Sve o Vinu Forum

Dobro vecer!

Sam kupio kazan za rakiju iz Slovenije, ali nemam hladionik. Hocu napraviti cilindricno tabarku, ali ne znam kako da pocinem.... Moj kazan je od 100 litara, a imam sod za hladionik okolo 250 litara. (diameter=60 cm, i 90 cm visine).

Potrebam plan za hladionik, s crteza.

Hvala vam lijepo iz Madarske.

Ja ne razumem sta je to cilindricno hladilo.
Mozete li to malo pojasniti?

Najcesci nacin hladjenja pare kod kazana za rakiju je tabarka, posuda sa vodom kroz koju prolazi bakarna cev u obliko zavojnice koja prostorno cini cilindar ili valjak. Drgi cest nacin hladjenja je opet posuda tabarka u koju je smesteno sace (kao hladnjak od automobila)   i jedan i drugi nacin hladjenja  imaju za cilj da dok para ne dodje do dna tabarke kondenzuje na zidove i na lulu izlazi kondenzat (tecnist ) a ne i deo pare. Napomena, kada se vrsi prepek vrlo male kolicine patoke u odnosu na kapacitet kazana, onda se moze dogoditi da kroz lulu izlazi pregrejan vazduh ali ne i para ako je dobro dimenzionisana tabarka.

Postoje razne konstrukcije hladionika. Jedna je, i u praksi kod balkanskih alambika jos uvek ubedljivo najcesca, tabarka (stabarka, hladionik) U VIDu bureta, naj;ece metalnog, odredjene zapremine, koja je puna hladne vode, a u kojoj je, u vidu spirale (zbog sto vece duzine) smestena cev u koju dolazi para iz kljucajuceg kazana.
Prednost ove konstrukcije je jednostavnost izvedbe i mogucnost da se destilacija vrsi bez tekuce vode, a mana je slaba mogucnost pranja ove spirale i slaba konvekcija topline izmedju bakrene spirale i hladne vode iz tabarke.
Sto se ovih mana tice, njih na najbolji nacin otklanja protocni hladionik. To nije nista drugo doli ona konstrukcija koja se u laboratorijama koristi pod imenom Libigov hladionik, samo sto ovde, jel`te, nije od stakla nego od metala i sto mu je kapacitet hladjenja prilagodjen velicini kazana od stotinu ili vise litara, a ne Erlenmajerovoj tikvici od par stotina mililitara.
Kod tradicionalne tabarke sa spiralom konvencija topline je i do 8 puta manja nego kod protocnog hladionika sto znaci ako je za neki kapacitet hladjenja kod tabarke sa spiralom potrebna ukupna duzina cevi od 8 metara, kod protocnog hladionika ce to biti 1 metar.
Ovako velika konvencija se postize tako sto je vanjski plast protocnog hladionika veoma uzan, to jest unutrasnja cev kroy koju dolazi para na hladjenje je tek malo uza od vanjskog plasta koji je obuhvata i kroz koji struji hladna voda u suprotnom smeru od toka pare.

Startovao sam ovu temu razmisljajuci o tome kako, prilikom pecenja rakije, obezbijediti sto sporije hladjenje alkoholnih para i prevodjenje u tecno stanje ali da se pri tome procenat alkohola u destilatu moze mjeriti gradima za svaki kotao pojedinacno.

Da li je u tom smislu, spiralno savijena, dovoljno duga bakarna cijev u dovoljno visokoj i velikoj kaci bolja solucija od cilindra.

Zamislimo situaciju da ulaganjem dovoljne kolicine energije u roku od dva minuta kom zagrijemo do stanja da alkoholi pocnu intenzivno isparavati.
Kakvu bi smo rakiju dobili.
Vjerovatno "nikakvu".
Medjutim mi smo u stanju ohladiti alkoholne pare i mirise skoro trenutno.
Sta na taj nacin gubimo i koliko.

Kod kontinuirane destilacije primenjuje se dupli sistem hlađenja. Prvi stepen pretvaranja alkoholnih para ide preko cilindričnog kondenzatora, pa dosta zagrejan destilat, ali u tečnom stanju, prolazi kroz drugi hladnjak koji ima spiralnu cev i destilat izlazi sa temperaturom oko 15C. Sve je ovo potrebno jer je stalni priliv destilata i to u većoj količini, a u zavisnosti od ulaza sirovine i njene jačine. Oni koji hoće da eksperimentišu mogu to ovako uraditi:Lula iz kazana ide u prvi kondenzator cilindričnog rešenja, pa bi se dobijeni destilat potpuno hladio u spiralnom hladnjaku i tu prihvatao. Pitanje kako rešiti da se dobijeni topli destilat usmeri da prirodnim padom odlazi u hladnjak. Možda tako što bi prvi hladnjak-kondenzator bio izdignut iznad nivoa drugog.


I još nešto da dodam: u praksi se pokazalo da je mnogo bolja kondenzacija i kvalitet destilata dobijen kondezovanjem u cilindričnom hladnjaku koji ima najmanje četiri cevi kroz njega. Jer kad bi se razvio materijal u vidu ravne ploče, a koji je upotrebljen za cilindrični kondezator i uporedio sa isto tako razvijenim materijalom od spiralnog kondenzatora, videli bi koliko je veća površina cilindričnog kondenzatora i koga obavija, hladi, voda.

Povrsina hladjenja cilindra sa duplom stijenkom visine 1m i dijametra vanjske stijenke 30cm a unutrasnjeg 26cm ima povrsinu hladjenja od priblizno 2 kvadratna metra.
Povrsina spirale u vidu cijevi npr. Fi=50mm i 8 zavojaka dijametra Fi 0.5m ima priblizno istu tu povrsinu hladjenja od 2 kvadratna metra.

U svakom slucaju povrsine se mogu dovesti da budu iste.


Ono sto mene trenutno interesuje je odgovor na pitanje, kako krace ili duze vrijeme kondenzacije utice na zadrzavanje mirisa u alkoholima i te kompozicije u vodi, odnosno kako to utice na kasniju postojanost mirisa u alkoholu odnosno u kasnije ohladjenom destilatu.
Mislim da se zavisno od brzine hladjenja formira i razlicita aroma destilata. Naravno da su u pitanju nijanse.
Da li su i mirisi u destilatu postojaniji ako se spajanje vrsi postepenom a ne naglom promjenom temperature? Prepostavljam da jesu.
Pitanje je ustvari u kojem procentu se procesom destilacije, odnosno hladjenja destilata, formiraju hemijska jedinjenja izmedju navedenih komponenata a koliko je to samo obicna smjesa istih.

ja imam jedno pitanjce koje mene muci. ato je .ja sam napravio novu tabarku ostalo je jos da promenim i spiralnu cev pa me muci sledece.stara spiralna cev je od bakra a ja bih novu postavio kao i tabarku od prohroma.da li bih time nesto poremetio sto se tice kvaliteta rakije inace dosadasnjim sam prezadovoljan ali sta cu vreme je ucunilo svoje .ako vec mogu da postavim spiralu od prohroma da li smem da postavim sa vise cilindricnih krugova ili je to neki proracunat odnos pa da kopiram staru.molim za odgovor kolege koji su to radili ili se razumeju hvala na pomoci

Iako lično nisam pristalica bilo kog drugog materijala osim bakra, zbog njegovog povoljnog uticaja na kvalitet rakije, prihvatam da oni koji preporućuju inoks kao materijal pogodan za pravljenje parovodne cijevi i hladionika imaju opravdane razloge za takvu preporuku.
Naime u istraživanjima Stojanovske 1982. godine, odnosno Gavrilovića i Damjanovića 1997. godine, u rakijama šljivovicama, proizvedenim na tradicionalan naćin, u 72% posto rakija prvog istraživanja i 80% rakija drugog istraživanja sadržano je više ukupnih isparljivih kiselina (u kojima u stvari dominira sirćetna kiselina) nego što to dozvoljavaju zakonski propisi. Ta količina sirćetne kiseline agresivnim djelovanjem na bakar stvara nepoželjne bakarne spojeve koji onda nepovoljno djeluju na aromu a time i na kvalitet dobijene rakije. Samim time, inoks kao materijal od koga bi se pravio hladionik, može u  ovakvim situacijama da donese više koristi nego štete. Za drugi dio pitanja, odgovor bi bio da cijev u hladioniku u principu prati rastojanja od 20 centimetara, ali ako si zadovoljan dosadašnjim ponašanjem hladionika zašto onda mijenjati.

ma ja sam prezadovoljan ali  nisam naveo da mi je nova tabarka mnogooo veca od stare tako da ne znam da li bih mogao da kopiram staru spiralu , zato sam postavio pitanje da li mozda postoji neki odnos ili duzina ili vec sta znam neka formula ili da pitam nekog kazandziju.poz ako znate pomozite

Sve, ili skoro sve profesionalne destilerije imaju cevasti kondenzator, a ne spiralni. Sada pošto radiš novu tabarku najbolje je takvu da uradiš, normalno ako prihvatih tu preporuku. Što se tiče materijala od koga ćeš izraditi kondenzator i tu je bakar primenjen skoro 90% procenata u odnosu na inox. Jedino se aldehidni kondenzatori prave od inox-a zbog permanentno visoke temperature u njima i razarajućeg dejstva alkoholnih i drugih isparenja. Ako ipak odlučiš za spiralu, onda je osnovni princip kad se tiče prečnika cevi za spiralu, da nesme biti manjeg prečnika a u odnosu na lulu koja iz kazana dovodi paru do tabarke. Sama dužina savijene cevi je zavisna od šririne tabarke, kapaciteta kazana i dubine tabarke. Razmak u sprirali, rastojanje, bi trebalo da bude 1,5 veće u odnosu na debljinu savijene cevi. znači naprimer: ako je cev prečnika 10 cm, onda razmak u spirali bi trebao da bude najmanje 15cm.

A ako se pak odlučiš za cilindrični kondenzator, onda ti preporučujem da ideš sa četiri vertikalne cevi kroz njega, umesto uobičajenih dve. Viđao sam cilindrične kondenzatore i sa 10 i više vertikalnih cevi, i rezultat, a u smislu kvaliteta dobijenog destilata, je fantastičan. Dno cilindričnog kondenzatora treba da bude blago ulubljeno, kao kod boce deo spreja, a vrh uobičajeno blago ispupčen, gde verikalne cevi blago strče u odnosu na samu kupolu kondenzatora.

 peco ja bih prihvatio tvoj savet ali ko da mi to napravi.jel to mogu i mije kazandzije u valjevu ili imas neku preporuku ako se dioda ne ljuti.poz i hvala prihvatam tvoj savet

Gde kupiti?

peco mi te nesto pitasmo a od tebe ni traga ni glasa.GDE KUPITI ILI KO PRAVI TE CILINDRE.pozzzz

Nisam ni primetio pitanje, oprostite senilnom starcu, ili rasejanom naučniku, hahahaaaa...
Pa cilindrične hladnjake prave kazandžije, ima ih svuda. A i naši i vaši prijatelji mogu to napraviti ako imaju sa čime i znanje. U suštini i bez šale, najbolje je naći kazandžiju koji je oproban u svom zanatu, i kome neće da se nadigne rep kad mu kažete šta želite, pa zvizne cenu da uši bride!

Pozdrav svima!

Gledao sam pre par dana neki kazan u cijoj tabarci se ne nalazi klasicna "zmija", nego cev, sa nekim cilindrom na sredini, vertikalno postavljeno..

Moze li neko da kaze o cemu se tu radi?

To i je pravi kazan.Ja sam odrasto da za drugaciji nisam ni znao (tj da postoje sa spiralom).Moje licno misljenje je da je taj sa uspravnom posudom bolji nego sa spiralom.

to je kondenzator, jedna jednostavna naprava koja jako dobro radi ali ima jedan problem, teško se pere.

U pitanju je drugi oblik kondenzatora koji se najčešće koristi na našim prostorima. Njegova primjena je sve veća, jer u odnosu na spiralu kakvu često viđamo u mnogim tabarkama ima značajne prednosti. Takve spirale nemaju dovoljnu zapreminu, koja onda ne može da zadovolji zahtjeve kvalitetne destilacije. Svojevremeno sam  bio u zabludi da je neki standard za spiralu da razmak cijevi bude negdje oko 20 cm, naprosto jer su gotovo sve koje sam vidio imale baš takav raspored. Inače sam uvijek koristio kondenzator koji ti ovdje spominješ, a spirala mi je bila kao odbačena varijanta iz navedenog razloga. Kada je Peca napisao poruku u kojoj spominje kako je primjereno da to rastojanje bude negdje oko 1,5 puta veće od prečnika cijevi, zainteresovao me je i počeo sam ozbiljnije da razmatram spiralu kao opciju.
Konačan zaključak bi bio da spirala može imati dovoljnu zapreminu ako se postavi sa primjerenim i provjerenim (francuski konjak) rastojanjem. U gornjoj zoni, rastojanje između krugova je jednako prečniku cijevi koja je identična prečniku parovodne cijevi ili za nijansu manja. Taj prečnik se smanjuje kako spirala pada ravnomjerno prema luli, a rastojanje krugova raste na pomenutih 1,5-2 dužina prećnika, i završava istim prečnikom cijevi i lule. Dakle, moguće je u tabarci iste veličine postaviti i spiralu i cilindrični kondenzator koji bi imali istu zapreminu prostora za alkoholne pare i destilat. U procjeni kvaliteta ove dvije varijante postoji još jedna dimenzija a to je dodirna površina bakra sa alkoholnim parama, preciznije rečeno odnos između zapremine i dodirne bakarne površine kondenzatora. Meni je ovaj drugi dio jako važan zbog pozitivnog uticaja bakra na kvalitet i aromatičnost rakije. Kod spirale 24 litra zapremine daju cca. 2,4 kvadratna metra dodirne površine, a kod cilindričnog kondenzatora 24 litra zapremine daju cca. 3,5 kvadratnih metara dodirne površine.

Ono što si vidio je varijanta pod b.          
(http://img2.imagetitan.com/img2/small/45/45_kondenzatori.jpg) (http://img2.imagetitan.com/img.php?image=45_kondenzatori.jpg)

Kupio sam taj kazan sa kondenzatorom, puno hvala na informacijama.
U mom kraju svi kazani imaju "zmiju", mislio sam da je ovo neka vrsta kolone, razgovarao sam kasnije sa vlasnikom...
Kazan je od 350 litara, okacicu slike uskoro...

Prvom prilikom cu probati jednu turu na drva, a jednu na gas (kupio gorionik zajedno sa kazanom) pa cu da vidim razliku. Do sada sam lozio sepurike pod kazan i zadovoljan sam lozom, probacu prvi put gasom, rakija ce sama odluciti...

Da li bi neko mogao da postavi neki nacrt kondenzatora za tabarku od 160 litara? To je onaj kazan Murska Sobota, hvala.........

Dali mislis na ovo? (http://img857.imageshack.us/img857/5898/2dqu93q.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/857/2dqu93q.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Da, naravno......nacrt, materijal, izrada?

