Naslov: Vinjak Poruka od: angel 12. Oktobar 2009, 23:09:15 Ove godine sam odlucio da pravim vinjak imam recept za dobar vinjak
u grozdovom destilatu 68-69 stupnjeva vec duze vreme sam stavio hrastov(dabov)cips da ekstrahira na trzistu u makedoniji nema puno izbora aroma i bonifikatora dali neko zna za proverenu vinjak cognac aromu i bonifikatore za congnac prije mnogo godina to su nabavjivali iz italije iz neke fabrike u trstu ali danas ne mogu pronaci tu fabriku na internetu molim za pomoc ako neko ima nekakve informacije te firme ili drugih proverenih aroma druge firme pozdrav iz makedonije Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 13. Oktobar 2009, 17:14:58 Ako imaš mogućnost-opciju, ja ću ti poslati gratis bonifikator za vinjak-konjak, pošto sam pored auto-puta Niš-Bgd, lako mi je da izađem do njega, a tvoje je da mi javiš koliku količinu vinjaka obrađuješ i ko može da ti donese!
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: vladan2009 13. Oktobar 2009, 20:59:24 Da li mozes nesto vise da kazes o bonifikatoru?
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: angel 14. Oktobar 2009, 02:15:23 imam 100l sazrelog destilata sa 69stepena alkohola to bih spustio na 40stepena destiliranom vodom i dobio bih negde 170litara spremnih za pripremu vinjaka po mom receptu koristi se konjak aroma i bonifikator za konjak plus dodatnih stvari
bonifikator firme iz trsta nosio je naziv NARDEN sifra AD42321 to je sifra te firme svi ostali proizvodzaci imaju svoje sifre na sajtu sam nasao firmu Eterika iz trstenika i oni imaju neke arome ima i Etol Celje koje sam probao na mali uzorak i nisam zadovoljan ps:recept je onaj isti koji je radio Lozar Veles za Veleski vinjak koji se vise duze vreme ne proizvodi a puno Ljudi prosto zudi za taj vinjak Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: tdragickica 26. Oktobar 2009, 15:41:33 Da li zeliz da sa nama podelis taj recept za vinjak?
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Ivan Camus 09. Novembar 2009, 16:37:50 Vinjak - konjak daaaa >:D
Jedno pitanje u vezi kupovine vinjaka. Da li je bolji ( a pod tim mislim na sve parametre ) vinjak Rubin 5 ili Navipov Stari vinjak XO 8 god.star. Po cenovnom parametru su tu negde u istom rangu, ali mene interesuju i drugi atributi :lol: :lol: Od konjaka sam pio Camus, Courvoisier, Bisquit , pa bih presao na cenovno pristupacniji vinjak. pozzz. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: deki 10. Novembar 2009, 12:42:17 Nadam se da ce ti Peca odgovoriti na to pitanje, jer... ipak Krnjevo je Krnjevo
Pozdrav i dobrodosao Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Ivan Camus 10. Novembar 2009, 16:45:09 Hvala, cekamo Pecu drzavnog majstora :thumb:
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Ivan Camus 13. Novembar 2009, 17:12:50 Jedno pitanje u vezi kupovine vinjaka. Da li je bolji ( a pod tim mislim na sve parametre ) vinjak - Rubin 5, ili, Navipov Stari vinjak XO 8 god.star. Po cenovnom parametru su tu negde u istom rangu, ali mene interesuju i drugi atributi. Neke preporuke, stavovi, misljenja, ;D Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jerry 13. Novembar 2009, 17:32:48 Ivane, Ivane, zaista neobično pitanje, jer je sasvim logično da je bolji onaj vinjak koji tebi više odgovara, naravno ako ga konzumiraš iz razloga što ti isti "leži", no ako ga konzumiraš da bi ispao "laf u društvu", pazi se da ne ispadneš .... u društvu.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Ivan Camus 13. Novembar 2009, 19:28:49 Ivane, Ivane, zaista neobično pitanje, jer je sasvim logično da je bolji onaj vinjak koji tebi više odgovara, naravno ako ga konzumiraš iz razloga što ti isti "leži", no ako ga konzumiraš da bi ispao "laf u društvu", pazi se da ne ispadneš .... u društvu. Smatram da nije neobično pitanje. Ovde nije reč o mom ličnom stavu, ”da li pijem vinjak koji mi “leži”, ili ne. Moj subjektivni stav je opšte neutralnosti! Sigurno je da stav po pitanju omiljenog vinjaka nisam doneo - A priori, niti po slobodnom nahođenju tuđih mišljenja i stavova, još manje “ da bi ispao laf u društvu ”. Pitanje je objektivno i krajnje dobronamerno – Koji je vinjak bolji ? Logična prezumpcija je da kupovina sledi prirodni tok -bolje- stvari. Drugi parametri nisu od važnosti !!! Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: strashni 29. Novembar 2009, 18:53:10 ajde da ovako postavim pitanje posto neki pisu da imaju recept za vinjak a ne napisu koji - da li recept za vinjak podrazumeva sorte vinove loze koje se koriste za isti i njihova srazmera ili nesto drugo :scr:
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 29. Novembar 2009, 22:56:08 Vinjak kod nas u Francuskoj konjak, je proizvod dobijen od vinskog destilata.
Ova tema mi je promakla a to je moja ljubav broj 1 kod jakih alkoholnih pića, i po proizvodnji, a i po konzumiranju(30 godina sam proveo na proizvodnji vinjaka, kao osnovno radno mesto), i naučih se, između ostalog, i da ga lepo pijem. Kako ide proizvodnja: Počinje destilacijom vina preko frakcione destilerije. Od kojih vina peći destilat? Prvenstveno od vina koja imaju harmoničan ukus, u smislu odnosa kiselina i alkohola, gde ulogu neigra boja vina. Važno je da vina nemaju nikakav strani miris i za klasiku da nisu muskatna. vina za destilaciju moraju biti zrela, bistra i sa minimalnim sadržajem sumpora. preporučena jačina dobijenog destilata je od 67 do 75% alkohola. Dalji postupak je razlivanje svežeg vinskog destilata u hrastovu burad zapremine od 250 do 500 litara. Proces starenja traje od 3 godine pa do 12 godina. to je po prirodnom procesu dobijanja vinjaka. Recimo da su 3 godine starenja prošle, vinski destilat izlivamo-vadimo iz buradi u sudove za razblaživanje i dalju obradu za finalizaciju. Sledeća operacija je skidanje jačine na približno željenu sa destilovanom vodom. Posle tri godine starenja prirodnim putem jačina se obično svela na 57-60% alkohola i količina je manja za oko 25%, pošto burad stoje napolju izložena svim atmosverskim pogodama i nepogodama. Posle skidanja jačine dodaje se boja (karamel ili kuler),(jer se razblaživanjem izgubi boja). Sledća operacija je nadomeštanje praznine na ukusu koja nastaje razblaživanjem destilovanom vodom, obično se dodaje glicerin ili šećer u količini 1-2 grama po jednom litru, a u zavisnosti dali ima praznine na ukusu, ali najčešće ima potrebe jer od 65% do 40% alkohola dosta se toga razvodnilo. I na kraju dolazi finiš: dodaje se bonifikator, ili specijalni začin, koji se proizvodi po proizvođačkoj specifikaciji i od prirodnih je sastojaka. Kad se sve to izmeša, vinjak se još homogenizuje(sjedinjava i stabilizuje) još minimum 3 meseca, pa potom ide na filtere i u boce! To je priča kako treba da se radi da bi se dobio najbolji kvalitet. Dalje u sledećem postu...... Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 30. Novembar 2009, 00:11:29 Da počnem od zadnje rečenice:To je priča kako treba da se radi da bi se dobio najbolji kvalitet.
A kako se najčešće radi: počeću odavde; dobili smo destilat od vina jačine, recimo 72% alkohola. U specijalne zatvorene, bateriski povezane, sudove ređaju se hrastove letvice debljine oko 2-4 milimetra i različite dužine, a u zavisnosti od dužine trupaca koje sitnimo.Normalno te letvice prvo idu na ovinjavanje, potapanjem u vodu najmanje 24 časa. Imamo recimo 5 prohromska tanka zapremine po 50000 litara, koji su termički izolovani, njih do vrha napunimo sa hrastovim letvama i zatvorimo. Svi tankovi imaju u podu spiralnu cev kroz koju prolazi zagrejana vodena para. Svi su povezani preko cevi po sistemu ulaz u prvi odozdo, pa kad se prvi napuni, izlaz odozgo, preko druge cevi destilat ide u drugi odozdo i tako redom.. do kraja gde se prihvata destilat koji je prošao kroz sva pet tanka.Svi tankovi se zagrevaju vodenom parom, gde ukupna zagrejanost neprelazi 45 stepena celzijusova. Prolaz je 15-20 litara na čas. Šta se pri tome dešava? Sirovi vinski destilat ulazi u tankove napunjene sa hrastovim letvicama, pri tom blago zagrejan, i sporim prolazom omogućava maksimalno izvlačenje iz hrastovine, sve ono što je potrebno dobrom vinjaku, pri tom negubi jačinu i količinu kao u buradima na otvorenom placu. Nema te firme trenutno koja bi za minimalno 3 godine otpisala 1/3 vinskog destilata i 25% njegove jačine, a da bi se 1 litar vinjaka prodavao oko 400 do 500 dinara. Jer da bi se dobio jedan litar vinjaka potrebno je 5-7 litara vina, što znači 10-14 kilograma grožđa, pa sve to čekati tri godine sa gubitkom od 30%, a da nepričamo o angažovanim sredstvima koja će biti umrtvljena za taj period, troškovima radne snage, kupljenog ili proizvedenog grožđa itd... I umalo da zaboravim: posle prolaska kroz tankove sa hrastovinom proces finalizacije je isti kao kod destilata izvađenog iz buradi. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: strashni 30. Novembar 2009, 11:09:01 :thumb:
Covece, ziva enciklopedija... Bogami cu ja da spakujem moje vince pa put pod noge, pa kod Pece50 na casicu razgovora, ako hoce da me primi, nije Krnjevo daleko, i plus jednu debelu svesku za hvatanje beleski... Hvala na detaljnom odgovoru, dogodine pravim vinjak, cisto iz meraka 8:) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Panta 30. Novembar 2009, 22:41:54 I ja bih se pridruzio da posetimo Pecu. Meni je Krnjevo još blize. Naravno ako nas pozove. :)
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 01. Decembar 2009, 00:39:00 I am evry open for all visit. Welcome in vilage Krnjevo!
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: DraganC 01. Decembar 2009, 15:10:48 Kad ste vec spominjali stari Vinjak da li mozda znate njegovu cenu.Mislim na onaj 1973 star 8.god. :P
Flasa je u drvenom burencetu Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 01. Decembar 2009, 22:04:49 Stari Navip-ov vinjak 8 godina star košta oko 1200 dinara, ali ga nema više u burencetu.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: dioda 01. Decembar 2009, 22:48:18 Kad ste vec spominjali stari Vinjak da li mozda znate njegovu cenu.Mislim na onaj 1973 star 8.god. :P Flasa je u drvenom burencetu Odlezao 8 godina u hrastovom buretu i flasiran '73. Od tada je proslo 36 godina :whistle: Nasao sam isti takav na limundu, pocetna cena je 3000 din ali ne vidim da ima zainteresovanih za kupovinu.... http://www.limundo.com/kupovina/Ostalo/Ostalo/STARI-VINJAK-IZ-1973/828169 Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Dux 01. Decembar 2009, 23:00:30 Da je u pitanu Rubin mozda bi se i licitiralo, znam neke njihove "manekene".
