: dioda 01. Decembar 2009, 23:08:45

Procena kvaliteta vina

Pise: Miša Cilić - enolog

Svedoci smo ubrzanog razvoja svetskog tržista vina - svakodnevno novi brendovi u ponudi, nove zemlje kao proizvodači, hiljade etiketa. Svakako je interesantno biti istraživač i probati stalno nova vina, eksperimentisati sa stilovima, regijama, tipovima vina. Međutim, javlja se nedoumica kako iz tog širokog spektra izabrati vino po sopstvenom ukusu, pogotovu sto često kupujemo vina bez prethodne probe. Potrošačima je potrebna mala pomoć i što objektivnija smernica u izboru vina, a odgovarajuću možete naći u vodičima za kupovinu vina i specijalizovanim magazinima koji čitaocima nude selekciju proizvoda

U prvim izdanjima vodiča, selekciju vina po kvalitetu vršio je ekspertski tim enologa, uz veoma stručnu deskripciju, često nerazumljivu i odbojnu većini potrošača i ljubitelja vina. Vremenom, promenjen je pristup, a sami vodiči postaju mnogo subjektivniji, autorski, i iznose lično poimanje kvaliteta i selekciju autora. Kako se tržište u određenom regionu razvija, povecava se raznolikost dostupnih proizvoda (finalnih vina), te se povećava i broj kritika. Zaključci i definicije kvaliteta postaju sve kontraverzniji.

Percepcija, odnosno poimanje kvaliteta vina, jeste predmet koji je veoma podložan debati. Razlozi su mnogi: počevsi od fiziologije čula onoga ko donosi sud, iskustva potrošača u konzumaciji odredenih tipova vina, do socioloških i kulturoloških činioca. Jer, ne vole svi iste stvari, a što više različitih vina probate, razlike su sve očglednije.

Sam kvalitet vina može se opisivati u nekoliko različitih dimenzija. Za većinu potrošača, kvalitet vina ima krucijalnu hedonističku dimenziju: vino im se dopada, ne dopada, ili jednostavno ne izaziva nikakvu impresiju (što možemo nazvati neutralnim ili indiferentnim proizvodom). Hedonisticka percepcija kvaliteta predstavlja najsubjektivnije definisanje vina, i značajno varira među potrošačima, ali istovremeno je možemo smatrati i "univerzalnom" jer je svima dostupna.
Tehnička dimezija kvaliteta vina, na kojoj insistiraju proizvođači, podrazumeva i poštovanje samog proizvodnog procesa, tradicije u proizvodnji, kao i unikatnosti korišćene sirovine. Međutim, veoma je teško poznavati tehničke karakteristike svih vina koje probate.
Kada govorimo o opisivanju vina, selekciji ili preporuci, potrošačima je najbitnija deskripcija senzornog doživljaja samog priozvoda, koja se često poistovećuje sa estetskom dimenzijom kvaliteta. Ona predstavlja gustativnu originalnost, odnosno balans vina, profil arome i strukturu na ukusu, amplitude u impresiji, kvalitet naknadnog ukusa i opsti utisak o vinu.

Kako kritičari ocenjuju vina?

Kontekst i uslovi degustacije imaju veoma važnu ulogu u ocenjivanju vina, pa se kritičari trude da minimalizuju njihov uticaj, upotrebom različitih tehnika i sopstvenim iskustvom. Osnovni preduslov jeste da se eliminise hedonistički aspekt, koji se smatra previše subjektivnim, kao i da se definiše odredeni broj kriterijuma na osnovu kojih se procenjuje kvalitet.
Definisanje kvaliteta vina kojim se najčešće služe kritičari i profesionalci oslanja se na estetsku dimenziju, ponekad upotpunjenu tehničkim karakteristikama. Osnov je da fokus bude na proizvodu i da se precizno definisu njegove karakteristike, bez subjektivnog uticaja ocenjivača i uslova ocenjivanja. U većini slučajeva, opisuju se, odnosno ocenjuju, izgled vina (boja i bistrina), miris i ukus. Kada se ocenjuju miris i ukus, vodi se računa o intenzitetu, tipičnosti, kvalitetu i postojanosti. Na kraju se iznosi opsti utisak.
Ponekad se ovakvo ocenjivanje upotpuni tehničkim karakteristikama, npr. karakteristikama berbe za dati region, tipom grožđa, eventualnim specifičnostima proizvodnog procesa, ili načinom sazrevanja vina.
Vina se najčešće ocenjuju "naslepo", razvrstana u serije, tako da se u jednoj seriji probaju vina sličnih karakteristika - recimo, u prvoj seriji suva bela vina, u drugoj polusuva bela vina, a u trećoj suva crvena vina. Ukoliko postoji mogućnost, pozeljno je da se u seriju svrstaju vina iz jednog podneblja, ili iz podneblja sličnih karakterisika. Serija ne bi trebalo da bude veća od 15 uzoraka, a ne preporučuje se degustacija više od 50 vina tokom jednog dana.
Kako bi se umanjio efekat subjektivnosti ocenjivača, češće se pribegava ocenjivanju u grupama - rad degustacionih komisija, a prosečna ocena smatra se prihvatljivijom i objektivnijom u odnosu na pojedinačnu kritiku. Ovaj metod koriste francuski Guide Hachette i španski Guide Gourmet, popularni vodiči za kupovinu vina.
Sa druge strane, postoje i autorski vodiči, u kojima sam autor iznosi svoju kritiku. Veoma su subjektivni, prepoznatljivog stila, ali potrošačima mogu da budu korisniji - ukoliko identifikujete autora sa čijom se kritikom poklapaju vaše impresije o vinu, možete se osloniti na vodič. Razlike u stilu među autorima vodećih publikacija o selekciji vina pružaju vam dovoljno mogućnosti da identifikujete onaj koji vam najviše odgovara. Na primer, Robert Parker promoviše koncentrovanija vina prezrelijih aroma, Johnsson je ljubitelj sortno prepoznatljivih, a Jancis Robinson finijih i elegantnijih vina. Određeni broj autora podrazumeva prisustvo aroma hrastovine u ukusu velikih vina, drugi prednost daju intenzitetu impresije, balansu i perzistenciji.