(http://img828.imageshack.us/img828/4738/2hwtmo.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/828/2hwtmo.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Ukapirao sam, hvala Vam puno, puno. :thumb: Samo jos dimenzije, tabarka je 160 litara.

Tu ti nemogu pomoci jer dimenzije neznam.To mozes pronaci i sam,ako negdje vidistakav kazan pa kopiraj.

Koja je zapremina kazana, koliko sipaš litara u njega? Brzina protoka destilata, ili orijentaciono koliko ti vremena curi neki broj litara rakije?
Prečnik parovodne cijevi? Dimenzije tabarke, prečnik i visina posude za vodu bez nožica.

Pa ćemo odrediti i dobre dimenzije.

Slika kazana je na http://agromex.si/, kazan je Standard-KZK 120. 15-tak litara rakije za oko 3 sata, od pocetka lozenja, mlaz je neujednacen. Precnik tabarke je 60 a visina 78 cm........Hvala Vam unapred

U tvom slučaju zapremina tabarke bi morala biti oko 250 litara. Ako sam dobro skužio ove slike, imaš mogućnost da podigneš mjesto na kome voda izlazi iz nje. Visina tog mjesta bi onda trebala biti 90 cm. Možda bi trebalo i dograditi njenu visinu, Ne znam da li to želiš raditi, pa ču ti dati obje varijante. 

U situaciji sa 90 cm visine vode za hlađenje bi mogli napraviti bolju varijantu cilindričnog kondenzatora. Vanjski prečnik 32 cm, unutrašnji 30 cm, visina vanjske posude 80 cm, plus nožice koje je odvajaju od dna tabarke za 5 cm. Unutrašnja posuda je za 5 cm manja, i visoka je 75 cm.

Druga varijanta je da zadržiš tabarku kakva jeste i samo namjestiš visinu vode od 75 cm (promjenom mjesta na kome se nalazi cijev za izlaz vode), tada bi morali smanjiti visinu kondenzatora i tako izgubili proporciju između površine bakra i zapremine za nekih 35%. Još jedan nedostatak ove varijante je na baš idealna zapremina vode za hlađenje od 210 litara. Destilacija bi morala biti sporija od dosadašnje. 
Vanjski prečnik 32 cm, unutrašnji 29 cm, visina vanjske posude 65 cm, plus nožice koje je odvajaju od dna tabarke za 5 cm. Unutrašnja posuda je za 5 cm manja, i visoka je 60 cm.

U oba slučaja dobivamo dobre zapremine kondenzatora od cca. 12 litara.

 :thumb:     Hvala Vam puno, pozdrav

Imam problem sa kondenzatorom u obliku cilindra jer je prošupljio i nemože da se okrpi, star je preko 70 godina pa mi je potrebno da kupim novi, da li mi neko može reći gde mogu da kupim i kolika je cena. Hvala unapred

Jedino da ti napravi neko od lokalnih kazandžija. Cijena materijala je cca. 120 EUR-a, vjerovatno su i „ruke“ tu negdje.

Nedavno sam prvi puta založio peć, spojio hladilo i prodestilirao nekoliko litara (destilirane) vode radi čišćenja kotla. Shvatio sam da mi je kotao, kapak, cijevi...sve prljavo na najjače - imat ću posla za očistiti to pošteno.

Osim toga, nakon što sam napunio hladio vodom da i njega isprobam, primijetio sam da cijev u hladilu pušta pri vrhu (imam hladilo od oko 200L sa spiralnom cijevi). Ne pušta značajno, odnosno rupa nije velika - duž prvih 20ak cm cijevi stvaraju se mali mjehurići... Sad je cijev još prepuna kamenca kojeg moram očistiti, pa ću tek vidjeti koji su razmjeri problema. Da stvar bude gora - izgleda da je rupa s donje strane pa je prilično nedostupna. Cijev je s donje strane hladila zavarena, tako da ne dolazi u obzir njeno skidanje i krpanje...

Da li ima smisla zamijeniti samo probušeni dio cijevi ili je bolje odmah zamijeniti cijelu cijev u hladilu? Pretpostavjam da rupice na početku znače da je materijal potrošen i da će uskoro puštati i na drugi djelovima?

Mehurcice se javljaju i od temperature. Isto kao sto se javljaju pre nego sto voda pocne da kluca.
Bolje bi bilo da prvo ispustis vodu iz tabarke i da zacepis spiralu i je napunis vodom.
Tad ces videti dali i gde uistini pusta cev.
Ako mozes, postavi neku sliku,jer se "diagnoza" lakse da kad vidis pacienta. :)
Upotrebi neko malo ogledalo.Tako ces bolje i videti kolika je prava steta.
Popravljati bakarnu cev i nije tako tesko i komplikovano,ako imas pravi alat.
Ako nemas onda znas sigurno neko ko radi parno ili je kazandzija,pa ti on to popravi.

Probaj ovako,
napuni tabarku vodom, ako curi voda na izlaznoj cevi ispod koje se postavlja prihvatni sud za rakiju, onda je sto posto sigurno da je spirala probusena. I ako je probusena, mislim da ti je najbolje resenje da umesto spirale postavis klasicni cilindricni kondenzator.

To jeste nacin da ustanovis da li je ostecena spirala, ali ces tako tesko ustanoviti na kom je mestu ostecenje.
Za lociranje ostecenja treba primeniti ovo sto je predlozio jon. Najsigurniji nacin je skinuti spiralu (mada vidim da je ovde to nemoguce) zatvoris jedan kraj, sa druge strane se uduvava vazduh i na spirali koja je naprskana rastvorom vode i deterdzenta fajtericom se pojave mehurici na ostecenom mestu..

Hajde da se i ja kao peti priključim ataku na „jadnu malu rupicu“. :) Ona stvarno može biti mala i „neprimjetna“ do te mjere da na nju tećnost ne curi u klasičnom smislu nego da prolazi u takvoj mjeri da samo vlaži oko nje. Dakle ako se pitamo da li je ima ili ne, onda je najbrža i najjednostavnija metoda ovo što jon predlaže. Ako i posle toga cijev sa vanjske strane ostane suha onda je najvjerovatnije i nema. Ovo što jagnjilac predlaže je u stvari još pouzdaniji način mjere istrošenosti materijala, zbog pritiska u cijevi, jer „rupica je vrag“ pa zna nekada i prevariti zbog okolnosti u kojima je ne možemo tako lako uočiti. Kako se stvar komplikuje rastavljanjem sistema koji je potrebno provjeriti, onda je prikladnija i jednostavnija a isto tako do kraja pouzdana ona preporuka koja se nalazi u svim priručnicima. Provjera cjelokupnog sistema tako što se destilacija izvodi sa vodom u kazanu ali bez vode u tabarci, rad na suho. Na mjestu gdje postoji bilo kakva rupica vodena para će vidljivo „šištati“ u mlazu od nekih petnaestak centimetara. Vidljivost se znatno povećava u noćnim satima pri normalnom osvjetljenju i pojačanoj vlažnosti vazduha. Ovo je ujedno i najkvalitetniji način čišćenja sistema za destilaciju, nakon poželjnog tretmana kristalnom ili kaustičnom sodom. Ako se neko boji rada na suho, a ima kondenzator ili cijev dovoljne zapremine ili dužine, onda se ta tabarka može napuniti vodom do polovine. Tako se može provjeriti nagriženost ili istrošenost bakra na starom kazanu ali ne i neko mehaničko oštećenje u zoni lule na koju izlazi destilat.    
Pravlnim režimom rada tabarke uz redovno održavanje čistog kondenzatora, bez obzira da li on bio spirala ili cilindar, dešava se njegovo trošenje uslijed reakcije bakra sa agresivnim materijama iz destilata. Najviše u zoni od gornje trećine do polovine visine tabarke, jer je to područje na kojem najviše kondenzuju ove materije. Ako nam tabarka stalno radi pod hladnijim režimom onda je to trošenje više prisutno u gornjoj trećini. Dakle, kod na prvi pogled solidne cijevi, bez mehaničkih oštećenja, imamo situaciju da nam gotovo i nema trošenja cijevi ili cilindra u donjoj polovini tabarke. Međutim u situacijama kakva je ova kada je zapremina kondnzatora (cijevi) više nego četiri puta manja od potrebne stvar se bitno mijenja zbog neravnomjerne i nepravilne kondenzacije pa je ovdje potrošnja te cijevi po cijeloj njegovoj dužini, a sigurno nešto isparenja izađe na lulu nekondenzovano. Tako da je i moja preporuka kao i pecina, potpuno zamijeniti ovu cijev bez obzira da li ima rupice na njoj. Staviti kondenzator, ili novu cijev koja je četiri puta duža (12 metara umjesto sadašnja 3).

Prvo da zahvalim svima na forumu na korisnim savjetima i informacijama!!
Pokušat ću iznijeti svoj plan za izradu novog hladila za kotao od 80 L. Shvatio sam iz vaših savjeta da hladilo koje imam puno manjeg kapaciteta od idealnog, a uz to je dosta potrošeno i neodržavano  – pa ću probati napraviti novo. Logika mi je da napravim hladilo od nule (kapacitirano za kotao od 80 L) koje ću moći koristiti duži niz godina, a možda i s nekim novim kotlom… Odabrao sam varijantu hladila sa spiralom jer mi je jednostavnija i jeftinija za izradu! Prvo stavljam slike mog bolesnog i pre malog hladila…

(http://img4.imagetitan.com/img4/small/6/6_dsc_0418.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=6_dsc_0418.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/6/6_dsc_0417.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=6_dsc_0417.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/6/6_dsc_0416.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=6_dsc_0416.jpg)

A sada plan… kupit ću novu limenu bačvu (za staru nisam siguran je li zdrava) od 200 L (55x90 cm). Kotao je volumena 80 L pa mi je potrebno hladilo volumena 8 L. Za taj volumen trebam oko 10 m bakrene cijevi unutarnjeg promjera 2,7 cm. Cijev bi bila svinuta na način preporučen na ovom forumu – dakle minimalan razmak između zavoja bio bi 1,5 puta vanjska debljina bakrene cijevi tj. 6-8 cm.
U bačvu bi ugradio dvije pipe za ispust vode i dva termometra (za bojlere) za praćenje temperature vode u bačvi. Uz to planiram ugraditi cijev s vanjske strane za ulijevanje hladne vode na dno bačve. 
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/6/6_tabarka.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=6_tabarka.jpg)

Imam nekoliko konkretnih pitanja:
1. Da li je za kvalitetu bakra u redu da koristim cijev koja se koristi u grijanju?
2. Koja je debljina cijevi optimalna za hladilo (dakle ne promjer, nego debljina metala)?
3. Koja je optimalna horizontalna udaljenost zavoja cijevi od ruba bačve za učinkovito hlađenje?
4. Obzirom da se cijevi prodaju u dimenzijama po 5 m – koliki je problem na spoju dvije cijevi?

Da li sam nešto propustio, odnosno ima li još nešto na što moram pripaziti?

pozdrav

Uf, dobar si.  :thumb: Detaljna analiza kod postavljenih pitanja zaslužuje isti takav odgovor.
Prvo ona konkretna.
1.   Sve na kazanu bi trebalo biti od što čistijeg bakra. Cijevi ćeš naći takve kakve jesu pa je i to u redu.
2.   Deblji bakar bolje provodi toplotu i on je bolje rješenje na svakom dijelu kazana, ali je to ovdje manje bitno jer se ne stvara neki posebno veći efekat. Dakle, bolje su deblje ali ne vjerujem da ovdje imaš izbora, pa uzmi one koje su lako dostupne na tržištu, centralno grijanje.
3.   Na višestruko većim kazanima sa isto tako većim tabarkama, što znači i većem prečniku cijevi za hlađenje se ta udaljenost kreće u zoni od 10-20 cm. Kod tebe bi moglo i nekih 7 cm, jer bi sa 5 cm bila narušena donja granica pa treba bježati od nje.
4.   Ne samo da nije nikakav problem nego je to jedini način da se napravi kvalitetna spirala. Normalno da taj spoj treba da je propisno urađen, i da je cijev nakon toga dobro isprana.
Za razliku od cilindričnog kondenzatora gdje tabarka u pravilu ima nužno veću visinu od njene širine (prečnika) kod spirale (bakarne cijevi) je praktično rješenje funkcionalno kada su njena visina i prečnik približno jednaki. Na žalost sva znanja, iskustva i praktična rješenja, pa i moja,  :) su vezana za one znatno veće kazane od ovih 80 litara. Ništa bitno tu nije drugačije, niti se dobiva posebno lošije rješenje, ali pod uslovom da se naprave mali kompromisi koji se moraju napraviti. U tvojoj situaciji taj kompromis bi bio veća zapremina tabarke i posloženo rastojanje između krugova u toj spirali u skladu sa onim što je moguće.

Prvo što moraš ispoštovati je da cijev spirale ne smije imati veći prečnik od parovodne cijevi, i da je na početku spirale taj prečnik maksimalno velik, isti ili za nijansu manji. Ako je tvoja mjera ovih 27 mm, onda ti za spiralu zapremine 8 litara treba cca. 14 metara ove cijevi, a ne 10 kako si napisao. Tabarka, u onom dijelu koji je ispunjen vodom treba da ima prečnik i visinu od 70 cm. Praktično bi bilo da visina tabarke bude veća za prazni prostor, bez vode, za nekih 10-20 cm, a na takvoj posudi (i na ovoj visini od 70 cm) se postavlja otvorena cijev bez ventila za slobodan izlazak tople vode. Na ovoj visini vode možeš napraviti devet krugova spirale prečnika 50 cm i tako dobiti dužinu cijevi od 14 m, što daje zapreminu od 8 l. Možda je i najpraktičnije potrošiti svih 15 metara cijevi i tako napraviti spiralu kojoj su rastojanja između krugova po visini takva da se sve to uklopi u visinu vode u tabarci (70 cm). Spiralu slobodno počni savijati odmah na 69 ili na 70-tom centimetru. Ni par centimetara veća visine vode iznad ovih 70 nije problem.
Ako sam nešto propustio napisati, slobodno pitaj.

Ja sam siguran da je cilindar u ovom slucaju jevtinija varijanta. Nije bas lako saviti cev u spiralu u varijanti sam svoj majstor. Ako to planiras da ti neko usluzno odradi, onda bolje nadji nekog kazandziju da ti napravi cilindar.

I ja mislim da ti je cilindar bolje resenje,od spirale.Cev se ne savija tako lako,postoji opasnost da pukne i oonda je to najskuplja varijanta.Kazandzije imaju i gotove te cilindre,raspitaj se malo pa onda odluci.

Hajde da i ja kazem svoje  :)
Prvo pohvalu za @rnovak!
I mene pomalo zacudelo njegovo strucno pitanje postavljeno u drugoj poruci.
Kad si postavio prvu poruku mislio sam da ne znas puno o "zanatskim poslovima",ali me ova druga "strucna" poruka malo zbunila i zacudela,zato sto mislim da si vec znao neke odgovore, a pravio se malo onako..... "skroman"  :)
Bravo!
Sto se savijanja cevi tice,stvarno je problem ako nemas alat da savijes one cjevi za parno.
Ali postoje i one cjevi sto se koriste za hladjenje velikih klimatizera jer su od mekog bakra. Manje su kruti nego one za parno.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/6/6_kupferrohre.jpg)
One su vec i savijene u krug i slozene u kotur(ili kako se vec kaze). Vrlo lako je njih "doterivati" u zeljenu velicinu kruga,a ima ih u skoro sve velicine.
I ja sam pomislio da ovo prolece promenim svoj stari cilindar u spiralu .

Bolje-lošije je druga priča, ali za jeftinije ne vjerujem. Materijal bi trebao biti tu negdje ili čak nešto niže u cijeni, jer je na istoj debljini bakra manja površina pa time i težina kod cijevi nego kod cilindra. Jedino ako je usluga savijanja cijevi skuplja od izrade cilindričnog kondenzatora.

Šaljem konačni plan izrade hladila za kotao od 80L.

- Limena pocinčana bačva od 220 L (cijena u oglasniku 70ak Kn - 10€).
- U bačvu pri vrhu ugrađen limeni ispust za toplu vodu, a na dnu pipa za ispuštanje vode na kraju rada (cijena 30ak Kn - 4 €).
- Termometri na vrhu i dnu bačve za praćenje zagrijavanja vode. Termometri su analogni (s kazaljkom) koji se koriste na bojlerima - cijena 2x30ak Kn (2x4€).
- Cijev za uvođenje hladne vode na dno bačve zavarena fiksno na dnu bočne stijenke bačve.

Hladilo:
Vodoinstalaterske) bakrene cijevi volumena oko 8L. Hladilo je istog promjera kao i parovodna cijev koja spaja kotao i tabarku.
Nažalost ne postoje u prodaji kolutovi svinute bakrene cijevi promjera 2,8 cm (maksimalno što sam našao je 2,2 cm).
Jedina opcija su cijevi od 500 cm, promjera 2,8 cm, debljine lima 1mm - dakle cijevi će biti potrebno izvana zalemiti i svinuti od nule - nije jednostavno ali je svakako moguće strojno (za što imam mogućnost).
Za volumen hladila od 8L potrbno je ugrubo 15 metara svinute bakrene cijevi (dakle tri spojene šipke od 5 m).
Cijena 15 m x 55 Kn/m = 825 Kn (110 €)

Ukupno bi me materijal (bez cijevi za uvođenje hladne vode) trebao koštati oko 1000 Kn (130 €). Naravno, plus ruke!
Nije malo, ali računam da sam s ovime na kvalitetan način riješio hladilo i nadam se da ću ga takvog koristiti duže vrijeme...još kad bi staro hladilo uvalio nekome po sitne pare  :whistle:  Ima neki kupac?  ;D

(http://imagetitan.net/thumb-F6C7_51358468.jpg) (http://imagetitan.net/share-F6C7_51358468.html)

Možda upali kod nekog ko ne prati ovaj forum. :whistle:  
Nije to tako komplikovano kako izgleda na prvi pogled. Ispuni cijev suhim pijeskom i dobit češ idealnu spiralu. Ovaj je to dobro uradio na nečemu što se inače ne naziva mašinom za savijanje cijevi.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/6/6_spirala.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=6_spirala.jpg)

....Ima!
Probaj na otpad.Mislim da ti je 3-4 EUR/KG..... :)

Ima oko pola godine da sam postavio ovdje plan za izradu nove tabarke...
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,394.msg22770.html#msg22770

Prije dva dana sam ju konačno dobio. Nakon mnogo problema i nerviranja s jednim prijateljem koji će mi to sve riješiti u koji tjedan jer nema problema i sve je to pi**** dim - tabarku je u dva dana napravio punac  >:D. Volumen spirale nije idealan - trebao je biti 8L, no nešto je manji jer je dio cijevi oš'o ća u rukama onog prijatelja  :doh:. Mislim da sam negdje na 6-7 L, ali preživjet ćemo to i moje jabuke i ja.
Neznam što reći u smislu diskusije spirala ili ne-spirala, ali svoje iskustvo s dobrim "majstorima" sam definitivno stekao. Odsad samo ćaća igra.

(http://img4.imagetitan.com/img4/small/8/8_dsc_0661.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=8_dsc_0661.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/8/8_dsc_0663.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=8_dsc_0663.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/8/8_dsc_0665.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=8_dsc_0665.jpg)

Staru tabarku sam uvalio u otkup metala i dobio oko 20 €

@rnovak,
moras podici ovaj gornji termometar za ~20cm navise prema povrsinu,tamo gde ti pocinje spirala(u prva dva kruga).

Znam da je malo nisko - tako je jer je prvobitno bio planiran samo jedan, ali onda sam ubacio i ovaj donji...
greška...

Ma odlicno je sto si stavio dva-jedan bi bilo greska.
Gornjim meris temperaturu potrebnu za ulazak pare u tabarku(prvu 1/4) a donjem meris izlaznu temperaturu destilata.
Obe su mnogo bitni parametri.Velika je razlika u kvalitetu krajnog rezultata(nije samo velika nego i primetna  :))

Koliki je precnik bakarne cevi od koje je napravljena ova spirala?

28 mm

ovdje imaš sve detalje:
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,394.msg22791.html#msg22791

Moj sistem hladnjaka   
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=11_dsc01659756.jpg

Ovaj tip hladnjaka ima bolje hlađenje i od cilindra zato što rakija ne ide ravno dole već ide preko kaskada unutar ovih tanjira

Nisam mislio nakon postavljene slike ali kada već tvrdnjom tražiš priču onda može.
Nije cilj kod destilacije rakije maksimalna brzina i nivo hlađenja nego uravnotežen. Da jeste onda bi se postavljao libigov kondenzator sa protustrujnim kretanjem vode za hlađenje. Ovaj na slici nema ni te karakteristike bolje od onih klasičnih kondenzatora, spirale i cilindra, zbog odnosa zapremine i površine. Isto tako u odnosu na njih nema ni jedne prednosti. Samo je zapremina tu negdje a sve ostalo je lošije.
Nije od bakra, mnogo manja površina od spirale a pogotovo od cilindričnog kondenzatora i neravnomjeran raspored kroz temperaturne zone u tabarci.

Pa ko spominje brzinu o čemu ti pričaš, tebi je izgleda bitno da odgovoriš pa šta god.

 :D: Nisi prvi koji je tako mislio. Bilo je i žešćih uvreda na isto ovako jednostavne konstatacije. Molim te nemoj kao i oni bježati sa foruma kada shvatiš o čemu pričam. Ostani jer veličina se i ogleda u mogućnosti da se uvidi greška i brzopleto pljuvanje po svemu što nismo u stanju da dokučimo bez tuđe pomoći. Pa da pomognem pitanjem. Molim te objasni detaljnije ovo što si sam napisao:  „Ovaj tip hladnjaka ima bolje hlađenje“, sa akcentom na ovo „bolje“? Kako i zašto će neki kondenzator bolje hladiti.

Svako proseravanje koje je totalno nevezano za temu brišem kao što su ti brisane i prethodne, sada već tri poruke,  :)
pa molim te ne pokušavaj ništa što nema veze sa kondenzatorom i hlađenjem.

Kažeš mnogo manja površina od spirale - možda od one od 30 namotaja,

Svaki kondenzator bi trebao imati tačno određenu zapreminu u odnosu na veličinu kazana, zbog uticaja na kvalitet rakije. To je pravilo, a ako je spirala u pitanju da li će to biti 30 ili 130 namotaja to ne zavisi od toga da li to nekome djeluje kao malo ili puno, bitno je da je usklađeno sa zapreminom i poželjnim prečnikom cijevi.

P.S. Po četvrti put te molim da se okaneš onog što je neprimjereno i što ne prolazi na ovom forumu. Još ovaj put je to brisanje u dijelu poruke, slijedeći put neću imati toliko "strpljenja". Brisat ću cijelu.   

Razmisli malo da u cilindru rakija ide ravno na dole- ne znam da li ćemo se složiti, a u ovom tipu hladnjaka ide preko onih kosina i plus preko kaskad unutra. Dakle sporije - da li je to loše- ne bih baš rekao

Kondenzacija isparenja i njen prelazak u tečnost-rakiju se dešava samo u zoni od dva milimetra od stjenki kondenzatora, i to samo tamo gdje su u dodiru sa vodom koja ih hladi. Unutrašnje prepreke su tu nemoćne. Sve ostalo je kretanje isparenja a ne tečnosti. Tečnost se ravnomjerno kreće, klizi niz stjenke, uslijed gravitacije i tu nema brže sporije. Isparenja se ne kreću sporije nego brže na svim mjestima gdje se sužava prečnik protoka. Klasika kod kretanja svih fluida pa i kod crijeva za vodu kojim zalivaš dvorište. Da je i sporije ne bi imalo smisla jer je to bitno zbog bakra i njegove reaktivnosti a ne kod inoksa koji je inertan materijal. Kud ne može umanjiti sumporna jedinjenja, isparljive ili masne kiseline i sl. vezujući ih za sebe, kud ne može biti katalizator za stvaranje novih aromatskih komponenti.

Od kad koristim prohrom za lulu i hladnjak na krpi nema zeleno plavičaste boje

Isto bi se desilo da ti je to sve od bakra, samo treba da zažmiriš.  :)
Isto tako ne bi znao da imaš ovih  jedinjenja koja mogu da prave zelenkaste grudvice ili tonove destilata.

U stvari je to puno bolja „metoda“ od ove sa inoksom. Boja je samo pokazatelj činjenice da su jedinjenja iz fermentisanog materijala reagovala sa bakrom. Izostanak boje u toj situaciji znači gore stanje i lošiji kvalitet. Pokazuje da su ta jedinjenja u isparljivom obliku prešla u destilat jer ne mogu reagovati sa inoksom i formirati boju. Između ostalog se zato i prave svi dijelovi kazana od bakra a ne od inoksa, i između ostalog se zato i radi druga destilacija-prepek. Ova obojena jedinjenja su neisparljiva pa će u drugoj destilaciji ostati u kazanu. Ako ih u prepeku zbog bakra vidiš u značajnoj mjeri, osim u boji prvenca, onda je u pitanju loš fermentisani materijal pa se ionako izvođenjem bilo kakve destilacije ne može previše očekivati od rakije. U svakom slučaju kada ih vidiš znaj da si im smanjio jedan dio prevelike koncentracije pa si dijelom popravio stvar. Govorim o uslovima kvalitetne destilacije a ne o nakupinama na nekvalitetno očišćenim unutrašnjim površinama kazana. To je druga priča jer grudvice koje se odvoje sa bakarnih površina parovodne cijevi i kondenzatora, a koje se mogu nakupiti na gazi ili krpi najčešće i u normalnim okolnostima nisu formirane u samo jednoj destilaciji.

Kako je na žalosti i ovaj dijalog neslavno završio morat ću priču završiti sa nekim vidljivijim i preciznije izrečenim detaljima. Neosporna je uloga bakra kao nezamjenjivog materijala u destilaciji i njegovog aromatskog doprinosa kvaliteti rakije, ali kako to inače biva mnogi „stručnjaci“ za preporuke i „pisači“ priručnika pa i onih znatno ozbiljnijih radova koji analiziraju postavke destilacije vole „trtljati“ čak i onom o čemu ama baš ništa ne znaju. Na žalost tako usmjeravaju mnoge na pogrešan put a neke i do te mjere da bez ikakvog razloga i potrebe zarade čak i banovanje. Apsurd je u nekritičkom podaništvu ili copy-paste banalnih stvari iza koji ne stoji ni jedan jedini argument ili bilo kakva opravdana logika. Izgleda da mnogima nije ni stalo do ozbiljnosti, logike ili argumenata, bitno je da se pune pasusi praznom pričom.

Vrhunac jedne takve lakrdije koji se može lako izguglati je štamparska greška koja se nekome naprosto desila. Napisano je da se kvasci razmnožavaju „puMpanjem“ umjesto pupanjem i nakon par godina internet, naročito onaj pivarski, a i neke malo ozbiljnija pisanja vrve od takve pameti. Čak se savjetuje da se ugrađuju i pumpice sa obrazloženjem da bez toga nema ni fermentacije.  :D:

Za parovodnu cijev i naročito kondenzator od inoxa nije po srijedi štamparska ali jeste ona gruba, činjenična i „analitičarska“ pogreška pa je i ona proizvela istu takvu poplavu preporuka, koje smo i mi u nekoliko navrata osjetili na forumskim temama. Ne znam zašto ali su do sada pojedini inoks-ovci, bar na forumu, posebno bili neprilagodljivi uvažavajućoj i iole argumentovanoj komunikaciji.

Uticaj bakra i drugih materijala na destilaciju i kvalitet rakije je tema koja se malte ne oduvijek ozbiljno razmatrala. Poznato je između ostalog da bakar za sebe veže dio visoke koncentracije mnogih sumpornih jedinjenja i tako doprinosi kvalitetu rakije. Poznato je i da mnogobrojna a naročito ona složenija sumporna jedinjenja imaju izuzetno nizak prag osjetljivosti i kada se nađu u takvim koncentracijama izrazito negativno utiču na aromu vina i rakije, trula jaja, gumaste arome i sl. Ne utiču samo pojedinačno nego i grupno, kao i maskiranjem aromatskih uticaja drugih jedinjenja.

U samo jednoj takvoj detaljnoj analizi pored što je konstatovana razlika u hemijskom sastavu destilata dobivenih na kazanima od bakra utvrđena je senzorskom analizom 3-3,5 puta veći intenzitet ovih sumpornih jedinjenja kod rakije iz inoksa u odnosu na onu iz bakarnog kazana. To je bilo poznato od prije pa im nije bilo dovoljno za razmatranje nego su uradili eksperimente sa kombinacijom različitih dijelova kazana od različitih materijala. Posmatrali su i podijelili kazan u tri dijela: lonac sa nadgrađem ili tijelo kazana, kao drugi parovodna cijev, i treći kondenzator. Radili su odvojene analize za prvu i drugu destilaciju. Nepobitno su utvrdili uticaj svakog posmatranog dijela i posebno naglasili najizraženiji uticaj. Pored onog već pomenutog pozitivnog kada su svi djelovi od bakra u odnosu na sve dijelove od inoksa, bili su izrazito lošiji svi oni koji su imali dva dijela od inoxa i jedan od bakra.
U situaciji kada su dva dijela od bakra i jedan od inoksa najizraženiji pojedinačni uticaj u negativnom smislu je bio onaj iz druge destilacije kada su prva dva dijela od bakra a kondenzator od inoksa, Nakon njega je slijedio onaj kada je parovodna cijev od inoksa.

E sada mene nakon ovog zanima na osnovu čega neko ko pokušava ozbiljno pisati daje preporuku da bi zbog reaktivnosti bakra parovodnu cijev ili kondenzator trebalo zamijeniti i postaviti od inoksa. Možda ga naprosto ne zanimaju ni senzorske ni hemijske analize nego pogleda u grah, napiše, stavi tačku i za par godina je to već masovno prihvaćena istina zbog čije odbrane su neki spremni ići i do granica neprimjerene lakrdije.

Drugari , uspeo sam da mi se voda zamrzne u tabarci ..  :doh:

Posle par dana sam ispustio vodu , cilindar sa spoljasnje strane ima mala udubljenja , ali ne znam sta je unutar cilindra ..
Sta mi je ciniti sad ? Da li da skidam ceo cilindar da pogledam da li ima nekih ostecenja ili da destilisem vodu sa praznom tabarkom da vidim sta se desava  ? I sta mogu da ocekujem ..

Ako neko mozda ima skicu preseka cilindra, iskreno nisam uspeo nigde da nadjem..

Trebao si skicu tražiti na forumu, :) kazanpasa je to već poodavno postavio na ovom linku...
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,422.msg5600.html#msg5600
(http://img2.imagetitan.com/img2/small/29/29_aparat1.jpg) (http://img2.imagetitan.com/img.php?image=29_aparat1.jpg)
Pokušat ću opisati način pravljenja kondenzatora za lakše razumijevanje ove skice.
Vertikalni presjek kondenzatora u tabarci sa vodom za hlađenje bi u stvari izgledao ovako...
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/13/13_kond.jpg)
Radi se o jednostavnoj konstrukciji. U pitanju su dvije bakarne cijevi, malo većih  prečnika, postavljene jedna u drugu.
Okvirno, unutrašnja cijev ima prečnik oko 28 cm i visinu cca 55 cm, Vanjska ima prečnik cca. 30 cm i visinu 60 cm. Stavi se jedna u drugu, na neku ravnu površinu, u uspravnom položaju, i na dnu ih se spoji i zalemi. Na vrhu uže cijevi se postavi poklopac prečnika 28 cm i zalemi. Na vrhu one veće,  vanjske, cijevi se postavi poklopac i zalemi. Samo se još izbuši rupa na sredini vanjskog gornjeg poklopca, u koju se postavi i zalemi cijev koja se spaja sa parovodnom cijevi, a još pri dnu vanjske cijevi izbuši rupa pa postavi lula za izlaz rakije... i dobije se kondenzator kao na slici...
 (http://img2.imagetitan.com/img2/small/29/29_img_0748.jpg) (http://img2.imagetitan.com/img.php?image=29_img_0748.jpg)

Destilacija vode sa praznom tabarkom će ti sve reći, zagledanje bi bilo manje pouzdano.

Hvala na skici , naisao sam ranije na sliku gde su prikazana 4 preseka, iskreno zamisljao sam neku "vertikalnu zmiju" ali se ispostavilo da je cilindar na toj slici pod D ..
Sta da ocekujem od ovog mog cilindra koji je nagnjecen sa spoljasnje strane , a gledajuci sad skicu , siguran sam da je nagnjecen i sa unutrasnje strane i da se to odrazava na samu zapreminu cilindra ?

U najboljem slucaju da nije negde napukao , koliko ovo nagnjecenje moze da utice na destilat i samu destilaciju ?

 :doh:

Da, to je varijanta pod D, a "vertikalna zmija" bi bila ona varijanta sa cjevastim kondenzatorom. Ne trebaš žaliti za njom jer se ona u punom kapacitetu koristi u situacijama sa mnogo većim i bržim protokom destilata, kod rektifikacionih kolona. Efikasnije rješenje u pogledu hlađenja ne mora biti, i nije, bolje rješenje u pogledu kvaliteta rakije. Bitna je mjera, ili omjer stvari.
Ako je samo manje nagnječenje u pitanju ne utiče bitno na zapreminu i kvalitet destilata. Za ovo drugo će praviti problem jedino zbog čišćenja jer se na takvim mjestima više nakupljaju nečistoće. Na destilaciju neće imati uticaja, bar neko vrijeme dok se ne pojavi neka napuklina.

Koje dimenzije cilindra - kilera je pametno staviti za kazan od 500l

Daj mi i dimenzije tijela kazana. Prečnik dna, visina bočnih stranica i prečnik gornje zone ako nije isti kao dno.

Precnik dna je oko132cm, bocnih stranica oko 37cm gornja zona ista kao dno

Onda tabarka od 1000 do 1250 litara u zavisnosti od visine i širine. Ako preferiraš bržu destilaciju onda 1200-1250.
Kondenzator zapremine 40 litara. 

konkretno me je interesovao kondenzator zapremina, i dimenzije. da li je pametnije uraditi ga precnika 30cm a da bude duzi, ili da je siri a kraci za kazan od 500 lit. po meni je bolje da je duzi e sad......

Ne želim praviti naučnu disciplinu od ovog ali zbog praktičnog rada kazana i oko kazana, kao i drugih pozicija i dimenzija koje tabarka i kondenzator moraju pratiti trebali bi mi slijedeći podatci. Prvo da li si se odlučio za zapreminu tabarke koju ću onda poštovati. Ako imaš i njene dimenzije napiši ih ili ostavi da ih ja u paketu odredim.

Visina kazana bi mi trebala svakako. Odnosno visina navoja na kapku kazana u odnosu na nultu tačku na zemlji jer to je onda i visina navoja na kondenzatoru za spoj sa parovodnom cijevi. Trebala bi mi još visina lule na kojoj curi rakija. Odnosno njeno minimalno rastojanje od zemlje kako bi se ispod nje mogla postaviti posuda za prihvat rakije i osigurati nesmetana manipulacija. Ne bi bilo loše ni da kažeš koja je to dimenzija ploče od koje se pravi kondenzator jer i od toga može koješta zavisiti, ili da idem na onu standardnu 2000 x 1000. Bez ovih dimenzija se lako zaluta u disproporciju koju je kasnije teže rješavati.

Zapreminu tj visinu i sirinu tabarke cu uraditi tek kad vidim koje visine ce biti kondenzator ,uzecu plasticnu tabarku po meri.  Kazan ce biti na prikolici pa cu visine kapka i kondenzatora nastelovati podizanjem i spustanjem jednog ili drugog. Na starim kazanima od 200l  kondenzatori su precnika 30cm sa 90cm i odlicno hlade i pri brzoj destilaciji , te sam mislio da  kod ovog veceg samo produzim visinu sa 90 na 120 i mislim da bi to radilo posao. pozz

Tako mi je još lakše da se ne zamaram svim drugim elementima.
Ne bi išao prečnik od 30 cm jer bi visina onda morala biti preko 195 cm, što je usput i nepotrebno.

Da bih ostao u okvirima koji su kako i sam kažeš jako dobri kod manjeg kazana morao bi ići na prečnik od minimalno 36 centimetara i opet bi ostao u donjoj zoni istih okvira sa visinom kondenzatora od 150 cm. Ipak je to više nego duplo veći kazan od onog koji imaš. Što tamo uradiš za 2,5 sati ovdje je to za sat vremena. Odnosno 2,5 puta je brža destilacija i 2,5 puta brži dotok isparenja iste temperature u kondenzator. Ne mora kondenzator u ovoj situaciji biti 2,5 puta veći ali mora 2 puta.

ok hvala

Nedavno sam kupio novi kazan od des- subotica 100 lit, hladionik 330 lit sa cilindričnim kondenzatorom zapremine 20 lit sa dvije cijevi.
Prije prvog pečenja napravio sam detaljno čišćenje cijelog uređaja sa kristalnom sodom i zaparavanjem sa praznim hladionikom.
Po završetku zaparavanja, primjetio sam da mi je na dnu cilindra ostalo cca 0,5- 1 litra kondenzirane vode koja nije izašla van kroz lulu.
E sad vas molim za pomoć pošto nemam iskustva s cilindričnim kondenzatorom.
1.Da li je to ispravno što na dnu cilindra ostane kondenzirana tekućina ( voda ili destilat) ?
2. Ako je,kakvu ona ima ulogu i da li ju trebam nekako maknuti nakon zaparavanja ili nakon prelaska sa jedne na drugu vrstu voćnog destilata ?

Greška u konstrukciji. Moraš to popraviti.

ok hvala

Reklamirao sam grešku u konstrukciji proizvođaču  Des-subotica.
Odgovorili mi ovo:
 " Reklamacija neosnovana, jer prilikom svake destilacije,
u cilindru treba da ostane mala količina destilata-nečistoća.
Prilikom svakog pečenja potrebno je spojnu cev i cilindar isprati  čistom vodom."

Da ali onda u cilindru ostane voda. U tome i jeste problem a ne u nečistoćama. Kondenzator je posuda koja ima ispust na dnu (lula na koju izlazi destilat) kojim se prazni sve što se u njemu nađe. Ne smije u njemu ništa da ostane.

Bili i ostali diletanti.

U videu koji je Jon postavio o Fr konjaku: https://www.youtube.com/watch?v=aKGTG7VtbY4 koriste spiralu kao hladionik.

Koji je razlog? Zašto ne cilindar... uz isti volumen nije li dodirna površina para s bakrom kod cilindra za trećinu veća?

Usteda na materjalu sa cilerom je veca ucinak isti.

U proizvodnji najkvalitetnijih rakija se u daleko najvećoj mjeri koriste dvije vrste kondenzatora. Spiralni (Grahamov) i cjevasti (Dejvisov) zbog svog velikog doprinosa kvalitetu i aromatskom profilu rakije, a iz istih razloga se na primjer nikada ne koristi neki poput Libigovog i sl.. Kod konjaka u najvećem broju slučajeva je to spiralni, dok je na primjer kod najkvalitetnijih vrsta viskija u pitanju manje dominantna razlika. Jedan od razloga je jaka veza sa tradicijom, što stvarnom zbog dokazanog uticaja kod destilacije vina, što zbog percepcije potrošača.

Ovdje ćemo o onom bitnijem razlogu za upotrebu jednog od ova dva kondenzatora kod svih vrsta rakije. Svaki od njih daje nešto drugačiji aromatski profil rakije, upravo zbog ovog što si rekao. Veća kontaktna površina bakra ne samo sa isparenjima nego i sa kondenzatom koji se iz temperaturne zone od nekih 80 stepeni slijeva prolazeći ka onoj hladnijoj na izlazu iz lule. Veća kontaktna površina znači i veću interakciju bakra i isparljivih hemijskih jedinjenja. Veća interakcija na ovoj poziciji je prvenstveno i veća eliminacija iz destilata jedinjenja koja su po svojoj prirodi teža i grublja na okusu i mirisu, a mogu i da maskiraju neke druge aromatske uticaje. Kod ova dva kondenzatora postoji razlika koja potiče i od onog drugog pravca katalitičkog svojstva bakra. Priča je to o uvećanju koncentracije već postojećih aromatskih jedinjenja pa i stvaranju potpuno novih koja nisu postojala prije destilacije.  

Kod konjaka malo i specifično zbog destilacije vina a inače dominira gotovo pa jedna filozofija aromatskog kvaliteta i jedna vrsta aromatskog profila, sa manje izraženim međusobnim razlikama. Priča je to o kvalitetu sa jako dugim dozrijevanjem, što rijetko ko može pratiti pa se tako ostvaruje pimat i debela distanca od svih drugih rakija na svjetskom tržištu . Njima, a pogotovo onim najjačim među njima, i nije toliko interesantan kvalitet rakija ispod 20-30 godina odležavanja u buretu. Nerijetko i do 50 godina. U takvim situacijama, uz maksimalno kvalitetne uslove odležavanja i praćenje odležavanja, teži i robusniji aromatski profil konjaka se ublaži, zaokruži, pa postane prefinjeniji, koji u konačnici može kao rezultat dati kompleksniji, odnosno viši nivo kvaliteta.

Evo sada znam da ucink nije isti.

zanimaju me Vaši komentari za ovakav tip tabarke

https://www.google.hr/search?q=des+kazani&dcr=0&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwig7uTe6c_YAhVEvhQKHSMCDYoQ_AUICigB&biw=1280&bih=907#imgrc=lxOBx0xC3q6FOM:&spf=1515670804509

puno je uži od onih klasičnih tabarki

Taj uski tip se sastoji od prihvatnog dela gde se na donjoj ploci  nalazi ne znam tacno koliko cevi promera oko 8 ili 10mm koje idu ka luli. Znaci para ide kroz cevke sto je daleko manja povrsina nego kod cilindra. Kod ovog tipa hladnjaka voda mora stalno da cirkulise,u suprotnom se brzo zagreje i izlazi para. Pa kad uzmes vreme koje ti je potrebno da izcuri rakija opet potrosis isto vode kao sa klasicnom tabarkom, mozda i vise. Nista narocito, da ne spomenemo ako slucajno nestane vode u toku pecenja,sto mi se desavalo - pa sa klasikom izguram do kraja a sa ovim se snalaziiiiiii

U tekstu, dvije poruke iznad, sam pričao o razlikama spiralnog (Grahamovog) i cjevastog (Dejvisovog) kondenzatora, a ovdje ću o njihovim zajedničkim razlikama u odnosu na Libigov. Što po svojoj suštini i konstrukciji jeste ovaj za koji @mouton pita.

Sva tri kondenzatora ako su propisno dimenzionirana bez ikakvih problema mogu obaviti onu svoju elementarnu funkciju u destilaciji, potpunu kondenzaciju isparenja, i tu nije ništa sporno. Po čemu se onda razlikuju i šta je to što zbog svoje konstrukcije i kroz svoje uslove rada mogu Grahamov ili Dejvisov a ne može Libigov kondenzator? Zbog čega je svima koji se ozbiljno bave destilacijom u stvari smiješno spominjanje libigovog kondenzatora i njegova primjena kod klasičnog kazana za rakiju?

Razlika je u načinu izmjene toplote, načinu hlađenja. Prva dva to postižu većom dodirnom površinom i većom zapreminom rashladnog fluida, vode u tabarci. I ono jako važno njenim sporim protokom.
Libigov manju dodirnu površinu i manju zapreminu vode u vanjskoj posudi, tabarci, nadoknađuje jako brzim protokom vode, dobiva se isti rezultat kada je u pitanju krajnja kondenzacija na mjestu izlaza iz kazana. na luli.
Da, ali to već imamo i sa ona druga dva pa nismo dobili ništa, ali šta smo izgubili? Izgubili smo visoku temperaturu u gornjoj zoni kondenzatora. Izgubili smo sporiju i postepenu kondenzaciju alkoholnih isparenja jer to libigov kondenzator ne može postići. Ne može upravo zbog brzog protoka vode kojim se u velikoj mjeri gotovo pa izjednačava temperatura na vrhu i dnu kondenzatora. Temperatura u gornjoj zoni kondenzatora se nastoji održati na nivou cca. 70-80 stepeni, i to na način da postepeno pada prema onoj poželjnoj na dnu pored lule.

Zašto je to bitno?
- Kazan je mali hemijski reaktor kojim se utiče na konačan kvalitet rakije, zbog svih onih hemijskih reakcija koje se dešavaju u njemu, a o kojima smo detaljnije pisali u porukama na forumu.
- Najvažniji faktori hemijskih reakcija su: prisustvo katalizatora, vrijeme i temperatura
- Mjesta odigravanja aromatski važnih hemijskih reakcija kod kazana je: dno kazana izloženo otvorenom plamenu, tečnost u kazanu, i na bakarnim površinama na kojima se dešava kondenzacija.
- Katalitičko dejstvo bakra i uticaj na rakiju se dešava u dva pravca i dva nivoa: kroz stvaranje novih hemijskih jedinjenja koja daju doprinos aromama pozitivnih i smanjenje negativnih aromatskih uticaja. Odnosno dešava se povećanje koncentracije postojećih i stvaranje potpuno novih aromatskih komponenti kojih nije bilo u fermentisanom materijalu prije destilacije.

Dakl, prepustite libigov kondenzator svima onima koji misle da je gubitak isparenja kroz izostanak kondenzacije jedini problem koji treba rješavati u destilaciji. Držite se onog što doprinosi aromatskom uticaju, a rekli smo već koja su to tri najvažnija faktora:
1. Prisustvo katalizatora kroz dodirnu površinu kondenzatora,
2. Vrijeme potrebno za odvijanje hemijskih reakcija, kroz sporije hlađenje alkoholnih isparenja sporijim padom temperature kondenzatora od vrha prema dnu, i
3. Temperatura kod koje se za svakih 10 stepeni razlike udvostručuje brzina odvijanja hemijskih reakcija.

Libigov u sebi nosi izrazitu manjkavost kroz sva tri ova faktora, pa se zbog toga lako i odbacuje u svakoj ozbiljnijoj priči kod klasičnog kazana.

Na žalost morao sam ovako šturo i u tezama jer bi za detaljnije morala ići prava prezentacija u kojoj je ovo napisano samo smjernica za priču sa puno konkretnih podataka i dokaza o aromatskom uticaju kroz mnogobrojene stručne radove praćene hemijskim i senzorskim analizama koje to dokazuju.

Pozdrav svima,trebam napraviti tabarku.Mislim da je kolega  Jon postavio sliku svoje,mislim da je to to.tri slavine,dva meraca temperature, cev sa levkom spolja.
Donji precnik je 80 cm,visina bocnih stranica je oko 30,precnik gornje zone je 100 cm. Treba bi biti kazan od 220 l.
I jos nesto,lula je promera 52mm,ali je samo 2 m ,da li se moze nekako nastaviti?

Milsim da bi trebalo da tabarka bude 2,5 puta veca od zapremine kazana,a kondezator 10 % kazana.
Ovo za lulu sam nesto nacuo da se moze nastaviti,ali ne znam da li bi i tako trebalo.

Da, jedino za kazane koji se pune sa 100 litara i nešto manje od tog bi moglo ići nekih 10% više od proporcije 1:2,5. U pitanju je kod ovih 2,5 zapremina pod vodom u posudi. Kondenzator je 8-10% zapremine kojom se puni kazan. Lula se tehnički može produžiti ali je praktičnije kada je rađena iz jedne cijevi.

Planiram kazan puniti do 200 litara,da tabarka bude 500 litara,a kondezator oko 20l.Za lulu videcu koliko bi kostala nova,da li bi bilo dovoljno 4 metra duzine?
Da li ima jos nesto na sta bi trebalo da obratim paznju?

Odmjeri prvo koliki ti je tačno kazan. Za 200 litara bi moglo i 8% zapremine kondenzatora. Zavisi i od dimenzija tvog kazana pa i bakarne ploče koju koristi tvoj majstor. Uvijek jedna nepromjenjiva dimenzija uslovljava neku drugu.
Ne valja da ti bude preširoka tabarka zbog nemogućnosti uspostavljanja njenog kvalitetnog temperaturnog režima. U zavisnosti od od ostalih bitnih dimenzija kazana i kondenzatora maksimalno 70-80 cm.

Za tu zapreminu nema potrebe tolika parovodna cijev. Dovoljno je i tri metra od krivine do krivine.  

Donji deo kazana ima 190 litra zapremine,precnik dna je 80 cm,visina bocnih stranica je 30 cm,precnik u gornjoj zoni je 100 cm.Na gornjem delu  se suzava do pocetka otvora za kapak i covek mi kaze da do ulivnog ventila ukupno staje oko 210-220 litara.
Debljina dna je 5mm.

Trebale bi mi sve bitne dimenzije postojećeg kazana jer ga već imaš pa odnekud moramo krenuti. Ne znam ni jednu koja bi mi pomogla kod dimenzioniranja kondenzatora i tabarke. Osim njegove zapremine, 220 litara. 

Da ne komplikujem hajdemo na neku standardnu varijantu. Postavi kazan na potpuno ravnu površinu. Namjesti ga da ne bude previsok za punjenje ni prenizak za loženje. Postavi na njega parovodnu cijev nagnutu prema tabarci. Na 7-8 cm niže u odnosu na vaservagu. Izmjeri koliko imaš od spojnog mjesta parovodne cijevi sa tabarkom do zemlje. Reci mi još i koje visine su posude u koje inače prihvataš rakiju sa lule.
Namjeravaš li praviti valjkasti kondenzator ili spiralu?

Precnik dna je 80cm,visina bocnih stranica je 30cm,precnik u gornjoj zoni je 100cm,visina od dna do mesta gde se srafi parovodna cev je 120cm,visina kapka od mesta gde naleze do mesta gde se srafi parovodna cev je 70 cm,sirina kapka je 45 cm.
Loziste je oblozeno samotnom ciglom,tesko je oko 200 kg,probacu sutra zvati par prijatelja da ga postavimo na neku visinu. Ima holendere na kraju parovodne cevi,kako da je nagnem ka tabarci?
Nameravam praviti valjkasti kondezator,mislim da je on bolji.

Postavi je ravno pod vaser vagu. Kada makneš holender na nekoj letvi zabilježi rastojanje od spojnog mjesta parovodne cijevi i zemlje. Izmjeri pa oduzmi 7-8 cm.

Postavio sam kazan 22 cm od zemlje,rastojanje od kraja parovodne cevi do zemlje je 159cm,oduzeo sam preporucenih 7 cm.

Mrzilo me crtati pa sam uzeo nešto od prije sa ove teme. Nadam se da će biti vidljivo. Ako ne onda nacrtaj veću sliku pa ću je popuniti brojkama.

(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_aatabarka.jpg)

Tabarka prečnika 800 mm, visine 1150 mm. Noge-postolje 350 mm.
Vanjski prečnik kondenzatora 320 mm, unutrašnji 290.
Sve dimenzije su u milimetrima.
Redom od zemlje po vertikali idu dimenzije u poljima sa slike: 350, 50, 950, 50, 30, 70 i 90 mm.

Hvala Bistrice,sve je vidljivo.
Hocu ugraditi i trecu slavinu,stavicu je da bude 650 mm od zemlje,tu bi trebalo biti 60% zapremine vode.

Prvi put se susrecem sa holenderima na parovodnoj cevi. Spoj parovodne cevi i tabarke ce biti nizi za 7 cm,da li ce biti dobar kontakt izmedju njih?

Da, jer će parovodna cijev sa svojim završetkom uronuti još 1-1,5 cm u spojno mjesto i to će onda biti sasvim u redu.

Mislim da ovaj zaključak zapravo ne stoji. Tačno je da je razlika u temperaturi vode u donjoj i gornjoj zoni tek par stepeni ali se to odnosi na vodu a ne na destilat. Destilat u gornjoj zoni je ( unutar cevi )  iste temperature kao i kod Grahamovog i Dejvisovog izmenjivača ( kondenzatora ) i pravilnim dimenzionisanjem dužine cevi se postiže isti efekat postepene  kondenzacije po praktično linearnoj funkciji.
Da bi smo snizili temperaturu pare unutar cevi moramo da je odvedemo negde. To možemo učiniti ili velikom masom i malim protokom kao što je to slučaj sa kondezatorom ili spiralom u klasičnoj tabarci ili malom masom i velikim protokom kao kod Libigovog hladnjaka. Efekat je isti a rezultat zavisi od visine hladnjaka, protoka i temperature vode koju dovodimo u hladnjak.
To bi u prevodu značilo da ako imamo dovoljno " visok " Libigov hladnjak možemo postići istovetan rezultat u brzini hladjenja. To bi naravno bilo besmisleno jer bi nestala i njegova jedina prednost malih dimenzija.


Ovo je definitivno nešto što Libigov kondenzator nema, mala površina
cevi neminovno smanjuje katalitičko dejstvo bakra


Kod spirale je ova priča apsolutno na njenoj strani jer vreme reakcije zavisi i od predjenog puta odnosno dužine spirale a koje je nekoliko puta veće nego u druga dva slučaja. Pri tom, i cilindar je u prednosti u odnosu na Libigov hladnjak jer je površina znatno veća pa je i brzina kretanja znatno manja.


Ovo se , ako je moj zaključak tačan, odnosi na sva 3 tipa hladnjaka jednako.

Po mom mišljenju, najbolje ( i svakako i najskuplje rešenje ) je dobro dimenzionisana spirala .

Ima jedna prilično poznata i popularna opaska koja očigledno i uvjerljivo razgolićuje ovakve i slične misaone konstrukcije.
"Da je babi muda bila bi djed."  ;D
Kvazi konstrukcije kod kojih se naprave tako grube polazišne pogreške i tako krupno zanemarivanje suštinski bitnih i nedodirljivih razlika. Konstrukcija koja relativizira sve prirodne razlike pa se onda na njima grade i sve ostale pogrešne postavke i pogrešni kvazizaključci.

Nisam najčešće ni do sada ostajao samo na opaskama pa idemo u one najbitnije elemente.
Kad već očigledno ne postoji elementarno razumijevanja fizičkih pojava i manifestacija poput temperature, toplote i njenog vođenja, kondukcije, hajdemo preko dvije obične viršle. Pripremiš obe u ključaloj vodi pa ih hladiš iznad sudopera tekućom vodom. Prvu toplom iz bojlera a drugu hladnom iz vodovoda. Normalno u istom vremenskom periodu od 10-ak sekundi. Zagrizi nakon toga obe pa će ti sigurno u ustima i na jeziku biti jasnije koliko to mnogo i šta sve fulaš.
Kao i kod viršle tako i kod fluida, isparenja u destilaciji, toplota brže prelazi sa jednog tijela-medija na drugi što je temperaturna razlika veća. Gubitak toplote nekog medija se onda očituje padom njegove temperature. Na istim principima počiva rad svih hladnjaka pa i onih u automobilu ili frižideru. Bez toga oni ne bi ni postojali. Zakoni fizike pa i najobičnije iskustvene logike nakon kojih se više nema šta razglabati. Kao i kod tablice množenja. Što je niža temperatura u gornjoj zoni tabarke veća je i kondenzacija isparenja u toj istoj zoni unutar kondenzatora. Dakle ostaje ono jedino moguće i ispravno. Libigovim kondenzatorom ćemo izgubiti sporiju i postepenu kondenzaciju alkoholnih isparenja jer to Libigov kondenzator ne može postići. Ne može upravo zbog brzog protoka vode kojim se u velikoj mjeri gotovo pa izjednačava temperatura (iste te vode) na vrhu i dnu kondenzatora.

To bi u prevodu značilo da ako bi na primjer @Red na svoj kazan htio postaviti libigov kondenzator ali takav koji više nije ni blizu libigov. Onaj kome se ukloni osnovni i temeljni pricip rada, na bazi brzog protoka vode koja ga hladi, nego ga preuredi povećanjem visine i peglanjem spirale u ravnu cijev. Kada dogradnjom muda od babe napravi djeda. Destilaciju sa njim bi mogao raditi jedino ako u istoj zgradi ima dva stana. Jedan u prizemlju gdje bi držao takav kondenzator a drugi na petom spratu gdje bi ložio kazan. Zbog nužno potrebne visinske razlike od 16-17 metara. Deset puta veće nego što je on konkretno i stvarno ima na raspolaganju.

Idemo još samo u ono praktično i teoretski elementarno što bi se moralo razumjeti kada se o nečemu želi pričati. Ovo su u praksi najčešće prisutni kondenzatori.

(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_kondenzatori.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_kondenzatori.jpg)

Prvi je iz naše priče spiralni, Grahamov. Drugi je cjevasti, treći je tanjurasti. Četvrti isto iz naše priče valjkasti-zvonasti, Dejvisov. Svima je princip rada hlađenje većom i prilagođenom kontaktnom površinom kondenzatora, isparenja i vode koja ga hladi da bi se omogućila kondenzacija. Dodatno još i većom zapreminom vode sporijeg protoka, medija koji ga hladi kako bi se omogućio ispravan režim rada tabarke. U gornjoj zoni poželjna temperatura od 70-80°C, a u donjoj od 8-15°C, u zavisnosti od temperature vode i koju to po redu destilaciju radimo. Prvu ili drugu, zbog bitne razlike temperature izlaznog destilata. Od 13 do 15°C, i u drugoj od 17 do 19°C.
 
Za razliku od njih postoji i Libigov koji radi na potpuno drugom principu. Totalno napušta princip veće kontaktne površine. Bazira svoj princip rada i usmjerava se isključivo na veću brzinu protoka vode za hlađenje.
Nije to samo slučaj kod kazana nego i praktičnog rada u laboratoriji. Dimenzije, poput visine ili dužine kondenzatora ne mogu ići u desetorostruku razliku. One su najčešće identične jer je neizvodivo i nepraktično pratiti destilaciju vozeći se liftom po zgradi ili trčkarajući od stola do stola po laboratoriji. Po redu na slikama, Grahamov, Dejvisov i Libigov.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_grahamcondenser.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_grahamcondenser.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_dejvi.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_dejvi.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_libig.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_libig.jpg)
Na drugoj strani ako bi ga produžili ne bi nam ni bio potreban veći protok vode, a bez toga onda nema libigovog kondenzatora. Bio bi to ponajprije perverzno modifikovani Grahamov, sa ukrućenom spiralom.  ;D

Nikada mi neće biti jasno odakle sve ljudima dolaze ideja da djedu sijeku onu stvar a babi ugrađuju muda kako bi realativizirali sve što ne mogu ili nisu u stanju razumjeti. Tako je mnogo takvih pokušaja bilo ovdje na forumu da ponekad pomislim kako nije samo do nerazumijevanja i pogrešnih postavki nego vjerovatno i do onog ko zastupa i obznanjuje ono o čemu piše. Mnogi bi izgleda kao nekada na divljem zapadu pokušavali sticati slavu ubivši najbržeg revolveraša. Onog koji se ne može ubiti u časnom dvoboju nego možda tek mučki sa leđa. Ako ni tako onda bar neuvjerljivim trakavicama za ispiranje mozga ili tragikomičnim operativnim zahvatom, šetanjem muda sa djeda na babu.  :D:

P. S.
Libigov smo nadam se ovim tekstom definitivno odbacili zbog nemogućnosti ispunjenja potrebnih zahtjeva pa je besmisleno dalje o tome kako je kod njega sve isto. Ne može biti isto nego bitno drugačije ni kod ostala dva. Kako zbog dodirne površine isparenja kod kondenzacije tako i dodirne površine kondenzata dok teče ka luli. Kod spirale je taj tok uskim i malim kanalom pri dnu cijevi a kod ovog drugog je to velika površina koja se slijeva poput vodopada niz stijenke kondenzatora. Bitna razlika jer se kondenzacija događa na cca. 2 mm od bakarne površine. Bitna razlika je još zbog toga što tečnost na svom putu dodiruje bakar pa na nju utiče i njegova katalitička sposobnost. Sa druge strane tečnost u dodiru sa isparenjima mijenja i svoj i njihov sastav. Promjena na kojoj i počiva rad podova na rektifikacionoj koloni. Ne samo da je termodinamičke prirode predavanjem toplote nego i fizičke promjenom sastava smjese. Zbog toga je i moguće imati efekat isparenja na podovima koji se ne zagrijavaju i zbog toga je između ostalog moguće imati drugačiji hemijski sastav smjese i isparenja na svakom podu rektifikacione kolone.

U praksi na klasičnom kazanu to izgleda ovako. Kod voćnih rakija kako onih bezbojnih tako i svih onih najkvalitetnijih koje ne smiju imati tako veliku prevagu aromatskih materija koje potiču od hrasta nema dileme. Za sve a naročito bezbojne rakije je nesumnjivo bolji valjkasti - zvonasti kondenzator. Dokazano je i poznato svima koji se ozbiljnije bave ovom problematikom da spiralni kondenzator za razliku od zvonastog daje teži i robusniji, manje blag, manje suptilan i manje aromatski prefinjen destilat, jer su mu u manjoj mjeri uklonjena štetna sumporna jedinjenja i višemasne kiseline. Prije sveg ostalog što se još dešava u manjoj mjeri.
Za one rakije poput viskija kojima bure daje oko 80-90% ukupnih aromatskih senzacija dobar je i spiralni iako se kod njih najviše upotrebljava cjevasti jer će takvoj dominaciji hrasta biti ponekad potreban teži i manje prefinjen destilat kako bi uopšte ostavio svog traga.
Za rakije poput konjaka gdje je ta dominacija nešto oko 60% može normalno spiralni jer se striktno vodi računa izlaznoj temperaturi destilata i onaj destilacijski baždar im ne služi samo za mjerenje jačine destilata nego i za filtriranje, umanjenje jedinjenja koja tvore višemasne kiseline i sumporna jedinjenja.

O uporednoj cijeni tri cijevi od bakra i alternativnoj tabli bakarnog lima je smiješno pričati kod ukupne cijene kazana od 200 litara jer nije to nikakva razlika zajedno sa rukama majstora pa i nikakav razlog za konačnu odluku.
Rekao sam ti već više puta i tamo i ovdje, a nikako da svariš. Nemoj postavljati nekakve kvazi konstrukcije ovakvog tipa jer ti to očigledno ne ide. Jednostavno iskaži dilemu ili pitaj. Da sam manje besposlen vjerovatno bih ti izrezao ili brisao ovakvu poruku.

U suprotnom, doći ćemo do zaključka da je deblje dno bakarnog kazana bolji provodnik umesto da bolje rasporedjuje toplotu,

da reflux zavisi samo od zapremine i oblika kape a ne i od spoljne temperature vazduha itd itd.

Ovakve gluposti nikada pored mene nisu prolazile pa neće ni sada. Ostavit ću samo onu koja nema veze sa dosadašnjom pričom. Jer me nasmijava. :D:
„Vođenje toplote kroz neki homogeni materijal se računa pomoću Fourierovog zakona. Da bismo shvatili taj zakon, posmatrajmo vođenje toplote kroz štap poprečnog presjeka S. Q je količina toplote koja prođe kroz njega.“
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_fourier.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_fourier.jpg)
Dakle direktna proporcija iz koje slijedi ono što je jedino i logično, da je deblji bakar isto kao i deblji štap bolji provodnik toplote. Ima bolje vođenje toplote kroz svoju deblju ploču na dnu kazana pa će ona za razliku od tanke biti u stanju više zaštiti kljuk od mikroprogorijevanja. E sad ako za tebe vođenje nije isto što i provođenje nego je tek i samo raspoređenje toplote onda imaš problem ne samo sa Fourierovim zakonom nego i sa terminologijom.
Kada budeš kupovao kabal za struju koji je inače električni vodič ili provodnik (konduktor) ti slobodno traži električni raspoređivač struje jer to je izraz koji bi nesumnjivo mnogi morali koristiti.  :D:
Da ima normalno i preporuka ako ti taj kabal treba za nekog većeg potrošača kupi neki deblji jer je bolji provodnik struje.

To je bilo za ovo prvo, a za ovo drugo ti mogu reći da si još mnogo veći jadnik, manipulator i lažov nego što si diletant. Lično sam direktno tebi rekao u priči da ti je mogući izdignuti dio kazana iz ložišta, zajedno sa mogućom nižom temperaturom i mogućim vjetrom mogao uticati na refluks. Što si naknadno i potvrdio, i to sve troje istovremeno. Sram te bilo.  >:(

Oduvijek mi je bilo tragično kad ljudi koriste termine koji ne znaju šta znače samo da bi zvučali ozbiljno.

Što se tiče date formule... BRISANO

Pored najbolje namjere da darujem ono što se množi dijeljenjem, pa i sam doživim zadovoljstvo poput onog koje doživljavam otvaranjem butelje dobrog vina, uvijek su postojali i postojat će likovi, namjere, ciljevi i situacije, kao što postoje i vina koje moj „želudac“ neće, i ne želi variti. Tako da mi kao i ovaj put preostaje jedino da odem do najbližeg odvoda za kanalizaciju i pustim vodu za njima.  :)

Samo jedan detalj koji me iznenadio jer sam mislio da je tako nešto nezamislivo. Nakon što mi je Red prenio sugestije i uvjeravanja majstora kod kog je bio proguglao sam malo po slikama pa vidim da mnogima i nije baš toliko nezamislivo.

Kondenzator, zvonasti, cilindrični, čije se funkcionisanje bazira na principu hlađenja njegove dvostruke stjenke. Vanjskog i unutrašnjeg cilindra. Dunđeri od majstora prave na način koji onemogućava dotok vode unutrašnjem cilindru pa tako i njegovu funkciju hlađenja.

Kaže dunđer: „Niko ne stavlja nožice na kondenzator već dno kondenzatora leži direktno na dnu tabarke. Samo se ti praviš pametan.“  :D:  
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_ajoooj.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_ajoooj.jpg)  (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_ararati.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_ararati.jpg)  (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_imagesaaa.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_imagesaaa.jpg)  (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_kiler.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_kiler.jpg)

Mozes li postaviti detaljne slike kako treba da izgleda kondenzator?

Jedino da odem odmah sada pa da rastavim svoju tabarku na dijelove i da je slikam.
Hoćeš li molim te imati razumijevanja i dozvoliti mi da to ipak uradim rano ujutro.  :D:

Čovječe božiji nacrtao sam ti ga već u detalj.
http://www.sveovinu.com/index.php?topic=394.msg65735#msg65735

...Pokušaću da još jednom objasnim gde je problem razumevanja iste. Kao što reče u pitanju je provodnik, štap. Neka  bude štap i neka zbog lakšeg razumevanja bude štap dužine 1 metar kružnog oblika debljine 5 cm. Dakle definisali smo provodnik, u konkretnom slučaju provodnik toplote. Da je u pitanju električni provodnik 1metar bi bila dužina, 5 cm njegova širina odnosno prečnik. Ako je u pitanju provodnik fluida to bi bila cev dužine 1metar i prečnika 5 cm. Ono što definiše svaki provodnik je pravac i smer kretanja " nečega " kroz provodnik. U koliko je u pitanju cev, voda ulazi na jednu stranu a izlazi na drugoj. Ako je u pitanju električni provodnik struja teče od jednog kraja provodnika ka drugom. Ako je u pitanju toplota , štap , sa početka priče, toplota će sa jednog kraja da se prenosi na drugi kraj štapa. Ako se sad, za kratko, vratimo kazanu za pečenje rakije prvo moramo da odredimo smer kretanja topote. Kod svih kazana koje sam ja do sada video vatra se pali ispod kazana i zagreva dno kazana, bakarnu ili kakvu drugu ploču određenog prečnika . Neka to radi lakšeg razumevanja bude bakarna ploča prečnika 80 cm i debljine 6mm. U ovoj situaciji bakarna ploča je toplotni provodnik, štap, čija je dužina 6 mm, jer prenosi toplotu od ložišta ka kljuku,  a poprečni presek tog provodnika je 80cm ako se sad vratimo na problematičnu formulu a koja u opšte nije problematična doći ćemo do jednostavnog zaključka da što je "S" , popračni presek , u našem slučaju prečnik dnq kazana od 80 cm, veći biće veće i Q odnosno biće veća kolićina topotne energije koja će se preneti provodnikom. Tu dalje figuriše i ∆t koja predstavlja razliku temperature sa jedne i druge strane ploče i kao što se da videti iz priloženog što je ∆t veće to je Q manje, odnosno što je dužina provodnika veća ( u ovom slučaju dužina provodnika je 6 mm, odnosno debljina dna kazana ) to je razlika temperature na krajevima veća ). Svaki materijal ima karakteristiku koja se zove toplotna provodljivost i definisana je kao količina toplote Q koje neki materijal za odredjeno vreme prenese na rastojanju L u pravcu normalnom na poprečni presek S usled temperaturne razlike ∆t  k=(Q/t )x (L/(Sx∆T))
Iz svega ovoga potpuno jasno proizilazi da sa povećanjem dužine provodnika  smanjuje Q pa će upravo zato dno od 1mm debljine zagoreti lakse od dna debelog 10 mm što ga ne čini nikako boljim provodnikom jer je bakar uvek iste toplotne provodljivosti definisane datom formulom o njegovoj specifičnoj provodljivosti.  Upravo zbog povećanja termičkog otpora usled veće dužine provodnika deblje dno je prikladnije za kazan od tanjeg.
Dakle to su činjenice, nije proseravanje, nisu nikakve zadnje namere, samo ukazivanje na terminolosku nepreciznost ili nerazumevanje fizičkih veličina i značenja termina.

E moj "Igrač" što više pišeš više se blamiraš. Idemo i završiti sa tim.
Započeo si ovu priču apsolutno nepotrebno i bez ikakve veze sa prethodnom što očito mnogo govori o njenoj namjeri. Započeo si je nazivajući netačnim upotrijebljeni pojam a onda nastavio nerazumijevanjem postavljene jednačine. Formule Fourierovog zakona vođenja toplote. O njoj bi pričao a ne razumiješ je kao što ne razumiješ ni zašto je uopšte postavljena. Griješiš kod mnogočega. Griješiš čak i kod fokusa na najvažniji moment u ovoj priči. Nije to količina toplote koja prođe kroz cijelo dno kazana a nije bitan u ovoj priči ni koeficijent toplotne provodljivosti nekog specifičnog metala poput bakra nego temperatura u jednoj tački. Tački u kojoj se dešava mikroprogorjevanje kljuka. Isuviše jednodimenzionalno i površno gledaš na problem, pa i na sam pojam provođenja toplote. Sa tobom moram po tačkama inače to ode tamo gdje nema nikakve veze sa temom, a možda ovako nešto i naučiš.  

1. Toplota se bakarnom pločom kao i inače metalima, tijelima, širi kondukcijom. Kondukcija je vođenje ili provođenje toplote. Kondukcija je po definiciji spontani prenos toplotne energije kroz materijal iz područja više temperature u područje niže temperature, i kondukcija ili provođenje toplote djeluje u svrhu izjednačavanja temperaturnih razlika. Obrati pažnju na ovaj boldani dio jer to je taj najvažniji moment u priči na koju si navalio ko bijesan pas bez zuba. Priči pod slijedećom tačkom.

2. Pojam provođenja toplote nije upotrebljiv samo i isključivo kod formule, u njenoj teoriji, nego i u realnom stanju stvari pa je i kod mene upotrijebljen u konkretnoj priči o debljoj i tanjoj bakarnoj ploči na dnu kazana i njenom uticaju na visoku temperaturu u jednoj tački te ploče. Onoj koja ne može ili može izazvati mikrokrprogorijevanje kljuka koje bi onda ostavilo izrazito negativan aromatski trag na rakiji.    

3. Jednačina je postavljena samo iz jednog jedinog razloga, da ukaže na činjenicu postojanja direktne veze i direktne zavisnost između poprečnog presjeka metalnog štapa i količine provedene toplote. Što je štap ili šipka deblja veće je provođenje toplote. Da li to bila jedna šipka ili više spojenih livenih tako da grade ploču dna kazana svejedno je za aspekt ove priče.

4. Kad nešto poput našeg debljeg dna kazana posjeduje mogućnost većeg vođenja toplote onda se to itekako i uvijek naziva većim ili boljim vodičem ili provodnikom toplote. Između provodnika toplote i provodnika električne energije se slobodno može postaviti znak jednakosti jer što dobro provodi jedno provodit će i drugo. Pa je isto tako opštepoznato da je deblji kabal za struju bolji provodnik električne energije.  

5. Jednačina nimalo ne boluje od toga da bude sveobuhvatna, kakao to i inače u analitičkoj teoriji biva, nego govori o stanju stvari u nekim idealnim i nepostojećim uslovima. Ova govori isključivo o vođenju toplote kroz metalnu šipku sa jednog njenog kraja na drugi, i to u situaciji njene idealne izolovanosti.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a1a.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a1a.jpg)

6. Dakle idealno i nepostojeće stanje i uopšte ne razmatra širenje toplote na sve strane što je jedino moguće i realno stanje stvari. Na način kako bi to u jednoj svojoj dimenziji mogle pokazivati kazaljke na satu tokom vremena. Ne prikazuje ni prenos toplote u kontaktu sa drugim tijelima, i ne uzima u razmatranje prenos toplote u prostor ili na medij, tečnost koja koja bi je mogla dodirivati. Prikazuje samo kretanje toplote sa jednog kraja šipke na njen drugi hladniji kraj. Kretanje po osi „X“ sa druge slike. I to na opisan način u formuli i na prvoj slici.

7. Nije za ovu priču uopšte bitno da li će ta šipka štap, ili zbir šipki koje čine bakarno dno zagrijavano sa bočne, donje strane, ili po sredini ako se radi o dostatnom izvoru energije dovoljno visoke temperature da napravi vruču tačku na njegovoj povrišini. Dnu kazana izloženom kljuku. Kao što to uostalom nije bitno ni za spajanje kod kablova za struju. Skini izolaciju, spoji na sredini kabla pa je dodirni bilo gdje, vidjet ćeš i sam.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a1ab.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a1ab.jpg)  (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a1ac.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a1ac.jpg)

8. Da, bitna je temperatura a ne raspored toplote po površini dna kod zagrijavanja pregrijanom parom. Nije u konkretnom slučaju raspored uopšte presudan nego temperatura pare koja ne prelazi 115-120 stepeni. Kako god ta para bila raspoređena ona ne može napraviti vruču tačku na dnu kazana jer je njena temperatura nedovoljna za tako nešto. Deset puta je niša od temperature vrhova plamena kod plinskog plamenika. Tamo je ona cca. 1.100 stepeni.  

9. Kod formule su bitne u njenoj specifičnoj situaciji samo dvije prostorne veličine. Dužina šipke i površina poprečnog presjeka. Zato što ona u sebi podrazumijeva situaciju u kojoj njen opisani presjek „A“ uvijek ima jednaku temperaturu u svakoj svojoj tački. Da je to kojim slučaju četvrtasta šipka uopšte ne bi bilo bitno kolika je njena širina i visina, ako joj to ne mijenja površinu poprečnog presjeka „A“.

10. U normalnim u slovima tako nešto ne postoji jer je se toplota u njoj širi ili provodi na sve strane.

11. U analitičkoj teoriji se isto takvo stvarno i neupitno vođenje toplote na sve strane prikazuje kao trodimenzionalno, a ova data jednačina prikazuje isključivo jednodimenzionalno širenje toplote. Vođenje toplote po osi „X“. Poprečni presjek ili pravougaonik ako ona nije okrugla nego četvrtasta je druga prostorna veličina.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a11.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a11.jpg)

12. Kod ovog poprečnog presjeka „A“ sa prve slike temperatura je potpuno ista po cijelom njenom presjeku jer je šipka idealno izolovana. Kod nje ništa ne može zagorjeti. Kod nje nema iskakanja temperature i stvaranja vruče tačke za progorijevanje kljuka. Sve tačke na plohi „A“ imaju istu temperaturu.  

13. Vođenje toplote se kod metala dešava zbog prisustva slobodnih elektrona i toplotom izazvanog energetskog titranja atoma i kristalne rešetke u čijem se sastavu nalaze.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a1237.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a1237.jpg)

14. Bitno je da taj atom u bakarnoj ploči dobije toplotnu energiju i prenosit će je na sve strane podjednako. Toplota će se širiti ne onako kako bi je neko glumeći boga želio usmjeriti u jednom jedinom pravcu, nego po prirodnom svojstvu materijala i vođenja toplote kroz njega. U koncentičnim krugovima poput valova na vodi u koju ubacimo kamen i to trodimenzionalno.
Plamičak na plinskom plameniku je naš kamen. Širenje po debljoj bakarnoj ploči su naši koncentrični krugovi. S tim da se oni rasprostiru ne samo po osi "Y" nego istovremeno po osi „X“ i „Z“, i tako odvode značajan dio toplote pa utiče na činjenicu da će tačka na pravcu „Y“ time imati niži dotok, ne ukupne Q toplote nego one u jednoj tački u jedinici vremena, a time i nižu temperaturu te tačke.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a2.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a2.jpg)  (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a3.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a3.jpg)  (http://img4.imagetitan.com/img4/small/21/21_a4.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=21_a4.jpg)

15. Za ovu priču je potpuno svejedno koliko je Q, količina toplote koja prođe kroz dno kazana, jer će ona u destilaciji biti praktično nepromjenjiva bez obzira da li se dešavalo progorijevanje u kazanu ili ne. Da li se dešavalo stvaranje vruče tačke na bakarnom dnu ili ne. Da bi se obavila destilacija neke poznate smjese ili da bi ishlapila ista količina vode uvijek je potrebna ista količina toplotne energije. U sličnim okolnostima i bez prevelikog rasipanja energenta. Što bi onda značilo da njome ništa u ovoj problematici vruče tačke ne možemo objasniti. To je totalno periferna stvar u ovoj problematici. Ona je bitna za formulu jer onda oni koji se sa takvom formulom sureću prvi put imaju priliku da nešto i razumiju od kondukcije. Da nauče njenu abecedu.  

16. O koeficijentu toplotne provodljivosti je u ovom svemu isto tako besmisleno pričati jer ne pričamo o različitim metalima nego isključivo o bakru. Mogli bi normalno i neki drugi materijal uvesti u priču pa ću evo uvesti inox. Opet i sa njim imamo isto bez obzira na znatno niži koeficijent toplotne provodljivosti i niži Q. Opet imamo progorijevanje na kljuku, i opet je razlog kao i kod tanjeg bakra, slabija provodljivot toplote nekog materijala koji čini dno kazana.  

17. Neosporno da količina prenesene toplote u jedinici vremena, odnosno njena brzina prijenosa zavisi od debljine stjenke. Što je ona deblja manji je i sporiji prenos, ali pogrešno bi bilo zbog toga birati inox zato što i on ima manji Q kao i deblji bakar. Isto kao kod koeficijenta vodljivosti što je on manji, manji je i Q, pa opet nećemo zbog toga izabrati inox jer tek tad imamo još veći problem na istoj debljini materijala. Onda još dodatno ima manju provodljivot toplote.

18. Problem koji inače i domaćice u kuhinji znaju riješiti. Baš ih briga za Q i manji koeficijenta vodljivosti inoxa, koji će i sto tako dati manji Q ali i veće progorjevanje hrane. One ga uspješno rješavaju debelim dnom zbog njegove veće vodljivosti. Nema više takvog nivoa zagaranja na posuđu od njega kao kada je dno tanko. Za razliku od domaćica tvoje gledište kod problema vruče tačke i zagaranja je totalno pogrešno. Zato što je to površno i jednodimenzionalno gledanje na kondukciju ili provođenje toplote.

19. Prednost bakra kao materijala od kog se prave kazani je uvijek iskazana kao prednost zbog svoje katalitičke sposobnosti na jednoj strani. Na drugoj kao prednost boljeg provođenja toplote. Jel to možda i nakon ove priče pogrešno?  
Dakle kada je toplota u pitanju, zbog kondukcije ili boljeg provođenja toplote treba birati bakar a ne inox i pored njegovog manjeg Q jer je bakar bolji provodnik toplote. Inox je znatno lošiji pa će time imati veću mogućnost stvaranja vruče tačke. Mjesta sa visokom temperaturom na dnu kazana. Izazvat će mikroprogorjevanje jer mu kao ploči određene debljine nedostaje dovoljan nivo one jedine moguće i prirodne trodimenzionalne provodljivosti toplote. Kako bi je pored ostalih pravaca provodilo i na što širi prostor kljuku izloženog dna kazana, na kome će temperatura u svakoj njegovoj tački onda biti niža.

20. Dakle kada je toplota u pitanju zbog kondukcije ili boljeg provođenja toplote treba birati deblji bakar bakar a ne tanji i pored istog koeficijenta vodljivosti bakra kao materijala jer je deblji bakar bolji provodnik toplote. Tanji je znatno lošiji pa će time imati veću mogućnost stvaranja vruče tačke. Mjesta sa visokom temperaturom na dnu kazana. Izazvat će mikro progorijevanje jer mu kao ploči određene debljine nedostaje dovoljan nivo one jedine moguće i prirodne trodimenzionalne provodljivosti toplote. Kako bi je pored ostalih pravaca provodila i na što širi prostor kljuku izloženog dna kazana, na kome će temperatura u nekoj kritičnoj tački onda biti niža. Nikakvo čudo ni progorijevanje na dnu od 8 mm i pored stalno uključene mješalice ako je plamenik postavljen suviše blizu.

Bez obzira na Q, ukupnu toplotu koja prođe kroz dno kazana, i bez obzira na bitno različit koeficijent toplotne provodljivosti kod različitih materijala, i bez obzira na isti koeficijent toplotne provodljivosti kod istog materijala različite debljine, bitna je jedino veća debljima bakra. Sve to jer: „Kondukcija je po definiciji spontani prenos toplotne energije kroz materijal iz područja više temperature u područje niže temperature, i ona djeluje u svrhu izjednačavanja temperaturnih razlika.“

Definicija je normalno trodimenzionalna. Onako kako je jedino moguće i onako kako to nauka zna da jeste. Druga je stvar kada se sve to treba uprostiti i eliminisati sve druge faktore uticaja da bi zakonitost jednodimenzionalne pojave uopšte imala priliku govoriti na vidljiv način ono što i treba da govori. Normalno da je to onda i unaprijed rečeno kod formule samo treba znati čitati i razumjeti je. Nakon toga je i koristiti u analizi uzimajući u obzir njena ograničenja. Idealno izolovane sredine u kojoj se toplota vodi samo u jednom pravcu pod idealnim i nepostojećim uslovima.  

Pa slijedi ono neupitno o čemu nismo ni trebali pričati. Deblje dno bakarnog kazana je bolji provodnik toplote. Jedino sveobuhvatno, ispravno i tačno obrazloženje da je bolje provođenje toplote nekog debljeg materijala u njegovom jedino mogućem trodimezionalnom vođenju ključni moment i ključni razlog izbjegavanja stvaranja područja vruče tačke.

Iz toga bih jedino izuzeo onaj deo o namerama jer je moja jedina namera shvatanje procesa koji se dešavaju ne bi li pokušao da odgovarajućim konstrukcionim rešenjima na sopstvenom kazanu dobijem što idealnije uslove destilacije.

Pročitah sve na forumu o kazanima , kondenzatorima, refluksu pa imam pitanje u vezi dimenzija kondenzatora.
Naletih na dva ratličita podatka o veličini, na strani http://www.sveovinu.com/index.php?topic=16.855 piše da terba da bude 10% od zapremine kazana a na strani http://www.sveovinu.com/index.php?topic=16.180 piše da treba da bude 4-5%.
Da li možda sama konstrukcija kazana utiče na njegovu zapreminu pa ona nekada može i biti 4-5% od zapremine kazana ili je ipak 10% pravi odnos?

Okvirno je to 4-5% od zapremine tabarke ili 8-10% zapremine kazana. Tabarka je 2-2,5 puta veća od kazana pa ti dođe na isto. Konkretno zavisi od veličine kazana. Što je kazan manji veća je i proporcija tabarke pa se onda namješta i procenat u datom okviru.  

Pretpostavio sam da je tako jer se sa 4-5% od kazana nije slagao račun  :) , na strani http://www.sveovinu.com/index.php?topic=16.180 su onda verovatno permutovani podaci jer piše "Kondenzator obavezno mora imati zapreminu od 4-5% zapremine kazana ili 8-10% zapremine tabarke."

 :thumb: Evo ispravio sam.

   
Bistrice , ako može da se pojasni, do sada sam nalazio na ovom forumu da je poželjna temperatura gornjeg dela taberke oko 55-65 stepeni pa me sad zanima šta je tačno. Hvala

Priča koja je kao i mnoge druge potekla iz usta raznoraznih bjelosvjetskih i nedoraslih stručnjaka. Koju je u poznatom maniru resavske škole preuzeo i Jović u svom priručniku. Na koju su se onda redom primili i svi uštogljeni lokalni dokturi i kvazistručnjaci. Pa šta drugo onda očekivati od balkanskih domorodačkih primata nego da je kao papagaji ponavljaju.  ;D

Sa dobrim kondenzatorom, u dobro dimenzioniranoj tabarki, uz kvalitetnu brzinu destilacije i optimalni dotok vode za hlađenje, temperatura vode u gornjoj zoni tabarke treba da bude okvirnih 70°C za prvu destilaciju i par stepeni niže od 80°C za drugu, prepek.

(https://i.postimg.cc/3yDN63Tc/kotao-rakiju-slika-149037201.jpg) (https://postimg.cc/3yDN63Tc)

Dobio sam priliku kupiti ovaj hladnjak. Prodavač navodi da ima zapreminu 30 l i da unutra ima 4 bakrene cijevi. Cijena je 200 eura. Meni je je značajno zbog skučenosti prostora imati manji hladnjak. Moj sadašnji je sa spiralom 450 l. Pretežak je jer je od lima 3mm.

Šta mislite o ovom hladnjaku, kolike su cijene kod vas jer ih ovdje kod mene nitko ne radi.

Carevo novo ruho, iliti vidjela žaba da se konj potkiva...  ;D

Kako nijesam bio siguran dali u cilindru tabarke ostaje nešto tečnosti , danas sam je rastavio da vidim kako je cilindar napravljen - unutrašnji dio. 
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_f10ea484-379e-4c0a-a811-9fc0b7d863e2.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_632752b1-2050-4eb4-a3ca-77ed57374730.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_5d424cfc-f731-4b1c-855e-855f73ca9911.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_c101199c-cbf8-42a2-9c14-dfd1955a8655.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_acf552ab-80f2-4c96-a068-f97b3b89e4f6.jpeg

Prije svega pozdrav svima i puno vam hvala na svemu što sam od vas naučio (i uspješno primjenio).
Nakon duuuugo čitanja odlučio sam neka svoja razmišljanja podijeliti sa vama.

Nekakav idealni kazan (po obliku i proporcijama) bio bi mi Prulhov alambic charentais, a destilacija "francuska" škola konjaka primjenjena na rakiju (uz sve ono, nadam se, opće prihvaćeno o kvaliteti voća, fermentaciji, stabilizaciji, starenju).

Ono što neki navode kao prednost cilindra nad spiralom je da za isti volumen prvi ima veću dodirnu površinu.
Matematički je (i tehnički) moguće izjednačiti volumene i dodirne površine. Za primjer koji je Bistrica naveo 24 litre i 3,5 m2/ 2,4 m2  jedno od "rješenje" bi bila spirala sastavljena od 4 jednaka dijela duljine 14,1 m promjera cijevi 42, 35, 28, 22 mm debljine stijenke 1 mm (volumena 24 litre, dodirne površine 3,5 m2)

Kod cilindra para koja dođe kroz cijev i prijeđe u tekućinu "raširi" se po cijeloj površini, a kod spirale ta tekućina "putuje"cijelom cijevi (u kontaktu je samo sa dijelom površine).
Ono što mene zanima koliki su ti "dodiri" (litara po cm2) i koliki bi bio poželjan (preporučen) taj "kontakt.

Bistrice, pošto planiram da napravim Dejvisov kondenzator za kazan od 350 lit. koji ne bi bio oblika pravog valjka, nego bi bio elipsastog oblika, najsličnijeg onoj nekadašnjoj bakarnoj prskalici za vinograde. Jer mi je tabarka tog oblika, odnosa bočnih stranica otprilike 1:2 , pa bi mi ovo bilo po meni logičnije rešenje zbog ravnomernijeg hlađenja, nego da postavim redovan, okrugli cilindar u takvu tabarku. Cilindar bi bio zapremine između 28-30 lit. Parovodna cev prečnika 50(52)mm. Zanima me koliko da ostavim rastojanje između unutrašnje i spoljašnje stranice cilindra 20-30mm. ili može i više? Da li je visina između danca (tj. poklopca) unutrašnjeg valjka i poklopca spoljašnjeg valjka univerzalna za sve 50 mm? Ovaj put unapred zahvaljujem na odgovoru.

Koje su dimenzije tabarke?

Tabarka ukupna visina 140 cm, prečnik elipse veći 135cm. manji prečnik 75 cm. Visina od donjeg dela otvora za lulu do donjeg dela (preliva) ispusta za vruću vodu 118 cm. tako da bi mi idealna visina cilindra (bez nastavka parovodne cevi i bez nogica) bila oko 115 cm. znači da mi u gornjoj zoni poklopac cilindra prekriva voda sa 3 cm. ili nešto malo manje (par mm.) zbog nagiba za  lulu. a cilindar bi bio odignut nogicama 9 cm. od dna tabarke i nešto malo više u sredini jer je dno tabarke konusno i na sredini dna se nalazi slavina za ispuštanje vode. Sve kazandžije (njih oko 15-ak. koje sam kontaktirao) hoće da mi urade redovni okrugli cilindar i standardne visine 100 cm. što mi neodgovara jer automatski moram smanjiti zapreminu hladnjaka spuštanjem slavine za vruću vodu a blizina bočnih stranica cilindra i tabarke bi bile na užem delu preblizu, a na širem predaleko tako da mislim da mi hlađenje ne bi bilo ravnomerno i zbog toga želim da sam uz pomoć lokalnih limara napravim ovaj cilindar koji prati proporcije tabarke.

Teško da ćeš uspjeti napraviti ovalni cilindar sa dvije stjenke a da u sebi ne nosi niz problema, kako u izradi tako u radu i održavanju. Ugradi klasični. Najbolje rješenje je oblik tabarke i hladnjaka u čijem je presjeku krug.

Svestan sam problematike u izradi nečega takvog, išao sam na ovu varijantu tabarke zbog širine prostorije od 4 m. pa da mi ostane bar 2 m. prolaz između kazana i tabarke. Ali ako je problem još i u funkciji cilindra, moraću da idem na redovnu opciju. Koliki razmak da ostavim između stranica cilindra i koliku visinu između danca?

Nakon dugog lutanja bespućima interneta pronašao sam podatak za "francuske spirale" da bi pad trebao biti oko 3,5 mm/m duljine cijevi. Iz toga se izračuna razmak između zavoja (neki su ovdje pisali o 1,5 do 2 puta promjera cijevi). Razmak između zavoja je onda manji na vrhu, gdje je veći promjer cijevi, a povećava se prema dnu kako se smanjuje presjek cijevi. Ispravnost nagiba/pada cijevi se provjerava kuglicom. Majstori slušaju zvuk koji proizvodi kuglica prolazeći kroz cijev.

Inače spirala koju izrađuje Prulho je duljine 60-70 metara, ulaznog promjera 82 mm, izlaznog 42 do 52 mm (taj prijelaz je napravljen od 8 do 10 prijelaza) pri čemu je izmjenjivačka površina spirale i vode oko 14 m2. Stabarka ima kvadratni presjek (najmanji utrošak materijala za traženi volumen) pa tako npr. za kotao 2500 litara stabarka ima promjer 200 cm i visinu 200 cm.

Prije kondenzacije alkoholnih para izmjena topline se odvija po cijelom (vanjskom) promjeru cijevi, a nakon što je para prešla u tekuće stanje ta izmjena se odvija na oko 40% površine cijevi.

Kod hrastovog bureta/bačve znamo koliki su (poželjni) kontakti sa rakijom (cm2/litri). Ovo je zanimljivo za one koji u nedostatku kvalitetnog bureta (ili malih količina) eksperimentiraju sa letvicama u staklu ili inoxu. Ono što mene (i dalje) zanima je koliki su (lit/cm2) ti poželjni kontakti između destilata i bakra prilikom hlađenja.

Svaka ona koju daje predviđena zapremina kondenzatora uz sve ostale poželjne parametre u destilaciji. Ako ti je problem izračunati površinu iz zapremine slobodno reci. Nećeš se ni blizu izblamirati kao što to činiš uvodnim pisanjem i postavljanjem ovog pitanja. Čuj njega „Pad bi trebao biti oko 3,5 mm/m duljine cijevi, a ispravnost nagiba cijevi se provjerava kuglicom. Majstori slušaju zvuk koji proizvodi kuglica prolazeći kroz cijev.“
Okorjeli tehnokrata u svijetu prodavanja magle iliti bajki za odrasle.  :D:

Ne utiče na kvalitet i aromatski profil destilata samo bakarna površina nego i njegova kvaliteta, stepen oksidiranosti, količina zasičenja odnosno zaprljanja površine prethodnim reakcijma, brzina protoka destilata, temperatura vode u tabarci po njenoj visini, temperatura destilata i sl. tako da optimalna površina za postizanje najboljeg rezultata ni u kom slučaju nije fiksna nego varirajuća kategorija tokom same destilacije.

Okani se perverzije sa brojkama tamo gdje je matematika irelevantna.

Izračunati površinu iz zapremnine/volumena nije problem. Problem je što ne znam koliko je destilata u tekućem stanju u cijevi.
Poželjni volumen kondenzatora (spirale) može se postići koristeći razne promjere i duljine cijevi što za posljedicu može imati velike razlike u površinama.

Što se tiče tvog ironičnog komentara o 3,5 mm/m i kuglici (prodavanju magle, bajki, ... ) napiši mail u Prulho i njima ovako s visoka objasni kako trebaju raditi i koje parametre trebaju uzeti u obzir. Možda samo takvog znalca čekaju.

Nema nikakve potrebe za obraćanje službama marketinga još od pojave starog zavjeta. Njihova propaganda ostaje vječno dosljedna. Pitanje je samo da li svako od nas više vjeruje onom očiglednom, odnosno  sebi i svojim očima, ili prodavačima magle i njihovim otrcanim metodama manipulacije.

(http://img4.imagetitan.com/img4/small/27/27_prulhospirala.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=27_prulhospirala.jpg)

Ko nije u stanju iz ovog što vidi, a radi se o fotografiji iz Chalvignac Prulho pogona, doči do zaključka da je podatak o nagibu spiralnog kondenzatora od 3,5 mm po metru dužine cijevi čista lakrdija taj ima problem ne samo sa očima nego i sa najprostijim matematičkim izračunima. Očigledno da je u pitanju univerzalno poželjni nagib slivnika ili padine od minimalnih 2% a ovdje i nešto više od toga, Dakle ne 3,5 mm po dužnom metru nego minimalno 2 cm po dužnom metru.

I šta nakon toga reći o visoko analitičarskoj potrebi i pitanju koje postavljaš, nego okani se čovječe onog čemu nisi dorastao. Al šta ću kad sam debelo svjestan analitičarskih mogućnosti onih kojima su prodavači magle jedino mjerilo istinitosti pa znatno ublažim komentar i napišem: „Okani se perverzije sa brojkama tamo gdje je matematika irelevantna.“

Hajde da završimo ovu bespredmetnu priču odgovorom na pitanje.
Osnovni postulat kod materije je da ona ne može nastati ni iz čega. Konkretno bi to značilo da nikada ne može iz neke cijevi izači više nego što je u nju ušlo. Dakle na osnovu volumetrijskog protoka možeš izračunati i količinu destilata koji se nalazi u sistemu. Normalno da je to približna odnosno nije fiksna nego varirajuća veličina tokom same destilacije zbog svega onog što sam prethodno napisao. U tom izračunu u zavisnosti od veličine kazana, tabarke, spiralnog kondenzatora, brzine destilacije, kao i zavisnosti od toga da li se radi o prvoj ili drugohj destilaciji, količine zasičenja odnosno zaprljanja površine (unutrašnje i vanjske) prethodnim reakcijma, temperature vode u tabarci po njenoj visini, temperature destilata i sl. moraš sam utvrditi presjek izlaznog destilata i količinu izlaznog destilata u jedinici vremena, a njegovu brzinu kretanja u cijevi uz pomoć konkretnog nagiba u slobodnom toku. Opet normalno ne cijelom dužinom spirale nego u zavisnosti od konkretnih uslova negdje od 60-75% dužine cijevi ti sadrži destilat u 100% tećnom obliku a u preostalom dijelu možeš baratati sa 50%-tnim udjelom.

Kad sve to uzmeš u obzir i izračunaš približnu količinu destilata odnosno tečnog dijela smjese u svom konkretnom spiralnom kondenzatoru zapiši ga na toalet papir da bar ima priliku učestvovati u nečemu što je svrsishodno.  ;D

Moja znatiželja, koliki su (lit/cm2) poželjni kontakti između destilata i bakra prilikom hlađenja potaknuta je tvojom porukom
i ako je to toliko (ne)bitno da se zapiše na toaletni papir, … nema problema. Mogu prihvatiti kako taj podatak i nije toliko važan.

Nisam toliko dobar da na osnovu fotografije VIDIM koliki je pad, ali mogu primjetiti da nagib nije konstantan nego se povećava prema dnu spirale. Kako i sam spominješ minimalnih 2% zanima me (ako nije problem) koliki je maksimalni pad preko kojeg ne bi trebalo ići.
Kad smo već kod slivnika, u literaturi se navodi, kako je za cijevi promjera 50 mm normalni nagib 3,5%, najmanje prihvatljiv 2,5%, a za promjer 100(110) normalni 2%, minimalni 1,2%.

Pad kod spirale koju si savjetovao rnovaku (iako mu nisi dao „rješenje“ za njegovu bačvu promjera 55cm visine 90 cm) je ipak bliže „ismijanih“ 3,5% nego minimalnih 2%.

Kako su se tvoje spoznaje mijenjale vremenom
preko
Do (za sada)
dozvoli i da mi ostali učimo vremenom.

HVALA ti što svoje veliko znanje (i vrijeme) nesebično dijeliš s nama na ovom forumu, no bilo bi lijepo kad bi odgovori bili ponekad bez ironičnih opaski. Znam da je ponekad teško bez toga. Veliko znanje ponekad prati i veliki ego, ali ne zamjeram. Još jednom hvala na svemu što dijeliš s nama.

Pod 1. Uputio sam te odmah u prvoj poruci na izračunavanje bakarne površine kondenzatora ali tebi to nije bilo ono što tražiš nego si tražio ovo; „Problem je što ne znam koliko je destilata u tekućem stanju u cijevi.“ Morao bi ipak uvidjeti da su to dvije bitno različite stvari.

Pod 2. Minimalnih 2% je ono što se inače radi sa nagibima kako bi se otklonila potencijalna mogućnost zadržavanja tećnosti, na primjer na parking prostoru, pa tako i u cjevovodu sa slobodnim padom poput kanalizacije ili bilo čega drugog. Ni tamo ni ovdje nema odrednice maksimalnog pada. Sve je dobro osim sunovrata, odnosno dobar je svaki onaj koji ti diktira dimenzija kazana i tabarke.
I Francuzima to diktira dimenzija tabarke kod velikih kazana, spominjane veličine od 2.500 i 6.000 litara, koji zatijevaju mnogo veće prečnike cijevi kondenzatora isto tako i zbog prečnika parovodne cijevi sa labuđim vratom.

Pod 3. Tačno je da se sva znanja pa i moja razvijaju vremenom, samo glupost je vječna i nepromjenjiva, ali ti ovo što navodiš nije baš uvjerljiv primjer. Fokusiranost na detalje je jako bitna u induktivnoj analizi ali bez širine pogleda nema ni kreativnih, ispravnih zaključaka. Jasno je to svakom ko spozna da je položaj spirale u kondenzatoru određen veličinom kazana i veličinom i dimenzijama tabarke. Bitno je drugačije rastojanje ili pad kod Francuskih kazana čija tabarka ima visinu pribličnu prečniku tabarke i naših balkanskih kod kojih je taj omjer negdje u relacijama 2:1. Stvar određuje i izbor istog ili različitih prečnika cijevi spirale.  

Pod 4. Svjestan sam toga da su mnogi od nas na balkanu ogrezli u historijskom revizionizmu ali me ipak poštedi podmetanja neistina i laganja, bar u priči koja traje.  
Nije ismijano 3,5% nego je lakrdijom nazvano 3,5 mm po dužnom metru. Morao bi ipak znati da je to 0,35% a ne 3,5%; razlika je desetorostruka. Morao bi isto tako znati da minimalnih 2% nije ni blizu ni daleko od 3,5%, kao uostalom i od 10%, nego se to smatra ispunjenim kriterijem. Da, raduje me što „rnovaku“ nisam dao rješenje nego savjet kako da to uradi. Ni tebi ne mogu ponuditi rješenje nego savjet da se okaneš onog čemu nisi dorastao. Za ovakva podmetanja, neistine, laži i glumljenje naivnog mužeka ću ti ubuduće brisati poruke. Do tebe je, korektan dijalog ili lutanja u bespućima vlastitih laži i insinuacija. Nemam namjeru liječiti frustraciju svakom diletantu koji zaluta na ovaj forum.

Prvo - moja greška od starta, trebalo je biti 3,5 cm  :doh: zato sam i pisao kasnije 3,5%. Nije mi bila namjera provocirati ili nešto drugo i žao mi je ako je tako ispalo i shvaćeno.
Površina spirale je veća od površine kojom je tekući destilat u doticaju s njom. Zanimalo me je koliki je taj odnos jer ako bih radio spiralu određenog volumena mogao bih ju napraviti kraću sa većim promjerom ili dulju sa manjim promjerima (pri istom volumenu bile bi različite površine).

Još jednom hvala na znanju koje dijeliš i isprika ako si moje poruke i razmišljanja shvatio kao provokacije, podmetanja ili bilo kako u negativnom kontekstu. Nije bila namjera.


 

Što odmah ne reče. Ovdje je veći akcenat na površini u gornjoj zoni zbog veće kontaktne/reaktivne površine i prelazu na manji prečnik protoka jer će to onda strvoriti veće vrtložno strujanje isparenja, nego što je akcenat na ukupnpoj površini spirale. Zbog katalitičkog dejstva bakra i temperturnih uslova u kojima se inače odvijaju hemijske reakcije. Prije svega se to dešava u gornjoj zoni gdje dolazi do kondenzacije i nastaju kapljice detilata a mnogo manjeg intenzitreta je to putem gdje kroz cijev destilat teče kao rijeka. Temperaturna razlika i manja dodirna površina.

Preporuka je veći prečnik cijevi kondenzatora u gornjoj zoni sa smanjenjem prečnika na putu kojim teće destilat.  

Nije zato što tako rade Francuzi, nego se na taj način kod spiralnog kondenzatora u većoj mjeri eliminišu sumporna jedinjaenja, negativan uticaj masnih kiselina i sličnih jedinjenja, na jednoj strani. Na drugoj povećeva esterifikacija i stvaranje veće količine, pa čak i novih, aromatskih jedinjenja. Takav zahtjev je naročito izražen u situaciji pravljenja destilata koji neće ići na dugogodišnje odležavanje u hrastovo bure jer oni pogotovo ne trpe veći stepen pisutnih nečistoća u destilatu a zahtijevaju i više aromatskih materija koje potiću od voća, fermentacije i destilacije.

Hvala na objašnjenju.
Kazani za koje bih htio napraviti nove spirale su između 50 i 100 litara (stvarnog volumena, onoliko koliko stane koma) i imaju spojne cijevi promjera 28 ili 35 mm. Toliki su i počeci spirala. Problem je što su katastrofalno malog volumena (neke imaju samo 2,5 zavoja - volumena niti 2 litre).
Zanima me koji je najmanji promjer cijevi na izlazu (luli) ispod kojeg ne bi trebalo ići.

Teoretski bi moglo i niže ali nema razloga za ići ispod 15-18 i 18-22 mm za kazane od 50 i 100 litara

Hvala na odgovoru. Ovo mi znacajno olakšava problem jer se  cijevi do 22 mm mogu bez problema naći u kolutu (lakše savijanje na željeni promjer). Doduše, nekada samo sa izolacijom, ali nju je relativno lagano skinuti.