Peco mozes li da mi objasnis zasto burici moraju da budu izlozeni klimatskim promenama? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 02. Decembar 2009, 00:09:38 Čudan je put vina, pa i proizvoda od njega! Hoću reći da je svaka proizvodnja komlikovana i nepredvidiva, iako mislimo da smo sve savladali. Pa u sklopu te priče, ide i ova sa buradima pod otvorenim nebom, izloženim letima, zimama, jesenima , prolećima i tako dalje. Od 1971 godine pa sve do 1985, u firmi gde radim burad napunjena vinskim destilatom bila su pod otvorenim nebom, i normalno pražnjena su i ponovo punjena, a u zavisnosti dali će biti 3 god, 5 godina ili 8 godina stari vinjak. U to vreme navipov vinjak osvaja 11 titula zlatni pobednik Beograda, gde se uzorak uzimao iz trgovine po sistemu slučajnih uzoraka, a ocenjaivanje uzoraka je išlo pod šifrom, tako da je bilo stvarno nepristrasno, i mnogo drugih vrednih nagrada na svim sajmovima. U to vreme smo (samo Krnjevo), izvozili od 800 do 1000 vagona godišnje raznih alkoholnih pića (jedan vagon-dest hiljada litara). Primenjivane su subvencije za svaki litar koji pređe granicu-izveze se, i istog momenta smo imali pare na računu. Navip je tada izvozio u preko 160 zemalja sveta, na svim kontinentima. Na krugu je bilo preko 3000 buradi, po dva u visinu, dole su bila burad do 600litara zapremine, a gore do 300litara. Sva burad su bila postavljena na drvene podvaljke, tako da nisu ležala na goloj zemlji. Možda sam bio preopširan, ali i odgovor na kraju zašto napolju? Temperaturna kolebanja po godišnjim dobima, izloženost prirodnim uslovima zrenja, kvalitetna, plemenita hrastovina buradi, i vrhunski kvalitet destilata davali su još bolji finalni proizvod-vinjak. I sve to prekopirano u to vreme iz pokrajine Konjak iz Francuske. Sada se to više nerradi nigde na taj način, jer je gospodin kapital, koji diktira tehnologiju i način dolaska do finalnog proizvoda. Pa i u pokrajini Konjak. 1970 godine u Krnjevu je montirana i počela da radi frakciona kontinuirana destilerija za dobijanje vinskog destilata, i ostalih destilata, kapaciteta 60000litara vina za 24 časa. I još jedan podatak: Jedna od svega tri tada u Evropi, Nemačke prozvodnje a marka HermanIII. I dan danas radi i prema svim ocenama neprevaziđena je u dobijenom kvalitetu destilata, bez obzira koliko je od tada pa do danas napredovala nauka i tehnologija.
Nemojte da shvatite ovo kao reklamu, jer je to sve prošlost, već samo kao pokazatelj odnosa prema kvalitetu, konkurenciji i doslednosti pravilima tehnologije ukompovane sa prirodom. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: DraganC 02. Decembar 2009, 20:11:58 A na koji rubinov vinjak mislis. Imam one od 5.god starosti reserve,od 0,7l al neznam iz koje su godine.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: FranjoTahi1 24. Januar 2010, 12:07:49 Ostavio sam već pitanje na topic-u o Komovici, kasnije sam naišao na ovaj.
Dakle: imam komovice cca 70 litara (18-20 gradi), hrastovu bačvu u kojoj je nekoliko godina bilo vino i koju je bačvar popravio, očistio i uklonio vrata te ostavio samo otvor za pipu. Želio bih napraviti domači vinjak, bez dodavanja bonifikatira (valjda sam dobro napiso). Nije mi problem čekati nekoliko godina odležavanja u bačvi budući da rakiju inaće ne pijem (uglavno dijelim), a šteta mi je baciti kom. Da li dodati neke trave? Ponavljam: kako napraviti vinjak, a bez dodavanja aroma koje treba kupovati. Bar približni recept? Radio sam travaricu i ispala je odlična. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: strashni 31. Januar 2010, 18:55:00 Kako sam ja razumeo ne moze se napraviti vinjak od komovice, cak ni od komine koja je ostala posle otakanja - ili se to onda ne bi zvalo vinjak
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 01. Februar 2010, 12:18:00 Franjo,
Prozvodnja vinjaka je jasno definisana tehnološkim postupkom. A on kaže da se vinjak dobija destilacijom VINA, i odležavanjem vinskog destilata u hrastovim sudovima. To znači da ćeš odležavanjem, starenjem komovice u hrastovom buretu dobiti staru komovicu, a ne vinjak. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: J.S.P. 04. Jun 2010, 22:11:16 Vinjak kod nas u Francuskoj konjak, je proizvod dobijen od vinskog destilata. Prvo pozdrav svima ,forum je odlican.Ova tema mi je promakla a to je moja ljubav broj 1 kod jakih alkoholnih pića, i po proizvodnji, a i po konzumiranju(30 godina sam proveo na proizvodnji vinjaka, kao osnovno radno mesto), i naučih se, između ostalog, i da ga lepo pijem. Da li ovo kako ste opisali proizvodnju vinjaka ,vazi i za proizvodnju konjaka. Da lise i francuskim konjacima se dodaju arome ,bonifikatori?,boje...? Posto vidim da ste upoznati sa proizvodnjom ,a kako kazete i sa konzumiranjem jel imate neki savet koja kombinacija uz sta dobro ide? Jesu li isto Konjak (u FR),vinjak(u SR) sto recimo i Metaxa (GR) i recimo Stock84 Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 05. Jun 2010, 16:27:28 Pa kao rekoh vinjak kod nas a u Francuskoj konjak. Prozvodnja je svuda ista, osnovno destilacija vina i odležavanje vinskog destilata. Sama završnica, finalizacija i glancanje je stvar finesa, tehnoloških saznanja i primena raznih dodatka, a opet da se zadrži tradicija i sačuva izvornost-originalnost proizvoda. A na pitanje dali se dodaju neki doaci i u francuski konjak, pa kao smo mi to mogli da izmislimo ovde u Srbiji, odnosno Jugoslaviji. postoje pojedinačni primeri gde se može iztrpi prirodnost procesa do kraja (mislim na odležavanje i ekstrakciju), ali to su već extra brendovi čija se boca prodaje 1000Eu+. Pa i tu je nužna dorada i "glancanje".
Na drugi deo pitanja u vezi metakse(GR), to je dezertno piće koje se po mom mišljenju nemože svrstati u jaka alkoholna pića, a ni u vina, najbliže bi se moglo smestiti u vermute. štok je po kategorizaciji brendi, što znači da ima u svom sastavu rafinisani alkohol drugog porekla i deo vinskog destilata. Uobičajeni naziv u bivšoj Jugi je za brendi bio konjak (badel, navip, zvečevo, ....), što je terminološki pogrešno. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: J.S.P. 05. Jun 2010, 19:12:50 A sta kazete kad je rec o konzumiranju ,naravno bez leda ali koja temperatura, da li su prave za njega tzv. konjak case ili nesto drugo,cesto sam vidjao po kafanama da ga sluze u tzv.stolovacama pa i u malim casama za rakiju.
Opsali ste proizvodnju u "Navipu" jel slicna situacija i kad je rec o "Rubinu" Kakvo je vase misljenje sto se tice kvaliteta vinjaka koji se sad prav u "Rubinu" Pre svega "Vinjak 5" i "Vinjak XO". Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 05. Jun 2010, 20:40:38 Kad se tiče služenja i konzumiranja vinjaka-konjaka, postoji pravilo da se služi u čašama stolovačama kruškastog oblika, obično tri do četiri puta veće zapremine od količine usutog vinjaka, pri tom se nožica od čaše drži između srednjeg i domalog prsta na ruci a cela donja površina čaše naleže na dlan i toplotpm dlana se zagreva pa pri tom dolazi do izražaja sva lepota ukusa, mirisa i bukea posluženog pića.
Destilacija vina u Rubinu se obavlja na istovetan način kao i u Navipu, preko kontinuirane frakcione destilerije, samo mislim da je duplo većeg kapaciteta u odnosu na Navip, oko 5000litara vina na čas. Proces starenja i ostalih procesa do finalizacije mi nije poznat pa zato i nemogu ništa konkretno reći, a i da znam nebi bilo fer da pričam o tome, jer smo jedno vreme bili konkurenti na tržištu, sada im navip nepredstavlja konkurenciju. Iz istog razloga nebih da komentarišem moj utisak o "vinjak 5" i "Vinjak XO". Mogu da dam objektivno mišljenje, ako mi se veruje, o Navipov-om Vinjaku (8 godina starom), koga nažalost sve manje ima na tržištu. A to je da je stvarno neponovljivo odličan i da su svi sa kojima sam pričao dali najpovoljnije mišljenje. A možda je za sve ovo i najbolja potvrda ta da smo par godina radili neke usluge za Francuze, (2006,2007 i 2008), i pošto sam ih poslužio sa tim vinjakom (osmak popularno), bez kurtoazije su izjavili da se ništa nerazlikuje od više klase Francuskih konjaka. To isto su mi potvrdili ranije i ljudi koji su na radu već duže godina u Francuskoj. Obično kad bi polazili nazad u FR poneli bi po par boca da se pohvale da i mi imamo proizvod koji se ravna sa pojedinim odličnim konjacima Francuskog porekla. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: J.S.P. 05. Jun 2010, 23:10:29 A da li ga u opste i ima na trzistu ,vidim na nihovom sajtu
http://www.navip.rs/proizvodi.html (http://www.navip.rs/proizvodi.html) da ga i dalje proizvode medjutim nikad ga nisam video u radnjama Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 06. Jun 2010, 20:16:35 Ima ga tržištu u ograničenim količinama ali je možda najbolje odbratiti se direktno na Navip-Zemun, na ulazu kod glavne kapije postoji diskont koji je u stanju da obezbedi "osmak".
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jagnjilac 06. Jun 2010, 20:23:54 Peco, mozda bi bilo dobrao da priznas da li vi zaposleni u Navipu, mislim na Krnjevo pijete na radnom mestu?
Predpostavljam da Vam je najvevi problem kako naci casu. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: shuca 06. Jun 2010, 21:33:16 auuuu jagnjilac al ga ti oplete sada.pa to je pitanje kao ono staro pravilo ko je med cedio a prste nije olizao
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: alambik 07. Jun 2010, 00:30:04 Konjak se destilira od odnegovanog i stabilnog belog vina određene sorte grožđa, iste one od koje se pravi i armanjak, ali sad uzgojene na drugačijem tipu zemljišta u pokrajini Konjak (i donekle drugačijem (mikro)klimatu od onog u Armanjaku, to jest uticaj Atlantika je u Konjaku veći).
Postoji tradicionalni konjak alambik koji se ne razlikuje puno od nama poznatog lempika. Dakle, fazni destilacioni uređaj sa kapkom i hladionikom u obliku vodom hlađene spirale, a jedina razlika je predgrejanje vina za sledeći kazan i to tako što parovodna cev prolazi kroz spremnik sa vinom za nastavljanje kazana. Konjak se destilira(o) u prepeku što znači prva destilacija bez odvajanja frakcija i hvatalo se dokle god curi još alkohola a onda se taj sirovi destilat prepicao uz odvajanje frakcija. Mladi destilat koji će višegodišnjim zrenjem postati konjak ima jačinu oko 70% alkohola i u takvom jakom obliku čuva se u hrastovim buradima veličine od oko 250-300 litara (vrlo je važna veličina jer što je bure veće površina bureta po jedinici zapremine se smanjuje a za zrenje destilata je potrebna određena interakcija destilata, preko pora drveta, sa kiseonikom iz okoline, pa je zbog toga važno koja je površina destilatu za tu interakciju na raspolaganju). Hrast mora biti iz pokrajine Limuzin i star najmanje 100 godina. Najbolji konjaci stari su preko 30 godina. Jedna generacija pravi konjak i počinje da ga neguje a tek druga ga "doneguje", proda i pravi novi za sledeću generaciju. Konjak, kao i armanjak, ali može se reći da je slično i sa kalvadosom, na kraju više nema ništa od, da tako kažem, sveže sortne karakteristike. Konjak je destilat vina ali na kraju je to jedan plemenit ostareo destilat gde se vino više ni na koji način ne oseća nego više ekstrakti hrasovog drveta pomešani sa ukusima bonifikatora, a to nije ništa drugo nego sirup koji se pravi na kraju ležanja konjaka kojim se okus, pre flaširanja, zaokruži. Dakle, konjak, nesporno je plemenito piće, ali je negacija eau-de-vie, ili što bismo mi rekli voćnom destilatu u kojem se još miriše i jezikom oseća voće od kojeg je napravljeno. Konjak, i armanjak, nemaju višta ništa od grožđa kao ni kalvados od jabuka (ili jako malo). Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 07. Jun 2010, 15:44:26 Peco, mozda bi bilo dobrao da priznas da li vi zaposleni u Navipu, mislim na Krnjevo pijete na radnom mestu? Priznajem, ali nepijemo na radnom mestu. Pijemo svuda i na svakom koraku i stojeći, sedeći itd.... Čaše nemamo pa pijemo iz koveee(čitaj kofe). Hvala Šuco na podršci, čekao da odeš iz Jagnjila, pa onda doneo jagnje da jedemo, aha Jagnjilac!Predpostavljam da Vam je najvevi problem kako naci casu. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: mk 07. Jun 2010, 23:33:36 Peco zaboravio sam da ti kazem da onaj vinjak sto si nam dao je perfektan,nema sta.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 08. Jun 2010, 14:45:13 Hvala,
Pravi naziv mu je neškolovani vinjak. Nije prošao nikakvu tehnološku torturu finalizacije, samo mu je malo skinuta jačina pa je negde na oko 45%, a što se starosti tiče: eight years old+, ili više od osam godina starosti! Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: J.S.P. 08. Jun 2010, 20:13:27 Hvala, To je vas vinjak ,koji vi pravite ili se radi o nekom navipovomPravi naziv mu je neškolovani vinjak. Nije prošao nikakvu tehnološku torturu finalizacije, samo mu je malo skinuta jačina pa je negde na oko 45%, a što se starosti tiče: eight years old+, ili više od osam godina starosti! Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lovranski 07. Jul 2010, 09:13:52 mene zanima priča oko bonifikatora
od čega se prave u kojem omijeru dodaju Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 08. Jul 2010, 11:34:10 Bonifikatori, uprošćeno rečeno, su poboljšivači ili pospešivači, da bi se polje razumelo. Služe za poboljašnje ukusa, mirisa, boje...
Najčešće su proizvedeni od prirodnih sirovina, ili prirodno identičnih, a u zavisnosti zašta su namenjeni da poboljšaju, naprimer šećer, glicerin, vanila itd... Postoje bonifikatori iz dve komponente i iz jedne, a postoje i višekomponentni. Doziranje je u zavisnosti od tipa bonifikatora i proizvođača. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lovranski 08. Jul 2010, 11:39:27 dali se mogu doma izraditi na neki način
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: peca50 09. Jul 2010, 12:57:50 Evo jednog predloga za: uradi sam
Potrebno je: -Skuvati karamel od 0,5 kg-a šećera, -desetak hrastovih daščica veličine 10x20cm i debljine oko 3-4 milimetra - pola kesice vanilin šećera - 2-3litra neutralnog destilata od vina - 2litra destilovane vode Dalji postupak Sve pomešati u većem sudu i staviti na grejno telo da se kuva. Izbegavati da se kuva na plinu ili otvorenom plamenu da se nebi upalilo. Masu kuvati na vrlo tihom grejanju-vatri da nebi došlo do stvaranja velike pene i prosipanju-kipljenju, kuvanje je gotovo kada ukupna masa se svede na približno jednu polovinu od početne, normalno obratiti pažnju i na to da letvice neostanu na suvom. Posle toga prohladiti pa kroz sito procediti, odvojiti od letvica. Dobijeni bonifikator služi za poboljšanje boje, ukusa i arome. Dozira se prema potrebi a u odnosu na ostareli vinski destilat. I još jedna napomena: ako je potrebno zbog mase letvica povećati u startu destilat i vodu kao bi bile kompletno potopljene u tečnosti pre nego što se počne sa ukuvavanjem. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: strashni 01. Septembar 2010, 12:26:19 Koliko se dobija 70% destilata od 100l vina jacine 12-13% alkohola i da li odgovara cabernet za proizvodnju vinjaka/konjaka?
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: dioda 07. Septembar 2010, 11:07:01 Ako racunas da je vino sa 12,5% alkohola onda u 100 litara tog vina imas 12,5 litara 100-procentnog alkohola. Kada ga razblazis na 70% dobija se oko 18 litara (17,86) destilata sa 70% alkohola. Ovo je cisto teoretisanje i nema snse da ovo uradis obicnim alambikom. Ako imas rektifikacionu kolonu onda mozes dobiti destilat te jacine ali ni tada neces imati 18 litara vec manje zbog gubitaka.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: alambik 07. Septembar 2010, 15:51:54 Tih 18 litara je najverovatnije količina razređenog vinjaka. Ili hajde da zaokružimo na 20 ali mislim da će teško ići.
U tom slučaju je 20 litara, recimo, 42%-tnog vinjaka bilo 20 x 0,42/70 x 100= 12 litara. Dakle, verovatno ćete dobiti između 10 i 12 litara 70% destilata. Ostalo su gubici gde je najveći gubitak prvenac i patoka. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: strashni 07. Septembar 2010, 15:53:29 Ok, hvala na odgovoru!
Samo po tom racunu taj vinjak mora da kosta citavo malo bogatstvo, i da se napravi i da se kupi :scr: Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lozar 07. Septembar 2010, 16:15:24 sad ti je jasnije šta piješ kad kupiš vinjak u prodavnici.
po gornjoj računici za dobijanje oko 27 litara vinjaka jačine 40%vol. kao što je recimo Rubinov(što je približno 11 litara apsolutnog alkohola), treba oko 130 kg grožđa (za 100 litara vina za destilaciju).ako je to kaberne sovinjon koji košta pola evra po kilu onda će litar vinjaka da košta 75/27=2,8 Evra ili oko 300 dinara izraženo samo kroz cenu grožđa.a gde su troškovi proizvodnje i ostali troškovi, pa treba nešto i da se zaradi itd. samo ne znam zašto koristiti kaberne a ne neke jeftinije sorte grožđa mada ni sa njima računica nije mnogo bolja. da parafraziram narodnjake, pali brate, rafinada je zakon! Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: strashni 08. Septembar 2010, 06:58:58 samo ja mogu da kupim odlicno vino kabernea za 60din/l (na veliko) ali to ulaganje mi trenutno bas i ne treba...napravicu ga ja ali cu da odvalim cenu i bice po staroj recepturi i vrhunski kvalitet ;)
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: slo vinjak 24. Septembar 2010, 21:50:04 ima v celju ETOL
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: slo vinjak 25. Septembar 2010, 20:55:49 Zanima me,destilatu dodao sam bonifikator i destiliranu vodu...pa mi postao mutan,nesto pliva u njemu,,kako da ga filtriram? Hvala
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 25. Septembar 2010, 21:45:25 Na isti način na koji se filtrira i vino.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: slo vinjak 26. Septembar 2010, 12:44:01 hvala ti
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: angel 21. Oktobar 2010, 15:37:03 dali neko ima iskustvo sa aromama firme eterika iz trstenika
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: saric.m 17. Jun 2011, 14:35:51 pridruzujem se predhodnom pitanju...
Imam oko 150l destilata, dve godine je u buretu, ljudi su nestrpljivi da probaju 8:)... jedino sto mi fali je bonifikator. ETOL vise ne proizvodi bonifikatore, a za njih jedino znam gde imaju prodavnicu... Da li neko moze da mi pomogne nekom alternativom? bilo kakav kontakt je zlata vredan! pozdrav Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jon 26. Maj 2012, 08:26:14 Koje sorte grozdja se preporucuje za pravljenje dobrog vinjaka? Mislim na sorte koje su dostupne kod nas.
Francuzi prave konjak isklucivo od Ugni blanc.Dopustene su i sorte Blanc ramé, Jurançon blanc, Montils, Sauvignon i Sémillon. Sta od ovoga ima kod nas ili kako se zovu sorte vina kod nas? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 26. Maj 2012, 09:14:21 Ugni Blanc ti je u stvari talijanski Trebbiano, možda se tako lakše nađe na tržištu. Pogodne su sorte sa većim prisustvom kiselina i umjerenog sadržaja šećera, nižom količinom tanina i materija boje.
Kod nas ti je za tu namjenu daleko najbolji Rajnski Rizling koji ima nasličnije karakteristike sortama koje se koriste za proizvodnju konjaka u Francuskoj. Iza njega bi bio Müller-Thurgau, u Hrvatskoj poznat kao Rizvanac, u Mađarskoj kao Rizlingszilváni. Nakon njih bi isto mogao Talijanski Rizling,… i ja ne bih išao dalje. P.S. Zaboravio sam da si iz Makedonije. Rkaciteli je sorta zastupljena kod vas, pa je bez rezerve na tvom području stavljam na prvo mjesto. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jon 26. Maj 2012, 11:01:28 Uh ovo je odlicno!
Moj prijatelj iz Kavadarci ima svoj veeeeliki vinograd(~100ha) gde bere otprilike jedno 1600 t grozdje a od toga je 200 t Rkaciteli. Pa nece biti tesko nabaviti isto. Njegov rkaciteli ima otprilike od 17-19 maligana,kako sto mi on rece. Ovo znaci da ce ova sorta biti glavni izbor za ove godine. Jos da nadjem koje dobro dubovo bure- pa da krenem sa vinjakom. Hvala ti i za ovu dobru i vrlo korisnu informaciju. P.S. Sta mislis za ili kakvo je tvoje misljene za bonfikatore i dali se stavlja u svaki vinjak/konjak poneki "bonfikator"? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 26. Maj 2012, 14:07:55 Citat Jos da nadjem koje dobro dubovo bure Nadam se da ovo znači hrastovo bure, jer hrast je nezamjenjiv u ovoj situaciji. Citat Sta mislis za ili kakvo je tvoje misljene za bonfikatore i dali se stavlja u svaki vinjak/konjak poneki "bonfikator" Bonifikatori su aditivi koji se sastoje se od različitih biljnih ekstrakata. Logično mi je da se dodaju destilatima koji imaju manje aromatskih materija, kao što je slučaj sa onim koji se proizvode na rektifikacionim kolonama. Klasični konjak i vinjak ne spadaju u tako nešto. Ja sam inače pristalica pića bez naknadnih šminkanja. Konjak-Vinjak itekako mogu bez toga, jedino što traže nešto duže odležavanje u hrastovom buretu. Poslije 2-3, a naročito nakon 5 godina odležavanja im to ne samo da ne treba nego bi i štetilo, jedino ako se ne žele maskirati neke greške u pravljenju i odležavanju. Pa se i u takvim situacijama češće koristi pažljivo i propisno karamelizirani šećer (kuler). Prije svega popravlja boju a dobro neutrališe razna sumporna jedinjenja i daje mekoću i punoću. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: saric 17. Septembar 2012, 14:11:48 .....interesuje me tehnologija pravljenja pića VINJAK.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 17. Septembar 2012, 16:37:43 Isto kao i sve ostale voćne rakije, samo što se isključivo pravi od vina i mora da odleži u hrastovom buretu. Imaš o tome i ovu temu, na koju sam prebacio tvoju poruku. Ako te nešto konkretnije zanima slobodno pitaj.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: strashni 03. Decembar 2012, 12:35:27 Da li se za vinjak hrastovo bure priprema isto kao i za neku drugu rakiju klasičnim ovinjavanjem ili se ne radi ništa?
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jon 03. Decembar 2012, 12:52:55 Sve je isto.Svako bure pe upotrebe se mora ovinjavati.
Vazi ono pravilo "ERGA OMNES" :) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: akijana 11. Decembar 2012, 10:49:00 Meni smetaju nasi zakoni, po kojima "vinjakom" moze da se nazove ono Rubinovo (a i jos ponekih proizvodjaca) djubre u kome ima vise od 70% alkohola poljoprivrednog porekla, a manje od 30% potice iz vinskog destilata. Tu se osecaju i razni aromati, seceri, vanile i ostale kojestarije, samo hrastovine nigde... Mozda im je ponestalo burica? Jednom davno sam kod domacina iz jednog sela u Negotinskoj krajini probao pravi, domaci vinjak koji cuva samo za sebe. Sipao je po casicu i sklonio flasu. E, ono je stvarno NESTO. Ima, kaze, i za prodaju, ali nije to taj koji on pije, mada je i taj za prodaju savrseno pice u odnosu na vestake koje nam poturaju. Mislim da bi svim ljubiteljima, a i proizvodjacima dobre (stvarno dobre) kapljice samo koristio strozi zakon o imenima pica.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: dejanpejcic 01. Jul 2013, 00:10:58 Na drugi deo pitanja u vezi metakse(GR), to je dezertno piće koje se po mom mišljenju nemože svrstati u jaka alkoholna pića, a ni u vina, najbliže bi se moglo smestiti u vermute. štok je po kategorizaciji brendi, što znači da ima u svom sastavu rafinisani alkohol drugog porekla i deo vinskog destilata. Uobičajeni naziv u bivšoj Jugi je za brendi bio konjak (badel, navip, zvečevo, ....), što je terminološki pogrešno. Pratim već izvesno vreme ove forume i divim se svima vama, majstorima/umetnicima destilacije. Naročito se izdvaja Peca, pa sam se stoga još i teže odlučio da napišem ovu poruku. Ako sam pogrešio izvinjavam se, otvoren sam za ispravke. Naime, pre svega bih hteo da "stanem u odbranu" grčke Metaxe. Istina je da su ljudi podeljeni što se tiče ovog pića - neki je svrstavaju u brendi, neki ne. Međutim, Metaxa je daleko od vermuta. Koliko sam mogao da pročitam (iz više izvora), postupak pravljenja vermuta podrazumeva dodavanje nekog destilata u vino kao osnovu, radi zaustavljanja fermentacije u određenom trenutku. Sa druge strane, kod Metaxe je vinski destilat osnova, kome se tek nakon odležavanja u drvenim buradima dodaje izvesna (procentualno manja) količina muskatnog vina, u kombinaciji sa određenim biljem (neki pominju i latice ruže). Prema tome, mislim da ne treba tako lako otpisivati Metaxu kao brendi/vinjak. E, sada, kada sam već pomenuo termin "brendi" u nekoliko navrata, voleo bih da se osvrnem i na drugu rečenicu koju sam citirao. Naime, ja sam (u stranoj literaturi) uvek nailazio da termin "brendi" (engl. brandy) označava (čist) vinski destilat. To podrazumeva da su i konjak i armanjak takođe, brendiji (svaki konjak je brendi, ali nije svaki brendi konjak :) ). Da li sam ja to pogrešno razumeo, ili je reč o nekom "gubitku u prevodu" na naš jezik, pa da brendi kod nas podrazumeva mešavinu vinskog destilata sa destilatom drugog porekla? Bilo bi lepo to razjasniti. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jon 01. Jul 2013, 08:32:59 Brandy iili brandy wine(destilirano”peceno” vino)-dolazi iz srednjeg-dolnonjemackog jezika gde se to zvalo “brandewin”.
Cognac (inace vinska oblast u Franciji )su se zvali i deklarisali vinski destilati u Franciji ali i u Njemackoj,Italiji,Spaniji itd. Francuzi, da bi oznacili stime mjesto porekla, a ostali da bi im to malo zvucilo “egzoticnije”,“kvalitetnije”, jer su to stotinama godina Cognac-i bili procuveni vinski destilati iz te francuske oblasti.To se sve promenilo 1919 god., posle Versajskog mirovnog dogovora,gde se Njemcima,koji su izgubili prvi svetski rat(a i ostalima),zabranila upotreba naziva tog mjesta porekla za njihove vinske destilate.Isto pravilo je vazilo i za Champagne(njemacki –Sekt;italjanski –Spumante....). Ali u sustini je sve to isto: Cognac,Brandy,Brendi,Konjak,Vinjak.....to su vinski destilati ,kojima je samo mesto porekla i njihov naziv drugacii. To ti je isto kako sto Grci svoju zemlju zovu- Ellada, mi Grcija/Grcka, drugi Hellas,Griechenland,Yunanistan,Greece...sustina je ista....sve je to isto gov.. :) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 01. Jul 2013, 17:36:25 Da u pravu si, neke stvari izgledaju zakomplikovane odomaćenim nazivima, tradicionalnim izrazima, zakonima i pravilnicima pojedinih država koje ih regulišu. Brandy bi se najlakše mogao poistovjetiti sa našim izrazom rakija, ili destilat (u zavisnosti od konkretne upotrebe), što on stvarno i suštinski jeste. Kod njih kao i kod nas takav izraz obuhvata jako mnogo toga pa mu se moraju dodati i pobliže odrednice koje prije svega govore o porijeklu alkohola, kao voćna rakija, specijalna rakija i sl. Na zapadu se uz naziv brandy koriste iste ove odrednice: fruit brandy, grappa brandy, apple brandy, Cognac brandy i sl. Na našem govornom području nema potrebe za tim jer mi koristimo izraz rakija, pa se za brandy isključivo upotrebljava pravilnicima deklarisani pojam koji podrazumijeva jako alkoholno piće dobiveno miješanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i vinskog destilata, a dozvoljena je i upotreba biljnih ekstrakata.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: dejanpejcic 01. Jul 2013, 19:15:09 Hvala na odgovorima. Tako sam i mislio. Uvek se ponešto "izgubi u prevodu". To je ujedno i lepota a i veliki nedostatak različitih jezika :)
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jon 02. Septembar 2013, 00:38:40 Mislim da čovek treba biti iskren i objaviti svoje uspehe ali i neuspehe kod pravljenje rakije.
Jer se na greškama uči(pametan na tuđim,budala na sopstvenim). Palo mi u ruke 400l crno vino sorte Hamburg Muskat i ja rešio to da ispečem i napravim muskatnu rakiju. Zano sam da se muskatna rakija pravi od belog muskatnog vina,ali muskat je muskat.Greška br.1 Vino je bilo jevtino što i nije neki štih u Makedoniju, jer za sreču ima toga i previse na tržištu. Mene cena nije zabrinjavala,ali prve sumnnje su nastale kad sam otvarao one flaše od 2 litre. Neke su se penjušile kako šampanj a neke ne....probao sam,jer sam pomislio da se vino od topline ukiselilo.Na sreču nije.Vino je bilo jos ok,ali je fermentacija ponovo krenula kod ovog neprevrelog vina.Greška br. 2. To je to pomislio sam,pa i od šampanjca se pravi rakija .Ali nije to baš tako jednostavno. Kad sam destilirao vino sam osetio gorku nijansu koja nije bila gravidna ali sam je ja pimečivao. To je najverovatno od sumporisanog vina,pomisio sam.Nisam pogrešio.Tu sam napravio grešku br.3. Na kraju uz velike muke i vrhunskog kazana,izašlo je solidna rakija sa izraženom muskatnom notom.Ocekivao sam mnogo više a ispalo je mnogo manje,mislim što se kvaliteta tiče. Količinski je to bilo ok. Dobio sam 1.5 l prvenac (koji sam pustio malo više nego uobičajno zbog sumpora)52 litara rakije jačinom 70% i otprilike 21 l patoke. Kad se to razredi sa destiliranom vodom bit če oko 85 litara jačine 42-43 %. Vredelo je probati i povecati sopstveno iskustvo ali moram da ponovim da ipak to nije to. Sad znam šta više neču nikad destilirati - sumporisano crno nekvalitetno vino ( ma koliko i bilo jevtino). Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: man in black 26. Novembar 2013, 23:55:31 Интересује ме да ли за вињак треба користити барикирано буре?
Испекао сам закључно са данашњим даном око 100л лозе јачине око 70-75%. Планирам да узмем коришћено буре из еновитиса. Оно је коришћено мислим од 1-3 године, па стругано и паљемо на м. Да ли је боље узети то буре или неко ново непаљено и ако да, да ли знате од кога? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 27. Novembar 2013, 09:15:59 Ovakvo reparirano bure je po svim karakteristikama gotovo isto kao i novo koje se koristi za dozrijevanje vinskih destilata, pa se i preporučuje za početnu fazu starenja , nakon koje se prebacuje u starije „isluženo“ bure za konačno duže odležavanje. U svemu tome je potrebno imati rezervu destilata za dopunjavanje, i eventualnu korekciju ako se malo pretjera sa dužom početnom ekstrakcijom i razlaganjem materija hrasta.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: man in black 27. Novembar 2013, 11:37:01 Хммм...
Ја сам мислио да ми то стоји око 3 године, да ништа не дирам. Проблем је што немам старо буре, јер сам са ракијом почео од ове године. Надам се да није проблем да све то тако стоји напољу, или да после неког вемена пребацим у стакло да не претерам са бојом, укусом на дрво...? Предпостављам да следеће године могу да додам свеж препек, тј. да не мора да буде од ове јер немам више. Планирао сам да узмем вуре од 225 литара, а имам као што сам рекао око 110л 75%, које за 2-3 године планирам да спустим на 45%, што ће повећати количину ракије и рачунам разредити материје храста, а и следеће године кад додам нову ракију. Да ли је то добар план? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 27. Novembar 2013, 15:09:10 Nije, a u kolikoj mjeri je loš vidjet ćeš ako probaš. :) Dobar plan je samo onaj koji uvažava pravilan postupak, količinu i jačinu rakije koju je potrebno staviti na starenje. Prvo stvoriš potrebne preduslove pa ulaziš u igru, naročito na nepoznatom terenu. Do tad uživaš u izvrsnom aromatskom profilu kvalitetne lozovače (ako sam dobro razumio) odležale u nečemu drugom a ne u ovakvom buretu.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lovranski 27. Novembar 2013, 22:06:51 Malo sam istraživao pa sam naletio na ovo za konjak
The length of rotation depends on the cognac house: it could be from four to 12 months for first rotation (fill), then nine to 18 for the second and, finally, 12-24 for the third. After this the barrel is considered as ‘roux’.” Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 27. Novembar 2013, 23:05:42 Da, to bi okvirno bili periodi za ekstrakciju i razlaganje materija hrastovog bureta koji doprinose kvalitetu destilata koji u njima dozrijeva. Nakon toga se ovako isluženo bure, u kome nije ostalo gotovo ništa u izraženoj i pogodnoj mjeri osim dostupnog skeleta od celuloze (koji je nerazgradiv), upotrebljava za duže odležavanje u kome se onda dešava harmonizacija odnosno sve reakcije konačnog dozrijevanja između tih materija i aromatskih materija destilata.
Možda je slikoviti prikaz i bolji od suhoparne priče. (http://img4.imagetitan.com/img4/small/8/8_ekstrakcijairazgradnja.png) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=8_ekstrakcijairazgradnja.png) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: mixailo 13. Septembar 2014, 19:18:18 Mislim da čovek treba biti iskren i objaviti svoje uspehe ali i neuspehe kod pravljenje rakije. Jer se na greškama uči(pametan na tuđim,budala na sopstvenim). Palo mi u ruke 400l crno vino sorte Hamburg Muskat i ja rešio to da ispečem i napravim muskatnu rakiju. Zano sam da se muskatna rakija pravi od belog muskatnog vina,ali muskat je muskat.Greška br.1 Vino je bilo jevtino što i nije neki štih u Makedoniju, jer za sreču ima toga i previse na tržištu. Mene cena nije zabrinjavala,ali prve sumnnje su nastale kad sam otvarao one flaše od 2 litre. Neke su se penjušile kako šampanj a neke ne....probao sam,jer sam pomislio da se vino od topline ukiselilo.Na sreču nije.Vino je bilo jos ok,ali je fermentacija ponovo krenula kod ovog neprevrelog vina.Greška br. 2. To je to pomislio sam,pa i od šampanjca se pravi rakija .Ali nije to baš tako jednostavno. Kad sam destilirao vino sam osetio gorku nijansu koja nije bila gravidna ali sam je ja pimečivao. To je najverovatno od sumporisanog vina,pomisio sam.Nisam pogrešio.Tu sam napravio grešku br.3. Na kraju uz velike muke i vrhunskog kazana,izašlo je solidna rakija sa izraženom muskatnom notom.Ocekivao sam mnogo više a ispalo je mnogo manje,mislim što se kvaliteta tiče. Količinski je to bilo ok. Dobio sam 1.5 l prvenac (koji sam pustio malo više nego uobičajno zbog sumpora)52 litara rakije jačinom 70% i otprilike 21 l patoke. Kad se to razredi sa destiliranom vodom bit če oko 85 litara jačine 42-43 %. Vredelo je probati i povecati sopstveno iskustvo ali moram da ponovim da ipak to nije to. Sad znam šta više neču nikad destilirati - sumporisano crno nekvalitetno vino ( ma koliko i bilo jevtino). Pred sličnom sam dilemom, da li si uspeo da resis problem sumpora, kako se na kraju odrazilo na konačno piće, da li se posle odležavanja ukus popravio, već je prošlo godinu dana od ove tvoje poruke, pa me interesuje šta na kraju bi sa pićem? Da li neko ima proveren recept šta raditi sa sumporisanim vinom i kako ga tretirati pre destilacije kako sumpor ne bi prešao u destilat? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 13. Septembar 2014, 20:19:44 Citat Da li neko ima proveren recept šta raditi sa sumporisanim vinom i kako ga tretirati pre destilacije kako sumpor ne bi prešao u destilat? Postoji samo jedan provjeren recept, ne stavljati tako nešto u kazan za destilaciju. Sve ostalo daje „rakiju“ koja nije vrijedna truda. Nije problem samo to što će SO2 preći u destilat nego i druga još štetnija jedinjenja koja će zbog njega nastati. Zato se bez izuzetka u svim stručnim preporukama naglašava da se kod fermentacije bilo čega što je namijenjeno pravljenju rakije strogo izbjegava upotreba SO2. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: mixailo 13. Septembar 2014, 20:51:28 Mislio sam da ima nekog leka, pošto su mi poznate razne mogućnosti za popravljanje rakija koje imaju neku manu (kisela, ukus na košticu, ukus na patoku i sl.) pa sam se nadao da neko zna šta bi sa ovakvim vinom moglo da se uradi pre nego što se stavi u kazan. Pretpostavljao sam da bi neka hemijska supstanca mogla da veže sumpor iz vina i da se tako pretvori u neisparljivi oblik i ne pređe tokom destilacije u destilat.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jon 13. Septembar 2014, 20:55:54 Citat Pred sličnom sam dilemom, da li si uspeo da resis problem sumpora, kako se na kraju odrazilo na konačno piće, da li se posle odležavanja ukus popravio, već je prošlo godinu dana od ove tvoje poruke, pa me interesuje šta na kraju bi sa pićem? Problem sa sumporom je neresljiv... Rakija posle odlezavanje sa hrastovim cipsom (americki-medium tosted) se malo popravila. Ma rakija za mnoge koji su je probali je "fantasticna"!! Osjeti se na pocetku malo gorko-travasti ukus koji susi usta kao kad pijes neko suho vino,pa prelazi na njezno cvjetni ukus muskata da bi na kraju ta kombinacija izgubi svezinu muskata i ostaje ona oporitost sumpora. Destilaciju sam izvrsio po svim meni poznatim pravilima, ali nije to sto sam ja zamisljao. Ja hocu da napravim nesto pravo,da se pamti... :) Citat Da li neko ima proveren recept šta raditi sa sumporisanim vinom i kako ga tretirati pre destilacije kako sumpor ne bi prešao u destilat? Ima nesto sto sam nasao krstareci po internetu kako tretirati vino pre destilacije da bi se smanjio sumpor, ali to cu da objavim ako je vredno o tome pisati.Prvo moram to sam da probam, pre nego sto ti dajem preporuku za takav tretman... :) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: mixailo 13. Septembar 2014, 21:15:01 Ma daj i to što si našao, pa ćemo diskutovati, istraživati dalje.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 13. Septembar 2014, 22:39:40 Ako se hoćeš igrati imaš takvih preporuka u svakom priručniku, pa probaj. :)
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/10/10_jovic69.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=10_jovic69.jpg) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: mixailo 13. Septembar 2014, 23:06:52 Imam gomilu prirucnika, ali mi je ovo očigledno promaklo. Probaću sa 100 l vina i NaOH, pa ću svakako javiti šta je ispalo. Hvala!
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: jon 13. Septembar 2014, 23:25:01 Postoje 3 metode:
1.Vodonik- peroksid (H2O2) 30% rastvor H2O2 . Na 100litra meke rakije koja sadrži ukupno 300mg SO2 dodaje se 90ml H2O2 2.Kalciumkarbonat-(CaCO3) 300-400 g/hl 3.Natriumhidroksid ( NaOH) 0.5 do 1 litar na 100 lit. meke rakije da dobihe pH vrednost od 5.8 Ovo ti pišem samo da ne pomisliš da te želim samo držati u neizvesnost... Neznam koja je najpouzdana metoda,jer nisam probao... Kad probam –objavi ču to sigurno! Sad sam procitao i citat od bistrice.... :) E pa to ti je to otprilike. Ja sam to procitao u ovom clanku: http://www.agrar.steiermark.at/cms/dokumente/11305328_13888112/4a7a7e26/Einfluss%20PH%20Wert%20beim%20Entschwefeln%20von%20Edelbr%C3%A4nden%202011-03.pdf Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lovranski 01. Septembar 2015, 14:19:14 Imam jedno pitanje. Koliko mora biti staro vino za destilaciju vinjaka. Znam da nesmije biti pre staro nakon fermentacije cca 6mj.
Ali nakon fermetacije ako nije izbistreno dali se preporuča destilacija ili je bolje sačekati da malo dozrije. Hvala unaprije. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 01. Septembar 2015, 15:45:58 Bez odležavanja, dozrijevanja i bez malolaktičkog vrenja. Prije nego se kvasci istalože. Najbolji rezultat se dobiva kada se ide odmah pošto se pouzdano utvrdi da je fermentacija završena.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lovranski 01. Septembar 2015, 23:32:11 Tako sam lani napravio na manjoj količini samo nisam prešao grožđe već sam čekao da se klobuk digne pa sam pumpom otočio(nakon destilacije okus i miris su bili katastrofa danas cca. 10 mj kasnije to se dosta promijenilo i vinjak ima puno više voćnu aromu i mirs mada mu fali tijela). Ove godine se nadam kontroliranoj fermentaciji na 20 c možda malo niže ako uspijem.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 02. Septembar 2015, 00:15:19 Vinjak traži manje ekstrakta, niži šećer i više kiseline, nikako prezrelo grožđe. Isključivo po postupku za bijelo vino, bez maceracije. Traži i bistrenje mošta ali nemoj sada otići u drugu krajnost pa ga prebistriti. Samo niska temperatura jer pretpostavljam da si osposobio spravicu za hlađenje.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lovranski 02. Septembar 2015, 09:46:55 Da riješio sam neki sistem sa šankomatima za pivo samo prešanje mi predstavlja problem. Dugo traje pa mislim da je boje da otočim kada se kapa digne.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 02. Septembar 2015, 13:30:46 Samo ti kažem kako je dokazano da se postiže najbolji kvalitet. Normalno da može i drugačije ali svaki potez povlaći veću ili manju posljedicu pa onda i očekivanja trebaju biti usklađena sa urađenim. Ovdje ne vidim razloga za dilemu jer će sok prešanjem pod pritiskom izaći znatno brže nego kada je samo pod uticajem težine grožđa. Druga stvar bi bila da tražiš drugačiji aromatski profil, odnosno praviš lozu ili možda komovicu. Birao bi drugačije grožđe i maceracija bi išla koliko i fermentacija, i sve skupa na destilaciju.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: lovranski 02. Septembar 2015, 14:23:34 Slažem se situacija je baš takva, stvar je da mi je preša jako mala i to sve skupa dugo traje ali mislim da ču sve prešati jer nebi bio na miru da nisam uradio sve kako treba (promijenio sam mišljenje). Grožđe ču malo prije pobrati kada budu više kiseline izmuljati isprešati i na fermentaciju.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Etanol 09. Septembar 2015, 21:10:30 Znači Konjak se pravi samo od otočenog vina,a ne od komine hmm nisam to znao..
Koje su prednosti destilacije/fermentacije samo vina u odnosu na komplet kominu ?? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: dekara 10. Septembar 2015, 10:01:00 Kvalitettt
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Etanol 10. Septembar 2015, 21:12:39 Ha pa logično da je kvalitet,nego mene zanima zbog čega ide samo vino na fermentaciju/destilaciju??
Pretpostavljam da taj način daje drukčiji aromatski profil destilata. Možda je takav način pogodniji za dozrijavanje,možda bi bio na kraju nepogodan odnos aroma destilata i hrasta da je fermentirana komplet komina itd. Valjalo bi da nam to Bistrica u kratkim crtama napiše :thumb: Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 10. Septembar 2015, 22:29:12 :thumb: Upravo tako kako si i naveo. Akcenat je na fermentaciji, načinu prerade i izboru grožđa pogodnog za razvoj prije svega fermentativnih aroma koje će dugogodišnjim dozrijevanjem u hrastovom buretu razviti arome starenja, bouquet. Nije za odbaciti ni destilaciju koja će pored maksimalne koncentracije svega poželjnog osigurati i dovoljno visoku koncentraciju alkohola koji neće dozvoliti preveliku dominaciju svih onih aromatskih komponenti koje potiču od hrasta jer su ionako zastupljene sa izuzetno visokim procentom učešća.
Za svu ostalu konkretniju priču bi samo uvod tražio minimalnih desetak stranica teksta koji je inače ispisan na mnogim mjestima pa i na forumu. Poznate stvari koje se i ne mogu drugačije prikazati nego onakve kakve jesu. Imaš na ovim linkovima prilično kvalitetan prikaz hemijskog sastava grožđa i svih uticaja na profil arome, njen kvalitet i formiranje dozrijevanjem. http://www.sveovinu.com/index.php/topic,32.msg25892.html#msg25892 Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Etanol 13. Septembar 2015, 02:04:54 :thumb: Upravo tako kako si i naveo. Akcenat je na fermentaciji, načinu prerade i izboru grožđa pogodnog za razvoj prije svega fermentativnih aroma koje će dugogodišnjim dozrijevanjem u hrastovom buretu razviti arome starenja, bouquet. Nije za odbaciti ni destilaciju koja će pored maksimalne koncentracije svega poželjnog osigurati i dovoljno visoku koncentraciju alkohola koji neće dozvoliti preveliku dominaciju svih onih aromatskih komponenti koje potiču od hrasta jer su ionako zastupljene sa izuzetno visokim procentom učešća. Za svu ostalu konkretniju priču bi samo uvod tražio minimalnih desetak stranica teksta koji je inače ispisan na mnogim mjestima pa i na forumu. Poznate stvari koje se i ne mogu drugačije prikazati nego onakve kakve jesu. Imaš na ovim linkovima prilično kvalitetan prikaz hemijskog sastava grožđa i svih uticaja na profil arome, njen kvalitet i formiranje dozrijevanjem. http://www.sveovinu.com/index.php/topic,32.msg25892.html#msg25892 Uf, hvala na linkovima :thumb: Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: IvanIvan 07. Januar 2016, 23:01:03 Pozdra svima.
Novi sam na forumu iako ovdje vec dugo pratim vase sugestije i iskustva o proizvodnji rakije. Naime, htio bi destilirat domace crno vino kojeg imam nekih 250 litara. Vino stoji u inoks bačvi od predprošle godine i može se piti ali je pred kraj,odnosno jos malo pa ce se ukiselit. Zanima me koje predradnje trebam poduzet pred destilaciju, dali treba dodavati secer ili neke druge stvari? dali je proces destilacije isti kao za ostale rakije ili je drugaciji? Imam obican kazan od 80 litara Unaprijed hvala. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: IvanIvan 08. Januar 2016, 21:27:13 Vec sam se nekako snasao za početak...kad nitko nece da uskoči sa savjetom :-)
Danas sam ispekao tri kazana po 40 l vina i nisam odvajao prvi i zadnji tok, vec sam sve sakupio..dali je to uredu tako? Dobio sam ukupno 32 l destilata jačine cca 40% alkohola..dali je to dobar dobitak...isao sam sa destilacijom sve dok je bilo 3-4% alkohola. Pošto ložim na drva neznam bas odrediti jačinu vatre i neznam procijenit dali cijedi prebrzo ili prespor..mozda mi netko moze to malo objasnit. Utroseno vrijeme pecenja mi je 4h po kazanu ,stim da mi je trebalo sat vremena da uopce krene...jeli to optimalno vrijeme ili? Ajde nek se javi netko dok nesto ne zeznem..šteta vina:-) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 08. Januar 2016, 21:39:51 Hajde odgovorit ću na prvu poruku.
Neznatno povišene isparljive kiseline, poput sirćetne, neće predstavljati nikakav problem, ako se značajnije ne osjete na mirisu vina. Čak naprotiv mogle bi i znatno doprinijeti mirisnim aromama rakije. Nešto drugo predstavlja nerješivi problem kada je u pitanju kvalitet rakije. Količina ukupnog SO2 u tom vinu, plus isparljivi a i drugi fenoli crnog grožđa. U svakom slučaju destilacija se radi standardno. Dvostruka destilacija uz ovaj put maksimalno odvajanje prvenca. Nekih 2,5-3% zbog izuzetno velikog prisustva acetaldehida i sigurno povišenog etilaacetata. Obavezno još hvatanje maksimalno jake srednje frakcije u prepeku. Cca. 72%. Tako se izvlači ono što je najbolje iz postojeće sirovine ali se nemoj previše nadati. Rakija od vina ili vinjak-konjak se pravi od svježeg tek fermentiranog vina, bez sumporenja i po mogućnosti od bijelog grožđa sa povišenim kiselinama, ili od crnog ali po postupku za bijelo vino. Za drugu poruku samo komentar. Ako si to vino sumporio i iole održavao ove dvije godne onda bez obzira kakvo je sigurno ima veći kvalitet kao vino nego što ga može imati kao rakija. Bez obzira na maksimalno dobar ili ispravan postupak destilacije. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: IvanIvan 09. Januar 2016, 16:01:13 Bistrica zahvaljujem se na odgovoru.
Inače prvi put sudjelujem na bilokakvom forumu uopće pa tek sad vidim da sam trebao postaviti pitanja na već postojećeoj temi a ne otvarat novu..moja greška. U pravu si kad kažeš da je bolje bilo ostavit to vino a ne radit rakiju, jer se je ubiti još moglo piti. Pošto je moj tast napravio novo vino,ovogodišnje i lanjsko ,dao mi je to za rakiju..inače bi bacio. Ovo je meni prvi put da sam pečem rakiju pa sam se htio malo naučit. Ako sam dobro shvatio tvoju poruku, to bi značilo da sam u prvoj destilaciji trebao odvajati prvi tok a pošto nisam ,sad u drugoj trebam izdvojiti pojačani od 2,5-3%...ili sam prvu dobro napravio? Dali šta znači da mi cijev od kotla do hladionika stoji nagnut prema hladioniku..odnosno dali je to u mom slučaju bolje ili lošije? Inače destilat iz prvog pečenja ima oštar miris i okus Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Aleksandar - 16. Jul 2016, 21:07:25 Jel ima negde uputstvo što jasnije i detaljnije kako se i od čega pravi konjak ?
U radnjama npr. je veliki opseg u ceni ima i dosta skupih, a ima i samo malo više od 2000 din. Pa koji se postupak kod jednih, a koji je kod drugih. Mislim da se to i na nekim fakultetima uči, jel ima neki udžbenik ( gde je sve detaljno objašnjeno ). Za rakiju, vinjak i vino ima dosta uputstava, a za ovo baš i nemogu da nađem . Hvala puno . :) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 17. Jul 2016, 10:46:15 Konjak je isto tako jedna od vrsta vinjaka i razlikuje se od ostalih vinjaka samo zbog regionalne pripadnosti i eventualnih specifičnih ograničenja koja se kod njega postavljaju. Kako što su regionalne, klimatske karakteristike, karakteristike zemljišta, tako i sorte vinove loze od kojih se pravi, njihove maksimalne rodnosti i ostala slična i najčešće uobičajena ograničenja koja se postavljaju zbog postizanja kvaliteta dobivenog pića.
Može se lako izguglati pa ako ti neki konkretan detalj u njegovoj proizvodnji nije razumljiv slobodno pitaj. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: stevan4 21. Septembar 2016, 22:16:43 Zdravo momci!
Koliko dugo vam trajala fermentacija vina (od prilike) pri temperature od oko 18~21 stepena? Radi se o sveže vino od crnog grožđa (vranac sa 21~22% SE) dobiveno po postupku za bjelo vino. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: stevan4 12. Oktobar 2016, 16:23:46 Interesira me postupak za nameštanje boje sa karameliziranim šećerom (kulerom) kako je Peca naveo na ovu temu.
Ima odlican recept za bonifikator ali ne i za caramel. Dali je pametno da pokusam da ga napravim sam i u kojem procentu ide po litru vinjaka? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 12. Oktobar 2016, 22:36:59 U lonac se uspe 1 kg šećera i 1 g kalij karbonata, zatim ravnomjerno nakvasi sa 1 dcl vode, maksimalno 1,5.
Zagrijava se umjereno uz stalno miješanje sve dok se šećer potpuno ne rastopi. Kada se dobije otopina ona se zagrijava i održava na 180 stepeni, nikako iznad 200. Ovo traje pola sata uz stalno i temeljito miješanje. Pri pojavi jake pjene prska se sa malo vode da bi pjena splasnula, kao kontrola plamena kod roštilja. Skida se sa vatre i u njega dodaje 1,5 dcl ključale vode. Još samo dobro promiješati i kuler je gotov. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: stevan4 12. Oktobar 2016, 22:48:46 Ok, samo gde da nadjem ovaj kaljiev karbonat i koliko kuler se dodaje na 1L destilata?
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 12. Oktobar 2016, 23:57:10 Ne znam gdje u Makedoniji da nađeš kalij karbonat. Probaj guglati.
Kuler se dodaje zbog popravljanja boje pa mu taj razlog i određuje količinu. Probaj sa 2 grama po litri, pa povećaj ako treba. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: stevan4 01. Decembar 2016, 19:49:17 Juce sam pripremio karamelizirani šećer (kuler) po ovome receptu.
Dobio sam tecni karamel koji odlicno popravlja boju i ukus. Samo muci me, dali je normalno da je toliko sladak? (skoro kao secer od kojeg je dobiven) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 02. Decembar 2016, 00:01:10 Bez obzira šta si radio, karamel ili kuler, kod saharoze se dešavala promjena strukture molekula i njenom razgradnjom su nastajala nova jedinjenja, ali je to i dalje oblik šećera pa normalno da je slatkog ukusa. Ako si mislio na to da pored slatkog nema izraženiji gorak okus onda je to zato što nisi išao na zagrijavanje preko ili blizu 200 stepeni.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Etanol 01. Jul 2018, 19:38:34 Kakva je Smederevka ili Žilavka za vinjaka ?
Ovo što sam pročitao Smederevka je vrlo slična Trebianu,velika rodnost i velike kiseline, djeluje kao idealna sorta za vinjaka ... Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 02. Jul 2018, 08:07:32 Ne znam za smederevku,ali ja sam baš planirala ove godine da vidim šta bi i žilavka ponudila u destilatu.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: stevan4 20. Septembar 2018, 12:42:25 Jedno pitanje namenjeto prvensveno za postovani g-din Bistrica.
Juce sam istocio 100L bure od francuski hrast, srednje nagoreno, u kojem je odlezavao 3 godine vinski destilat od Smederevke sa ulazna jacina od 71° cuvano u podrumu na konstantna temperatura i malo veca vlaga. Dobio sam preko 80 litara vinjak, 63° razredjen sa kvalitetnom demi vodom do 42°, koji je mirisno i ukusno 99,9% Martel V.S .O.P, potvrdili smo ja, ujak i brat. Uporedjivao sam ga i sa ostalim pretezno VS konjaci i drugi brendy posto imam pristup do iste. Jedino boja je mnogu bledja (ista kao makedonska Zolta Loza bilo kojeg brenda) i tanji ukus (kao demi voda). Dali da stavim karamel 1g/l? Dali da se igram sa bonifikatorom od firme Eterika? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 20. Septembar 2018, 15:00:41 Uzivaj u onom sto si napravio svojim rukama i budi ponosan. Ostavi se nazovi glancanja i maskiranja licno stvorenog. Na drugoj strani nije ni realno ocekivati da za samo tri godine ima punu boju i puni ekstrakt a vremenom ce se jos toga zaokruziti za jos potpuniji dojam.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 20. Septembar 2018, 15:03:39 Bonifikatori se tom tipu pića ne dodaju,a karamel za popravljanje boje je sasvim legitiman.
U zavisnosti koji karamel dodaješ,i kakvu boju želiš postići zavisi i koliko ćeš ga koristiti u korekciji.Tu se onda ne postavlja pitanje cifre,nego se ona pronalazi u ogledu na malome.Ja sam koristila od Janoušeka,i firme Ringe Kuhlmann gde je jedan u gustom tečnom obliku,drugi u prahu.I pored razlike u obliku kojem su,imaju i različitu moć bojenja. Ono što je bitno jeste da obratiš pažnju da za jaka pića ide caramel tipa E150d koji zbog svog načina proizvodnje odgovara zbog najmanjeg uticaja na miris,ukus i stabilnost. Pitao si prvenstveno bistricu,ali nisi poslao pp nego je završilo ovde pa da dodam i ja. ;D :) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 20. Septembar 2018, 15:33:25 Da,posle tri godine izmedju ostalog što se tiče boje nije ostvario svoj puni potencijal. :)
Citat Na drugoj strani nije ni realno ocekivati da za samo tri godine ima punu boju i puni ekstrakt a vremenom ce se jos toga zaokruziti za jos potpuniji dojam. Pa se moja priča za karamel svakako odnosila na ovaj momenat. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: stevan4 23. Septembar 2018, 22:59:02 Ako ostavim duzi period drvo ce postati predominantno i jedino mogu u ovo isto bure da stavi ovogodisni destilat i da ga cuvan na odlozeno mozda do 8 godina (bili zivi i zdravi do tad). Ja bar tako mislim, nemam iskustvo sa duze odlezavanje u burad. Dali je to tako?
Citat Pitao si prvenstveno bistricu,ali nisi poslao pp nego je završilo ovde pa da dodam i ja. Krenuo sam na PP ali zakjucio sam da je od sveopcenito dobro da odgovor bude javan. Neznam koji je covek ali definitivno zna sta prica, nikad ne pogresi i ne trese gluposti i ima vise informacija za destilacija i od cika "Google". Znaci zna 100 puta vise i bolje od mog druga tehnologa sa velikom iskustvom u industriji vina i loze! Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 24. Septembar 2018, 20:50:24 Citat Ako ostavim duzi period drvo ce postati predominantno Nije tako.Bistrica ti je već rekao jednu neospornu činjenicu: Citat drugoj strani nije ni realno ocekivati da za samo tri godine ima punu boju i puni ekstrakt a vremenom ce se jos toga zaokruziti za jos potpuniji dojam. Naravno,ako destilat ima taj potencijal.A po opisu koji si dao mislim da ima. :) Pratila sam jedan,doduše posle 4 godine njegovog odležavanja pa do danas.I sve ide u prilog tome,i boja i organoleptika. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: singal 18. Septembar 2020, 21:50:20 Vinjak kod nas u Francuskoj konjak, je proizvod dobijen od vinskog destilata. Ova tema mi je promakla a to je moja ljubav broj 1 kod jakih alkoholnih pića, i po proizvodnji, a i po konzumiranju(30 godina sam proveo na proizvodnji vinjaka, kao osnovno radno mesto), i naučih se, između ostalog, i da ga lepo pijem. Kako ide proizvodnja: Počinje destilacijom vina preko frakcione destilerije. Od kojih vina peći destilat? Prvenstveno od vina koja imaju harmoničan ukus, u smislu odnosa kiselina i alkohola, gde ulogu neigra boja vina. Važno je da vina nemaju nikakav strani miris i za klasiku da nisu muskatna. vina za destilaciju moraju biti zrela, bistra i sa minimalnim sadržajem sumpora. preporučena jačina dobijenog destilata je od 67 do 75% alkohola. Dalji postupak je razlivanje svežeg vinskog destilata u hrastovu burad zapremine od 250 do 500 litara. Proces starenja traje od 3 godine pa do 12 godina. to je po prirodnom procesu dobijanja vinjaka. Recimo da su 3 godine starenja prošle, vinski destilat izlivamo-vadimo iz buradi u sudove za razblaživanje i dalju obradu za finalizaciju. Sledeća operacija je skidanje jačine na približno željenu sa destilovanom vodom. Posle tri godine starenja prirodnim putem jačina se obično svela na 57-60% alkohola i količina je manja za oko 25%, pošto burad stoje napolju izložena svim atmosverskim pogodama i nepogodama. Posle skidanja jačine dodaje se boja (karamel ili kuler),(jer se razblaživanjem izgubi boja). Sledća operacija je nadomeštanje praznine na ukusu koja nastaje razblaživanjem destilovanom vodom, obično se dodaje glicerin ili šećer u količini 1-2 grama po jednom litru, a u zavisnosti dali ima praznine na ukusu, ali najčešće ima potrebe jer od 65% do 40% alkohola dosta se toga razvodnilo. I na kraju dolazi finiš: dodaje se bonifikator, ili specijalni začin, koji se proizvodi po proizvođačkoj specifikaciji i od prirodnih je sastojaka. Kad se sve to izmeša, vinjak se još homogenizuje(sjedinjava i stabilizuje) još minimum 3 meseca, pa potom ide na filtere i u boce! To je priča kako treba da se radi da bi se dobio najbolji kvalitet. Dalje u sledećem postu...... Koje su to minimalne količine sumpora prihvatljive? Bilo je spomena da se vinjak radi iz nesumporenog vina, pa da li se to odnosi već od trenutnka bistrenja i odvajanja od koma (dakle, apsolutno ništa sumpora), ili je u tom trenu dopuštena neka količina? Hvala puno za savjet! Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 18. Septembar 2020, 21:52:47 Nijedan materijal za destilaciju se ne praši vinobranom.
Nikad. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: singal 18. Septembar 2020, 22:29:26 Hvala na brzom odgovoru!
Sa sličnom tematikom imam još jedno pitanje :) Imam nešto starog vina koje bi išlo na destilaciju. Naravno, problem je opet sumpo, koji je u razinama normalnim za vino (cca 25 slobodnog sumpora). Zanima me da li bi umanjio "štetu" na destilatu, da u prvom krugu odvajam 3 frakcije, pa u prepeku također 3, te kakvu kvalitetu konačnog destilata mogu očekivati u tom slučaju? Ili koji bi bio preporučen postupak za ovu situaciju (osim ulaženja u kemijsko skidanje sumpora u vinu)? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 18. Septembar 2020, 22:36:12 Na alambiku teško.
Čak i kolona na kojoj radim, i koja je toliko gabaritna teško se bori sa 25 slobodnog sumpora. O vinjaku naravno tu onda dolazi na scenu iz posta koji si citirao. Jeftina varijanta nečega što se u francuskoj proizvodi na potpuno drugačiji način. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: singal 18. Septembar 2020, 22:54:41 Probat ću još otvorenim pretocima taj slobodni sumpor spustiti koliko ide.
Onako konačno, ima li smisla uopće očekivati išta od tog destilata? Npr. da odleži nekoliko godina uz laganu oksidaciju, a da na kraju ne bude nešto od čega se uvijaju nokti dok piješ :) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 18. Septembar 2020, 22:57:39 Ma ništa ne očekivati. :)
Pogotovu užitak. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: singal 23. Septembar 2020, 13:31:53 Pozdrav forumašima!
Koje je najbolje vrijeme za odraditi destilaciju mladog vina nakon fermentacije? I što se tiče kasnijeg odležavanja u hrastovoj bačvi, u kojem minimalnom postotku bi bačva trebala biti puna, da se spriječe negativne posljedice, tipa pretjerana oksidacija destilata i sl.? (npr. da li je 20L destilata premalo za bačvu od 50L? Ili je prihvatljivo na neki kraći period?) Hvala! Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 23. Septembar 2020, 14:43:31 Destilaciju je najbolje odraditi neposredno nakon završene fermentacije dok je fini talog kvasca još uvijek zdravstveno ispravan.
Bure se puni do maksimalno 2% njegove otpražnjenosti. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: singal 23. Septembar 2020, 14:56:38 Hvala na odgovoru!
Što se tiče popunjenosti volumena drvene bačve, koliko je neki minimum kojim bi bačva trebala biti popunjena (npr. meni je problem što ove godine neću imati količine niti za pola bačve koju imam, pa da li je bolje skladištiti recimo u staklenoj boci, a tek sljedeće u drvo? kad se prikupi još malo destilata :) ) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 23. Septembar 2020, 14:59:40 Citat da li je bolje skladištiti recimo u staklenoj boci Naravno. Videćeš i sam kako se vremenom mjenja u inertnom sudu, a i razliku kod njegove promjene u drvetu. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: singal 23. Septembar 2020, 15:13:51 Konjak se destilira od odnegovanog i stabilnog belog vina određene sorte grožđa, iste one od koje se pravi i armanjak, ali sad uzgojene na drugačijem tipu zemljišta u pokrajini Konjak (i donekle drugačijem (mikro)klimatu od onog u Armanjaku, to jest uticaj Atlantika je u Konjaku veći). Postoji tradicionalni konjak alambik koji se ne razlikuje puno od nama poznatog lempika. Dakle, fazni destilacioni uređaj sa kapkom i hladionikom u obliku vodom hlađene spirale, a jedina razlika je predgrejanje vina za sledeći kazan i to tako što parovodna cev prolazi kroz spremnik sa vinom za nastavljanje kazana. Konjak se destilira(o) u prepeku što znači prva destilacija bez odvajanja frakcija i hvatalo se dokle god curi još alkohola a onda se taj sirovi destilat prepicao uz odvajanje frakcija. Mladi destilat koji će višegodišnjim zrenjem postati konjak ima jačinu oko 70% alkohola i u takvom jakom obliku čuva se u hrastovim buradima veličine od oko 250-300 litara (vrlo je važna veličina jer što je bure veće površina bureta po jedinici zapremine se smanjuje a za zrenje destilata je potrebna određena interakcija destilata, preko pora drveta, sa kiseonikom iz okoline, pa je zbog toga važno koja je površina destilatu za tu interakciju na raspolaganju). Hrast mora biti iz pokrajine Limuzin i star najmanje 100 godina. Najbolji konjaci stari su preko 30 godina. Jedna generacija pravi konjak i počinje da ga neguje a tek druga ga "doneguje", proda i pravi novi za sledeću generaciju. Konjak, kao i armanjak, ali može se reći da je slično i sa kalvadosom, na kraju više nema ništa od, da tako kažem, sveže sortne karakteristike. Konjak je destilat vina ali na kraju je to jedan plemenit ostareo destilat gde se vino više ni na koji način ne oseća nego više ekstrakti hrasovog drveta pomešani sa ukusima bonifikatora, a to nije ništa drugo nego sirup koji se pravi na kraju ležanja konjaka kojim se okus, pre flaširanja, zaokruži. Dakle, konjak, nesporno je plemenito piće, ali je negacija eau-de-vie, ili što bismo mi rekli voćnom destilatu u kojem se još miriše i jezikom oseća voće od kojeg je napravljeno. Konjak, i armanjak, nemaju višta ništa od grožđa kao ni kalvados od jabuka (ili jako malo). Da li je uvijek slučaj (boldano u citatu: prva destilacija bez odvajanja frakcija) da se tako radi (dakle, niti se odvaja prvenac niti patoka)? Naišao sam na tekstove da se radi frakcioniranje i prvog destilata, pa jednako i u prepeku. Ima li potrebe za time? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 23. Septembar 2020, 15:29:58 Frakcionisanje se radi isključivo u drugoj destilaciji.
Ključni momenat je zapravo prekid na srednju frakciju,gdje je potrebno odrediti balans između mirisnih impresija i punoće tijela destilata. Kod vinjaka je to obično od 70vol%-72vol%,da bi se zadržale one visoko isparljive mirisne note s početka a ujedno se izbjeglo i njihovo pretjerano maskiranje produžavanjem destilacije gdje se ide u patoku. Koliko je alkoholometar pomoćno sredstvo u odnosu na ljudska čula vremenom je jasno. Za degustaciju je potrebna potpuna posvećenost. Od samog početka destilacije do njenog kraja izmjeni se toliko tonova mirisa i ukusa. p.s. ne znam otkud potreba da citiraš postove pece i alambika,ali pretpostaviću da je slučajnost. :) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: singal 23. Septembar 2020, 15:47:27 Bojim se da mi kod destilacije alkoholmetar još neko vrijeme neće biti samo pomoćno sredstvo :)
Hvala puno na odgovorima! p.s. sorry za citate, naravno da je bilo slučajno ;) Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 23. Septembar 2020, 16:00:54 Ma ne izvinjavaj se. :)
Naravno da je alkoholometar bitan,ali ono što je najbitnije i što pokušavam da mu dam njegov najveći značaj su iskustvo i ljudska čula. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Maggicni 10. Avgust 2021, 23:57:11 Pošto je ova godina za šljivu cenovno neprihvatljiva probao bih sa groždjem koje obećava dobar rod pa da napravim vnjak a nekako je slabo obradjen dostupni sortiment groždja.Molio bih ako ima ko u praksi probano da predloži šta valja za vinjak a i šta ne može nikako.Malo sam istraživao kako stoje stvari kod nas u Srbiji i evo šta meni izgleda zanimljivo pa da čujemo ima li to smisla:
Rajnski rizling Italijanski rizling/graševina Smederevka Morava Panonia Rkacitel Župljanka. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 12. Avgust 2021, 00:13:59 Ja sam sa spiska destilisala samo Rkaciteli.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Maggicni 12. Avgust 2021, 00:25:30 Ja sam sa spiska destilisala samo Rkaciteli. Kako ti se pokazao Rkacitel?Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: blue_moon 12. Avgust 2021, 00:28:24 Zahvalno, mada rod mu kod nas varira iz godine u godinu.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: ibrik 12. Avgust 2021, 07:25:28 https://prnt.sc/1n8hvv3
Prosle godine sam destilisao r.rizling i ovo na slici-prokupac. Odvojeno sazrervaju jer nisam imao poverenja bas u prokupac, ali se odlicno razvija. Vrlo verovatno cu da kupaziram ta dva destilata. Mozda bude od toga ok prica za neku godinu. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Maggicni 12. Avgust 2021, 10:09:03 https://prnt.sc/1n8hvv3 Razmišljam i o Prokupcu ali sam prevideo da ga nisam naveo, neko mi je rekao da se kod nas i inače koristio za vinjak tako da ulazi u uži krug.Prosle godine sam destilisao r.rizling i ovo na slici-prokupac. Odvojeno sazrervaju jer nisam imao poverenja bas u prokupac, ali se odlicno razvija. Vrlo verovatno cu da kupaziram ta dva destilata. Mozda bude od toga ok prica za neku godinu. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Душан 18. Avgust 2021, 11:15:21 На крају, шта су пожељна својства код грожђа која су захвална за дестилат од вина? Неђе кажу само бијеле сорте, неђе да имају кисјелина више а шећера мање и обрнуто...
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Maggicni 18. Avgust 2021, 20:03:34 На крају, шта су пожељна својства код грожђа која су захвална за дестилат од вина? Неђе кажу само бијеле сорте, неђе да имају кисјелина више а шећера мање и обрнуто... U suštini konjak se pravi od sorte Trebbiano i po njoj se suštinski svi ravnaju ako žele takav profil pića, naravno poželjno je napraviti nešto svoje, originalno sa nekim novim pristupom ili novom idejom tako da tu nema recepta, jednostavno rečeno cilj je napraviti što bolje piće u svakom smislu te reči.Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Душан 24. Avgust 2021, 16:30:38 U suštini njie pogrešno ni od jednog grožđa Vitis vinifere?
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 24. Avgust 2021, 23:03:19 Nikada se to nešto nije moglo praviti od bilo čega jer bi tako moglo jedino nastati svašta, a ne konjak ili vinjak. Počevši od Europe preko zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, do juga Afrike ili Sjedinjenih Američkih Država, Japana, pa i nešto dalje, uvijek se rakija od vina pravila isključivo od bijelog grožđa, izraženije kiselosti, skromnijeg šećera i onog u kojem ne dominiraju muškatne arome. Ne zato što „jadnici“ nisu imali hrabrosti da eventualno probaju drugačije nego baš zato što su prije svega imali senzibiliteta, mudrosti i znanja da zaključe kako je to nešto svašta, drugačije i znatno lošije.
Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Душан 28. Septembar 2021, 10:26:31 Nikada se to nešto nije moglo praviti od bilo čega jer bi tako moglo jedino nastati svašta, a ne konjak ili vinjak. Počevši od Europe preko zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, do juga Afrike ili Sjedinjenih Američkih Država, Japana, pa i nešto dalje, uvijek se rakija od vina pravila isključivo od bijelog grožđa, izraženije kiselosti, skromnijeg šećera i onog u kojem ne dominiraju muškatne arome. Ne zato što „jadnici“ nisu imali hrabrosti da eventualno probaju drugačije nego baš zato što su prije svega imali senzibiliteta, mudrosti i znanja da zaključe kako je to nešto svašta, drugačije i znatno lošije. Sve je jasno sada. Hvala Bistirice. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: Alfaa 30. Decembar 2023, 15:34:04 Priprema za sledeću godinu.
Nakon čitanja vise poglavlja vezanih za grožde a sa ciljem pripreme za vinjak. U pitanju je crno grožde vranac i krtošija ( jedino raspoloziva opcija). Mašinsko odvajanje peteljke - odmah nakon toga hidropresa - tecni dio u inox bure (temperatura 16 c) . Kvasci i hrana pa anaerobno vrenje - destilacija odmah po zavrsenoj fermentaciji. 1. Dali treba dodati vise hrane za kvasce posto ide samo tecni dio. 2. Dali treba naknadno dodavati hranu 3. Dali kada dodje vrijeme za destilaciju treba fermentiranu smjesu izmijesati da se talog sa dna ravnomjerno rasporedi pa destilovati 4. Nakon 4-5 dana fermentacije podignuti temperaturu ~ 21 C da se ubrza proces u cilju prevencije od kvarenja koma. 5. Dali u postupku odvajanja peteljke i prese treba tretirati sa C vitaminom (5g na 100kg). Dalji postupci po savjetima ovog foruma. Zahvalan na odgovore da/ne Hvala. Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: divlji pecarosh 30. Decembar 2023, 22:22:54 1. ne
2. ne 3. da 4. dve nedelje temperatura 16-17 u trecoj nedelji 21 5. da Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 06. Januar 2024, 09:40:08 Citat 1. Dali treba dodati vise hrane za kvasce posto ide samo tecni dio. Nema potrebe za povećanjem, jedino što može ići drugačije je raspodjela na dva obroka dodavanja kvasaca, kao u vinarstvu zbog količine šećera u grožđu. Citat 2. Dali treba naknadno dodavati hranu Da, kao kod proizvodnje vina. Citat 3. Dali kada dodje vrijeme za destilaciju treba fermentiranu smjesu izmijesati da se talog sa dna ravnomjerno rasporedi pa destilovati. Da, ali bi ja to radio djelimično nastojeći da lakši i pokretljiviji dio taloga ravnomjerno rasporedim a onaj najteži dio ostavim na dnu i bacim. Citat 4. Nakon 4-5 dana fermentacije podignuti temperaturu ~ 21 C da se ubrza proces u cilju prevencije od kvarenja koma. Nema potrebe za podizanjem temperature na tako visok nivo jer je na tih 20 stepeni najveća proizvodnja viših alkohola. Uz kvasce sa dobrom dinamikom vrenja, prerade šećera, će fermentacija ionako biti gotova za optimalnih 8-9 dana. Citat 5. Da li u postupku odvajanja peteljke i prese treba tretirati sa C vitaminom (5g na 100kg). Ne kod grožđa, jer ga nivo kiselina a ovdje kod tebe i nivo tanina štiti od oksdidacije koja je delimično i umjereno poželjna kod crnih vina jer kiseonik veže agresivne tanine i obara id na dno talogaNaslov: Odg: Vinjak Poruka od: vladant 07. Maj 2024, 15:46:03 Navodi se da vino od sorte Župljanka, (ima veci sadrzaj kiselina, sto je pozeljno).
U odnosu kiselina ima veci udeo jabucne naspram vinske kiseline. Kakav bi takav odnos kiselina imao uticaj na destilat (vinjak)? Bistrica je ranije pisao o ostrom ukusu vina kod povisene jabucne kiseline, njenom ublazavanju melolaktickom fermentacijom prevodjenjem jabucne u mlecnu kiselinu, a nju (melolakticku) naznacio kao krajnje nepozeljnu u destilaciji.. Ako samo vino od Župljnke ima visak jabucne kiseline, da li to znaci plus ili minus za krajnji destilat? Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: vladant 15. Maj 2024, 10:28:00 Vinska i jabučna kiselina pogoduju vrenju ukoliko se nalaze u normalnim uslovima i količinama. Te dve kiseline su donekle zaštitnici od nepoželjnog vrenja jer imaju neku vrstu selektivne uloge, tj. otežavaju rad nekih nepoželjnih bakterija i gljivica.
Za kvalitetan vinjak je poželjno mešanje više sorti grožđa, pa imajući ovo u vidu, a bez ulaska dublje u materiju, mislim da je odgovor na moj predhodni post: +(plus). Naslov: Odg: Vinjak Poruka od: bistrica 16. Maj 2024, 18:04:38 Ma ne znači to nikakav plus kod izbora sorte grožđa za vinjak. Može eventualno da bude minus ako se ne vodi računa o tome da je jabučna kiselina bakteriološki nestabilna, u fermentaciji i nakon nje. Kod izbora za vinjak presudni faktori su sama sorta, podneblje, klima, tlo, trenutak berbe i slični faktori. Bitno je to i kod vina a tamo je pravilo da je vinska više zastupljena u vinu od jabučne mada u trenutku berbe nije ništa neobično ni da bude drugačije.
Za prateći dio priče ne treba miješati ukupnu kiselost koja se izražava u gramima od relativne kojoj je mjera pH.
Powered by SMF 1.1.20 |
SMF © 2006-2007, Simple Machines |
Srpski prevod: Jovan Turanjanin
|