Optimalna procena kvaliteta vina

Neki autori, koji posebnu pažnju poklanjaju stilu vina, ne praktikuju degustaciju naslepo. Naravno, treba izabrati manje od dva zla, odnosno, izmedu uniformisanosti stilova koju stvaraju sopstvenim ukusom i opasnosti da otvorena etiketa direktno utiče na finalnu ocenu.

Jose Penin istice važnost originalnosti stila svakog vina, koja se može procenjivati isključivo u degustaciji sa otvorenom etiketom. Bettane i Desseauve u svom poslednjem vodiču predstavljaju dva nova kriterijuma estetske dimenzije kvaliteta, "potencijal vina za odležavanje" i "regularnost proizvoda", koje je veoma teško proceniti bez višegodisnjeg iskustva sa svakim od proizvoda ponaosob.
Da bi se umanjio uticaj etikete na finalni sud o vinu, pribegava se kombinovanju oba metoda ocenjivanja - otvorenog i naslepo; kada god se jave sumnje u realnost ocene, degustacija se ponavlja.

Šta sa potrosacima?

Na kraju, nameće se pitanje da li mnostvo dostupnih preporuka, selekcija i vodiča pomaže potrosacima i ljubiteljima vina, ili unosi dodatnu zabunu? Da li su kriterijumi ocenjivača saglasni sa očekivanjima prosečnog potrošaca, i da li detaljnija, preciznija kritika udaljava samu sebe od čitalaca? A, autorima ostaje nedoumica da li je lista vina koju opisuje njihov vodič saglasna sa misljenjem i očekivanjima ciljane grupe potrošača.
Pre svega, vodici i kritike nisu namenjeni svim čitaocima; mnogi će se nakon svega odlučiti da sami odaberu vino, po sopstvenom nahodenju, mali broj potrošača ce ograničiti interesnu sferu na uzak krug potvrdenih etiketa, a najuporniji će i dalje eksperimentisati. Neki će identifikovati kritičare sa sličnim ukusom i prepustiti se njihovoj sugestiji, isčekujući nova izdanja omiljenih vodiča.
Premda uniformna definicija kvaliteta vina ne postoji, već naprotiv, suprotstavljene činjenice, pozeljno je da postoji što više različitih kritika, kako bi ljubiteljima vina bio dostupan što veći broj deskripcija i preporuka.
Naravno, i u konzumaciji vina postoje odredeni trendovi koji se vremenom menjaju. Sa sigurnoscu se može reći da će sledeći aktuelan stil vina biti u suprotnosti sa trenutno popularnim.
A vi eksperimentisite, probajte stalno nova vina... i, uočavajte razlike.


Preuzeto sa www.winestyle.rs


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: cronin 06. Septembar 2010, 20:30:37
 :thumb: :thumb: :thumb:


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Koshpa 01. April 2011, 10:39:39
Stolno bijelo (Bianco neo)
-relativna gustoća: 0,9942
-ukupni alkohol: 11,3% vol
-stvarni alkohol: 11,2% vol
-stvarni alkohol: 88,2 g/l
-ukupni ekstrakt: 23,6 g/l
-reducirajući šećeri: 2,2 g/l
-ekstrakt bez reducirajućih šećera: 22,4 g/l
-ekstrakt bez reducirajućih šećera i nehlapive kiselosti: 17,0 g/l
-pepeo: 2,7 g/l
-pH vrijednost: 3,39 HuhHuh Shocked
-ukupna kiselost kao vinska: 6,0 g/l
-hlapiva kiselost kao octena: 0,5 g/l
-nehlapiva kiselost kao vinska: 5,4 g/l
-slobodni SO2: 26 mg/l
-ukupni SO2: 147 mg/l

Za ostale postam kad mi stignu..


Naslov: Odg: Kontrola, procena i ocena kvaliteta vina
Poruka od: Koshpa 01. April 2011, 20:36:44
Stolno crno (Terra vita)
-relativna gustoca: 0,9950
-ukupni alkoholi: 13,9% vol
-stvarni alkoholi: 13,8% vol
-stvarni alkoholi: 108,6 g/l
-ukupni ekstrakt: 33,3 g/l
-reducirajuci seceri: 2,4 g/l
-ekstrakt bez reducirajucih secera: 31,9 g/l
-ekstrakt bez reducirajucih secera i nehlapive kiselosti: 25,2 g/l
-pepeo: 3,3 g/l
-pH: 3,62
-ukupna kiselost kao vinska: 7,3 g/l
-hlapiva kiselost kao octena: 0,4 g/l
-nehlapiva kiselost kao vinska: 6,7 g/l
-slobodni SO2: 15 mg/l
-ukupni SO2: 53 mg/l


Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin