Naslov: Eколошко гајење воћа Poruka od: ekolog 17. Jun 2010, 14:59:50 Цењени и драги воћари и виноградари-
ради ли неко од вас стварно ,подпуно еколошки гајење воћа,винограда?(па и поврћа,ал није форум за то,може на пп) Без употребе било какве хемије? Имам мали воћњак ,око 200 стабла,различитих воћки и узраста .Од посађених ове године-6о-атак до старих стабала трешње,једна ,процењена на 1оо-ак година,неке крушке и јабуке,5о-6о година. Виноград ,неки чокоти ,такође стари,неки новији,већина 8 година. Имам кошнице пчела од 11 угинуло 8 прошле године.Наводно ,због глобалне загађености а и прскања код комшија ,који стварно троше тоне свакојаке хемије.До сада за воће нисам употребљаво никакве препарате.Ђубрим стајњаком. За лозу,човек који ми до недавно помаго,"илегално"без моје сагласности,прско понекад сумпором. Род је задовољавајући,бар за мене. Имам унуке,посету деце од родбине и пријатеља ,не желим ником да се трује па ни самом себи. Прегледаво сам многе сајтове и форуме ал ништа практично нисам нашо. Ајте народе,доста се трујемо свим и свачим јел можемо мало да размислимо како природно да гајимо намирнице. Живим у Португалу,брдо 550-600м надморске висине,лети и до 45ºC зими буде до -6ºC. Много поздрава. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Kratkoglavi 17. Jun 2010, 16:52:16 Dobro došao.
naravno da može, ali me interesuje šta to imaš u svom voćnjaku Portugalskom? Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: ekolog 17. Jun 2010, 19:36:58 Dobro došao. naravno da može, ali me interesuje šta to imaš u svom voćnjaku Portugalskom? Трешње ,вишње,јабуке,крушке,кајсије,брескве,смокве,дуње,шљиве,поморанђе,лимунови,купине,малине,рибизле-беле,црне,црвене,-нар,орах,кестен. Засадио ове године-бруснице,мајске јагоде,Аронију,Ринглове,Чачанску лепотицу,вишње-Шумадинка,оскорушу,мушмуле,дрењине бели и црни дуд,Наши,Жужубу; мањи виноград-споменух горе; Маслине-1оо-ак старих које сам затеко,пре пар година засадио још 1оо. Нађох на нету да су неке одпорне на болести-ринглови,оскоруша,жужуба,дрењине ,мушмуле,дуд.Неке осетљиве-Чачанка,вишње,Наши,поморанђе,лимун,орах ,кестен. То овако на брзака,можда нешто заборавих.Радоваће ме твоје еколошке идеје. Поздрав Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: deki 01. Jul 2010, 21:28:22 Ekolože tema je odlicna. Mi u Rakiji težimo ekološkom gajenju voćaka, nadam se u buducnosti sve vise i organizovanije
Pokusacu da vam prenesem savete mr Živka Slavkovića oko ekoloskog djubriva. Ekološko djubrivo od koprive Na 10 litara vode naseče se jedan kilogram koprive pa se to kiseli 3-5 dana. Potom se procedi, a sadržajem tamno mrke boje bogatim gvoždjem, magnezijumom, nitratima ... tretira se zemljište. Kao alternativa koprivi za istu namenu mogu se koristiti sve vrste pitomih i divljih detelina i grahorice. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: ekolog 31. Jul 2010, 21:24:56 Dobro došao. naravno da može, ali me interesuje šta to imaš u svom voćnjaku Portugalskom? Видим да се кратки убија у читању да би написао одговор. фала ,бре,немо да се премориш. У међувремену-нека моја теоријска сазнања:све етерске биљке су добра заштита. Посадио сам у воћњаку а и у непосредној близини-босиљак,нану,лаванду,неки овдашњи розмарин расте дивље-(све наведено добро и за пчеле,имам пар кошница).До сада видим да теорија шљака практично. Молим да мени ,ко гастарбајтеру не замерите,ал ,народе,мислим да је тровање пестицидима непотребно. Све најлепше и најздравије вам желим. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: NSM 02. Avgust 2010, 21:55:34 Citat ]мислим да је тровање пестицидима непотребно. Pa nije bas trovanje.Bez pesticida bi bilo daleko daleko losije nego sa njima. Ali sve to je malo duga prica. Ko voli nek izvoli ali ako moze bez teskih reci. Trovanje, potrovasmo se i sl. Onda kad nije bilo "trovanja" pesticidima, kad je sve bilo ekoloski, sve sto posto prirodno, ljudski vek je bio daleko kraci nego sad. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: lozar 03. Avgust 2010, 00:00:48 u pravu si NSM
niko ne kaže da mora da se prska ali ako čovek živi od toga onda nema neki izbor. s druge strane, ako neko živi u Pančevu a misli da će prebiranjem paradajza da živi nešto duže, svaka mu čast! neka razmisle da li unose više kancerogenih supstanci kroz hranu ili kroz vazduh? šta je sa onima koji žive kod vukovog spomenika u beogradu?hoće li crvljiva jabuka sa kalenića da mu produži život? nisam baš siguran. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: bistrica 03. Avgust 2010, 10:44:29 Načelno je donekle u redu to što pričate, ne treba sad ulaziti u filozofiju egzistencijalizma i nihilizma da bi se neke stvari prikazale onakvim kakve jesu. Civilizacijski trenutak je uvijek debelo određen interesima i potrebama, i u njemu se uvijek jako malo vodi računa o pojedincu. Pojedinci kao takvi nisu u stanju uticati na takva kretanja, ali itekako mogu na osnovu spoznaja pokušati smanjiti one negativne uticaje na sebe lično. Činjenica je da se u pesticidima nalaze hemijska jedinjenja koja su otrovna, i ekolog je odlučio da svoju hranu pravi na drugačiji način. Ne treba sad negirati tako jasnu stvar na način da ju se opravdava već „opravdanim“ civilizacijskim razlozima, ali isto tako ne treba ni pušačima stalno držati predavanja o štetnosti pušenja, kao da su u pitanju debili, kada su upravo oni najviše i svjesni svega toga. I jedno i drugo je ionako samo privid slobode odlučivanja.
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: ekolog 30. Septembar 2010, 07:08:54 Бистрице,подпуно си у праву.
Разговарам недавно са једним посетиоцем.Ни он не употребљава пестициде ал из других разлога-неће да улаже паре и време јер је породица наследила од оца,сви беру,нико не ради.Каже ,првих година су имали мање приходе и лоше воће као и виноград. Касније ,поготово виноград се опоравио.То сам приметио и у мом малом винограду -комшија прска свим и свачим-ја ничим-приход вина без веће разлике. Пар плавих шљива(не знам сорту) које сам посадио пре неколико година,купио овде,солидно родиле и здраве. Кајсије-беше колко се сећам 6 воћки поцркале.Прве 2-3 године издашно давале. Интересантно,једна стара крушка,даје велике плодове,ко старинске дуње,увек лепо роди ал плодови опадну,редко сазреле на дрвету.Док је тај део авлије раније био запуштен сазревале су. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: ekolog 28. Novembar 2010, 08:28:59 Деки ,најлепше хвала.
Могу ли да употребљавам Фацелију?Посадићу због пчела следеће године. Грахорица? Јел то од :Грах=пасуљ?Грашак?Боранија? Инаће,коприве на мом салашу нема ни за лек!Неки познаници ми кажу(можда и зез)да је то знак за лошу земљу ако нема коприве. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Ceda 12. Januar 2011, 01:15:48 Pozdrav svima,
Postovanje ovom sajtu i ljudima koji su to pokrenuli i tako profesionalno to odrzavaju. Ja sam vec duze vreme trazio po celom svetu nesto ovakvo i nadjoh ga u rodnoj Srbiji?! Svaka cast i hvala na velikoj pomoci i saradnji! Ja sam pocetnik u poljoprivredno/proizvodnom svetu. Ali imam malo iskustva sa ekoloskim trendovima. Zivim na jugu Italije, pa shvatam ekologovu situaciju. Moje iskustvo je pokazalo da ne treba zuriti sa sadnjom nicega. Ja sam napravio velike greske u zelji da sto pre i sto vise postignem....a nisam znao tematiku. Moj stav sadasnji (posle 5 godina) je da posmatram i proucavam okolinu zemljista i biljaka i sadim originalne, autoktone sadnice(te od 100 ili 50 godina), kaleme(sto je vise moguce). Jer one su se pokazale da su istrajne na tom zemljistu. Uprkos spoljnim klimatskim i ljudskim faktorima. Ja koristim pepeo za vinograd i bastu(zavisi od povrca), kompost, stajsko djubrivo, krec. Radim rotacije biljaka oko sadnica - pasulj, sto se pokazalo odlicno (puno azota, kalijuma i ostalih micro elemenata). Pasulj je odlican pogotovo oko maslina. Ja ih imam 250 i vecina vise stolecnih i preporodile su se sa ovim 'tretmanom'. Poceo sam da redovno sisam i krecim sve vocke(u pravo vreme) i tim se umanjila steta insekata i poboljsao se rod. Ovo je moje licno iskustvo za sada, ali sam tek na pocetku nekih saznanja. Sto se tice komentara oko trovanja i sl. mislim da je to jasna konstatacija. Jer ako prskamo i ubijamo, korov(biljke), bakterije, insekte i onda to isto jedemo(cak iako se to rasblazi u zemlji ili preradi), tesko je ocekivati da nama to neskodi. Ovo licno znam jer radim u Alternativnoj Medicini zadnjih 15 godina i imao sam stotine pacijenata koji su imali tegoba i bolesti zbog akutnog ili hronicnog izlaganje nekoj vrsti hemikalije. To je opsirna prica, ali smatram da nemozemo gurnuti glavu u pesak i praviti se da to nepostoji, ili opravdavati nase postupke zarad licne korisiti(prividne), bez obzira na posledice. Mislim da svako ima praavo na svoj stav. Mozda neko nesto nauci iz naseg iskustva a i mi iz necijeg drugog pogleda na svet. Mnogi nasi pradedovi i dedovi su ziveli duze i zdravije nego mi danas(moja familija). Netrebamo zaboraviti da je celo covecanstvo zivelo ekoloski do zadnjih 50 godina. I uz postovanje napretku tehnologije, i potrebu za hemikalijama u specijalnim uslovima, nije mi jasno zasto je to tako prihvaceno i rasprostanjeno? Osim naravno za profit Monsanta i lokalnih distributera, profesora i politicara, ili marketing menagzera....a ne zdravlja prirode i coveka....odoh daleko........ Sto se tice iluzije o izboru i nemogucnosti pojedinca da promeni svet....upravo ovaj sajt je rezultat izbora pojedinaca koji menjaju njihov, moj i vas svet.... Pozdrav Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: vinopn 13. Januar 2011, 19:54:37 Bolje je na 1 kg kopriva sipati 1 litar vode pa kada to provri (mnogo smrdi inače) razblažiti vodom. A koristi se i kao pesticid protiv biljnih vaši, a ujedno i kao folijalno đubrivo.
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Matej 13. Januar 2011, 23:51:34 nikako nije potrebno tretirati koprivu kipućom vodom ili je kuvati...ne treba da "provri", jer se na taj način ubijaju upravo one materije koje želimo da iskoristimo...poenta je da korisne materije iz koprive potapanjem u vodu predju u tu vodu, i da tako "uskisnu" kao što je Deki naveo nekoliko dana, po mogućnosti na suncu i suvom vremenu...takvom vodom se tretira zemlja i podiže imuno sistem biljaka koje na njoj rastu...
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: vinopn 14. Januar 2011, 19:16:38 nikako nije potrebno tretirati koprivu kipućom vodom ili je kuvati...ne treba da "provri", jer se na taj način ubijaju upravo one materije koje želimo da iskoristimo...poenta je da korisne materije iz koprive potapanjem u vodu predju u tu vodu, i da tako "uskisnu" kao što je Deki naveo nekoliko dana, po mogućnosti na suncu i suvom vremenu...takvom vodom se tretira zemlja i podiže imuno sistem biljaka koje na njoj rastu... Kada sam rekao da se pusti da provri nisam mislio na kuvanje nego na prirodno vrenje to jest kao što si rekaoda uskisneNaslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: ekolog 21. Maj 2011, 11:05:38 Хтео сам да посадим пасуљ у воћњаку.
Али ме жена поплашила јер каже да пасуљ добије неке вашке које прелазе на воће. Жена је пољопривредник ко и ја-врло мало знамо а практичног искуства тек однедавно. Дал стварно пасуљ развија вашке које иду на шљиву/друго воће. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: ekolog 21. Maj 2011, 11:08:05 Чедо,
тек сад видим твој пост. Живимо у сличној клими,набаци још неки чланак о еко-пољопривреди у твом делу света. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: lolo 22. Mart 2017, 06:54:21 ima li neko da se bavi sa eko uzgojem voća (jabuka) .? Imam neki plac i ne zanima me neka finansijska dobit.Želim da uzberem ,pojedem, jabuku koja nije tretirana sa kojekakvim otrovima , zelim da popijem rakiju od jabuke ,a ne koktel sa pesticidima .
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: bistrica 22. Mart 2017, 18:23:21 Šta te konkretno zanima?
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 30. Oktobar 2020, 00:39:21 Ekološko gajenje voća je obično ismijano pričama o prskanju koprivom .lukom itd. Priča je potpuno drugačija i daje sjajne rezultate ali mnogo skuplja. Daću primjer organske proizvodnje šljive kao svoj doprinos ovom forumu:
1. Zima plavo prskanje bordovska čorba ili nordox 75 nakon toga krećenje stabala - jesen/zima zalivanje oko stabala 3% rastvorom - naturalis biogard- uništava žilogrize koji prezimljavaju u zemlji. 2. Početak vegetacije mijšje uši do pred cvetanje - piretrin- dobijen od biljke buhač - Piretro Natura®- uspješno eliminiše šljivinu osicu a takodjer i šljivinog smotavca. Ponoviti tretman sa naturalis biogard ali posle kiše 3. Neemazal TS® Na bazi azadiraktin uspješno eliminiš vaš i smotavca ( lepinox plus na bazi Bacillus thuringiensis insekticid eliminiše šljivinog smotavca) 4. Monilija sljive najveći problem u organskoj proizvodnji traži kombinovanje više sredstava: zeofungi (izeolit) prskanje stabala 2-3 puta tokom vegetacije,VitiSan na bazi kalijum-hidrogenkarbonata preventiva, timorex gold, Chitosan – Polygonum cuspidatum,i naravno sumpor ali sa njim treba biti oprezan, I najbitnije sorta šljive - ljepotica sve u redu prve 3-4 godine tada počinje sušenje kompletnog stabla ( na manjem broju stabala) -pseudomonas- , Valjevka odlična u organskoj proizvodnji, toptaste vrhunski ( od ove sorte još nijesam imao rakiju). Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 30. Decembar 2020, 08:52:30 U moru raznih bojnih otrova teško je pronaći preparat koji je potpuno ekološki. Povremeno ću ukazivati na preparate koje sam koristio a koji se mogu naći na tržištu ,naravno koji su se pokazali djelotvorni.
Diplomirani trovaći su napravili podjelu koja može da zbuni neuke ljude tako što su podijelili pesticide na organske i neorganske. Neorganski su sumpor i bakar a organski svi ostali. Pazite oni nijesu organski ( ekološki) u pravom smislu već samo u njihovoj podjeli koja je namjerno birala riječi koje daju ekološku asocijaciju. FESIL Insekticid (gvožđe 2%) eliminiše insekte i hrani biljku. Kod šljive se primjenjuje u koncetraciji 0,15% - Uvijek prije cvetanja i poslije cvetanja. Nema karencu,ne treba okvašivač,ne koristiti ispod 8 stepeni C,ne prekoračivati koncetraciju,( dosta je skup oko 80€ 1 l,ali mala koncetracija opravdava cijenu ). Ovo je preparat za folojalnu prihranu koji usput ima svojstvo insekticida. Nadam se da ovo neće biti shvaćeno kao reklama već kao pomoć orgaskim proizvođačima i onima koji namjeravaju da idu ka tome. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 31. Decembar 2020, 07:28:58 Granupom
Cydia pomonella granulovirus 2,2 x 1013 Jabučni savijač (Cydia pomonella), šljivin smotavac (Cydia funebrana), breskvin smotavac (Cydia molesta).Neotrovan za pčele. Radi preciznijeg djelovanja koristiri mamce (ljepljive ploče) za šljivinog smotavca (Neudomon Maggot Trap for Plums )pošto je sredstvo dosta skupo. 150ml - 500l vode (3ml -10l). Za stimuliranje konzumiranja sredstvu dodati 4 kg/ha otopljenog šećera. PH vrijednost mješavine mora biti između 6-8. ( ne miješati sa bakrom). Skladištenje: u hladnjaku 1 godina. Rok trajanja: smrznuto neograničeno. (Oko 120€ za 500ml). Piretro natura Insekticid, formulisan na bazi eteričnog ulja dalmatinskog buhača, piretrin (0,4%) koji ima kratko ali intenzivno kontaktno dejstvo.Koristiti neposredno prije i nakon cvjetanja biljaka da ne budu ugroženi koristni insektni (pčele). Efikasan za šljivinu osicu. Upotreba rano ujutru ili predveče (sunčevi zraci razgrađuju preparat). Folijarno u koncentraciji 7,5 – 9ml/10l vode. Voda za pripremu rastvora ne smije biti bazne reakcije (pH<7,00). (Oko 50€ -1l) TIMOTEX GOLD (Ulje čajnog drveta ) - fungicid Siva trulež,pepelnica ,pjegavost,plamenjače,monilije,pseudomonas. Malo zbunjije koncetracija 2 l po hektaru - puno je pratičnije da daju u % pošto se postavlja pitanje koliko vode ide po hektaru ( po iskustvu ne misle uvijek na 1000l). U slučaju da misle to bi bilo na 10 l vode 20ml preparata. Inače ulje čajnog drveta se koristi u kozmetici i naravno nema karencu. Preparat koristim ne kao glavo sredstvo već kao pomoćno tako da pojedinačno ne mogu dati mišljenje ( preventiva pseudomonas - tretiranje stabla šljive 4 do 5 pota godišnje). (Oko 50€ za 1 l) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Satir 31. Decembar 2020, 09:04:55 TIMOTEX GOLD
(Ulje čajnog drveta ) - fungicid Siva trulež,pepelnica ,pjegavost,plamenjače,monilije,pseudomonas. Malo zbunjije koncetracija 2 l po hektaru - puno je pratičnije da daju u % pošto se postavlja pitanje koliko vode ide po hektaru ( po iskustvu ne misle uvijek na 1000l). U slučaju da misle to bi bilo na 10 l vode 20ml preparata. Inače ulje čajnog drveta se koristi u kozmetici i naravno nema karencu. Preparat koristim ne kao glavo sredstvo već kao pomoćno tako da pojedinačno ne mogu dati mišljenje ( preventiva pseudomonas - tretiranje stabla šljive 4 do 5 pota godišnje). (Oko 50€ za 1 l) [/quote] Hvala ti za ovo. Prije par godina sam naletio na članak o eko zaštiti vinove loze eteričnim uljima, mislim da su spominjali i kaolin (valjda kao nosilac ulja) te granulaciju kaolina (ako se dobro sjećam radilo se o nekoliko nm) ali nisam sačuvao link (tada još nisam imao gdje saditi vinograd) pa te molim da mi malo detaljnije objasniš postupak. Sjećam se da su od eteričnih ulja naveli origano ali je čajevac daleko najjeftiniji. Zanima me još da li se koristi ulje arizonskog čempresa, tuje ili pelina kao araknicid? Čitao sam da su ta ulja dobri insekticidi pa me zanima da li su upotrebljiva protiv grinja? Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 31. Decembar 2020, 16:15:37 Neemazal TS®
Insekticid - Aktivna materija i koncentracija: azadiraktin, 10g/l (ulje drveta neem). Protiv insekata koji se hrane grickanjem i sisanjem lista. Lisme vaši, lisni minei, cikade, tripsi, štitasti moljci,šljivina osica,šljivin smotavac. 2-3 l/ha (0,3%)uz utrošak vode 1000 l/ha. Broj primjena:1-2. Nije opasan za pčele nema karencu. (Oko 90€ za 1 l) Myco-Sin Ojačivač bilja na bazi sumporasto kisele glinice i biljnih ekstrakata za jačanje otpornosti biljke protiv gljivičnih bolesti- biološka alternativa sredstvima na bazi bakra. Monilie laxe koja uzrokuje palež cvijeta i izboja, te za kontrolu ostalih gljivičnih bolesti preporuka da se u početku cvatnje i u punoj cvatnji tretira Myco-sinom u količini 80 gr/10 litara vode. MycoSin® VIN-om se tretira preventivno, prije proširenja infekcije. Zbog sinergijskog djelovanja preporučujemo dodavanje sumpora u jednakoj kolicini. Najbolji rezultati se postižu prskanjem u količini od 5 kg/ha. Kod prijeteće infekcije sredstvom prskajte u razmacima od 7-14 dana s količinom 0,8-1 % preventivno( kod prskanja cvijeta smanjiti sumpor koji i nemorate dodavati).Nakon jake kiše ponovite postupak. (Oko 20€ za 1kg) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 31. Decembar 2020, 17:07:31 VitiSan®
Aktivna materija: 994,9 g/kg kalijum-hidrogenkarbonat. Pepelnica,krastavost, gljive čadavice i trulež ploda. Primjena: 0,5 do 1,5% preventivno kod opasnosti od infekcije. Dobro i potpuno poprskana biljka i plod bitni su uslovi uspjeha (Oko 12€ za 1 kg) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 31. Decembar 2020, 18:53:43 Talocuper
Biopesticid (Neorgansko đubrivo sa mikroelementom Bakar (Cu) 5 %) Fitopatogene gljive i bakterije iz rodova: Phythophthora, Fusarium, Pythium, Rhizoctonia, Alternaria, Armillaria, Rosellinia, Clavibacter michiganensis, Pseudomonas syringae, Xanthomonas campestris, Erwinia carotovora…. Folijarno - 0,15-0,2% (15-20 ml u 10 l vode) U ovim sredstvima bakar se nalazi u helatnom obliku, pa je kao takav lako pristupačan za usvajanje od strane biljaka. Talocuper,deluje kao lokal-sistemik (sadrži bakar vezan za organska jedinjenja, a prvenstveno ima ulogu u ishrani povrća, ali i određenu zaštitnu ulogu od nekih patogena, pa i bakterija. Pošto je dijelom sistematik bakar ulazi u biljku što je u određenim slučajevima jedino rešenje. (Oko 15€ za 1 l) Za ovu godinu dovoljno. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 03. Januar 2021, 14:12:16 Lepinox plus
Biopesticid - Bacillus thuringiensis Jednom kada ciljana štetočina (gusenica) unese kristalne proteine koji se aktiviraju u srednjem crevu, odmah prestaje sa ishranom, a uginjava nakon dva dana. Šljivin smotavac (breskvin). Vrednost pH rastvora ne bi trebalo da pređe 8. Preparat Lepinox Plus odličnu efikasnost ispoljava primenjen u dva tretiranja u intervalu od 7 dana uz utrošak vode od 200 - 400 l/ha. Oko 30g na 10l vode. Rizik za pčele zanemarljiv. Preparat se nalazi na “Lista registrovanih sredstava za ishranu bilja i oplemenjivača zemljišta i sredstava za zaštitu bilja koji se mogu koristiti u organskoj proizvodnji”. (Oko 30€ za 1 kg) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 04. Januar 2021, 17:33:44 Zeofungi – zeolit – klinoptilolit prah za zaštitu biljaka
EKOLOŠKI PROIZVOD ■ Zaštita od plamenjače i pepelnice, monilija(gljivične bolesti) ■ Zaštita od bakterijskih bolesti ■ Sprečava razvoj truleži na plodovima ■ Ozdravljuje listove biljaka ■ Sprečava ravoj parazitskih i bakterijskih procesa ■ Upija UV- zrake i sprečava razaranje listova Folijarna zaštita biljaka sa ZEOFUNGI-LEM se vrši prskanjem pomoću atomizera ili ručnom vinogradarskom prskalicom. Poželjno je prskanje kada je velika vlažnost vazduha (ujutro) ili posle kiše. Dosadašnji rezultati u primeni Zeofungi-ja su izvaredni posebno u zaštiti voćarskih i vinogradarskih kultura. 500g na 10 litara vode , uvijek sam za moniliju kombinovao više sredstava , mislim da ovaj preparat sam nije dovoljan. ( oko 6 € za 5 kg) ZEOSTABLO je prirodni ekološki fungicid, insekticid, akaricid, limacid i rodenicid. Preporučuje se prvenstveno folijarna primena prskanjem cele biljke, a ukoliko se ukaže potreba može i premazivanjem stabala - na pakovanju stoji preporuka da se preparatu dodaje kreč radi boljeg djelovanja ( ipak nije izdržao par dobrih kiša) ■ Koristi se u fazi mirovanja i vegetacije bilja ■ Sprečava razvoj infekcije, gljivičnih i bakterijskih bolesti ■ Onemogućava prisustvo i razvoj, kao i razmnožavanje insekata, grinja na biljkama u zimskom i vegetativnom periodu ■ Zahvaljujući hemijskim svojstvima hrani biljke sa mikro i makro elementima ■ Ima izvanredna toplotna svojstva u zaštiti bilja od hladnoće a leti od ožegotina ■ Pomaže u zaštiti od puževa i glodara ■ Čistač prirode od teških metala i radioaktivnih elemenata 500-700g na 10 litara vode (Oko 12€ za pakovanje 15 kg) Ecozel- zeolit-klinoptilolit ECOZEL se primenjuje u ratarstvu, povrtarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i pejzažnoj arhitekturi EKOLOŠKI PROIZVOD Primena u ratarstvu: ■ ECOZEL se primenjuje pre setve ratarskih kultura, zaorava se na 10-15cm ■ Korišćenjem u periodu od 3-5 godina se izuzetno poboljšava struktura zemljišta ■ Dovodi pH vrednost zemljišta na optimalni nivo, što je veoma značajno za napredak biljaka ■ Eliminiše pesticide, fungicide i herbicide ■ Sa termičkim svijstvima omogućava se toplotna zaštita biljaka ■ Omogućava rast krupnijih plodova ■ Povećavaju se hranljive i druge karakteristike ploda. Pri sadnji šljive u svaku rupu pomoješan sa zemljom oko 2-3 kg (Oko 8€ za 20 kg) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 05. Januar 2021, 19:44:14 Preparati koje nijesam koristio ( namjeravam)a koji su dostupni na tržišti.
KINGBO AS KingBo Water soluble fertilizer vodeni rastvor biljnog ekstrakta, proizveden iz lekovite biljke Sophora flavescens, pored nutritivnog poznat je po svojim insekto-akaricidnim osobinama zbog sadržaja alkaloida. Preparat na štetne insekte i grinje pokazuje višestruko delovanje: anti feeding (izaziva prestanak hranjenja, skraćuje život larvi, odrasli prestaju da polažu jaja), neurotoksično (na disanje), izaziva koagulaciju albumina što izaziva nekontrolisano grčenje mišića i repelentno (odbijajuće) naročito kod grinja. Deluje kao repelent na brojne štetne insekte: grinje, gusenice na voću, povrću, lekovitom bilju i cveću -lisne vaši, bela leptirasta, tripsi, trešnjina muva, eriofidna grinja ploda i lista maline, cvetojed maline, šljivinog smotavca, šljivine ose, običnog paučinara, crvenog pauka, kruškine buve, krompirove zlatice, buvača, loznog gundelja, minera, minirajućih muva, gusenica kupusara, sovica, mušica u gajilištu pečuraka. Primenjuje se u svim gajenim biljkama bez ograničenja u svim fazama razvoja, od početka vegetacije do i u toku berbe u dozi 0,2% - 0,3%-0,4%, preventivno ili odmah po pojavi štetnih organizama. U zavisnosti od uzročnika tretmane ponavljati nakon 3-5-7-10 dana. U slučaju jačeg napada koristiti i češća ponavljanja. Ako je potrebno može se primeniti i veća koncentracija proizvoda. Radi bolje efikasnosti neophodno je okupati biljku rastvorom naročito, naličje listova i stabljike. Primeniti ga u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Ne prskati ako temperatura prelazi 30°C. Ne primenjivati ga neposredno pre ili posle kiše. Ako dođe do padavina u kratkom vremenskom periodu posle prskanja, ponovo primeniti. KingBo AS je potpuno neotrovan za ljude i toplokrvne organizme. Bezbedan je za pčele, bumbare i druge korisne predatore (Orius, Swirski, Aphidius colemani, Phytoseiulus – System, ..), ne ostavlja rezidue. (Oko 35€ za 1 litar) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 18. Januar 2021, 11:01:16 Chitosan
Fungicid i virucid Tečno đubrivo koje sadrži oligosaharid (0,5%), ekstrakt kineske lekovite biljke Polygonum cuspidatum, prirodni imunostimulator-biovakcina. Ima dvostruko delovanje na patogena i na biljna tkiva, jer smanjuje stepen propadanja izazvan gljivicama( monilinia fructicola), virusima, bakterijama i značajno smanjuje napad nematoda. Doza primene 0,1-0,3%, zalivanjem (i kroz zalivni sistem) i folijarno. Redovnom folijarnom primenom u razmacima 7-14 dana štiti biljke za vreme cele vegetacije. (oko 35€ za 1 l) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 19. Januar 2021, 10:27:50 URL=http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_1bf1a331-03d8-4c2b-8815-01347cbf3a35.png](http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_1bf1a331-03d8-4c2b-8815-01347cbf3a35.png)[/URL]
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 19. Januar 2021, 10:29:22 URL=http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_96d7a17f-6f30-4de5-9491-05b0d1d59d3f.png](http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_96d7a17f-6f30-4de5-9491-05b0d1d59d3f.png)[/URL]
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 24. Januar 2021, 11:15:42 http://arhiva.nara.ac.rs/bitstream/handle/123456789/1561/Organska%20proizvodnja%20sljiva%2C%20kupine%20i%20maline.pdf?sequence=1&isAllowed=y
https://cdn.agroklub.com/upload/documents/planovi-tretiranja.pdf http://www.pesting.org.rs/media/casopis/2009/no.4/24-4_245-258.pdf Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 24. Januar 2021, 12:04:24 http://agroprotekt.leptiri.co.rs/pdf/Uputstvo%20za%20Hoplocampa%20minuta%20i%20flava.pdf
Ukoliko se preparatom -Naturalis biogard- tretira zemljište oko stabala šljive u periodu prikazanom na dijagramu (zadnja trećina) osice koje se još nijesu učaurile u zemlju ( za sledeću godinu generacija) biće eliminisane. Potrebno je da zemljište bude vlažno (posle kiše ili zalivanja). Kombinacija preparata -Piretro natura ( la organika)- uništava aktivnu osicu i Natiralis biogard (onemogućava reprodukciju )daje sjajan rezultat. Pošto osica ima samo jednu generaciju godišnje primjenom ovih organskih ( ekoloških) preparata uspješno se rešavate šljivine osice ( 90%). Dodao bih da sam primjenom preparata Naturalis biogard skoro pa eliminisao žilogriza. Prije 3-4 godine znao sam da ih skupim stotinak godišnje a prošle godine ne preko 10. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 24. Januar 2021, 12:24:00 Natiralis biogard
Klasa: Bioinsekticid i akaricid sa kontaktnim delovanjem Aktivna materija: žive spore soja ATCC 74040 entomopatogene gljivice Beauveria bassiana ne manje od 2.3 x 107 spora/ml u 100 g preparata DELOVANJE: spore Beauveria bassiana deluju kontaktno, nanete na telo insekta. Konidije gljivice klijaju stvarajući hife koje prodiru kroz kutikulu i šire se u telu insekta. Visoka vlažnost vazduha (veća od 50%) i slobodna voda pogoduju daljem širenju ali konidije Beauveria bassiana su invazivne u svim režimima vlažnosti. Infekcija može biti ostvarena u roku od 24 do 48 sati u zavisnosti od temperature (u rasponu od 1º do 37ºC, a optimum na 2º do 27ºC). Ako je insekt u fazi preobražaja (presvlačenja), proces infekcije se prekida. Micelija nastavlja da se širi hraneći se domaćinom odnosno njegovim hranljivim sastojcima. Širenje gljivice unutar domaćina prouzrokuje smrt insekta u roku od 3 do 5 dana. Nakon uginuća insekta nove konidije nastavljaju da se hrane ostacima insekta. Međutim, temperatura i vlažnost imaju uticaja na sporulaciju Beauveria bassiana, a time i na prenos gljivice na druge insekte. Soj ATCC 74040 entomopatogene gljivice Beauveria bassiana ne proizvodi nikakve toksine jer zaraženi domaćin umire od dehidratacije i/ili nedostatka hranljivih materija. PREPORUKE I NAPOMENE: preparat Naturalis Biogard se može korisititi u organskoj proizvodnji zajedno sa insekticidima na bazi parafinskog ulja, kao i u integralnoj proizvodnji. Naturalis Biogard se može primenjivati svom konvencionalnom opremom za tretiranje sredstvima za zaštitu bilja uz količine vode koje obezbeđuju temeljnu pokrivenost napadnutih biljaka. Tretmane treba izvoditi izjutra ili tokom večeri kada je aktivnost imaga manja, odnosno smanjen je njihov let, a relativna vlažnost vazduha niža. Preparat Naturalis Biogard treba primenjivati pri nižoj brojnosti kada i štete još nisu vidljive. U zavisnosti od nivoa zaraze i vremenskih uslova primenjuju se 3 do 5 tretmana. U slučaju potrebe tretmane treba ponavljati u razmacima od 5 do 7 dana. Ako nakon aplikacije uslede padavine, tretman treba ponoviti.Pre pripreme rastvora, rezervoar prskalice mora biti detaljno opran kako ne bi sadržavao ostatke fungicida iz prethodnih tretmana. Preparat se priprema za primenu tako što se pre upotrebe pakovanje dobro promućka a zatim ulije u rezervoar koji je napunjen ½ vode, i dopuni rezervoar uz stalno mešanje pripremljenog rastvora. Prilikom tretmana ne primenjivati kroz rasprskivače koji imaju filtere manje od 25 mikrona. Ne primenjivati rastvor kroz sisteme za navodnjavanje. Preporučena količina vode je 1000 l/ha (10 l na 100 m²). Tretiranje iz vazduha nije dozvoljeno. Prema standardima dobre poljoprivredne prakse u integralnoj i organskoj proizvodnji u zemljama EU preparat Naturalis Biogard se koristi za suzbijanje bele leptiraste vaši tripsa, crvene voćne grinje, lisnih vaši i žičnjaka u usevima paradajza, paprike, lubenice, krastavca, tikve, salate, šargarepe, krompira, tripsa, vaši i crvenog voćnog pauka u jagodi, malini i kupini, tripsa i trešnjine muve u višnji i trešnji, tripsa i mediteranske voćne muve u zasadu breskve, nektarine, kajsije, šljive, jabuke, kruškine buve u krušci, vaši, minera i voćne muve u dunji, vinovoj lozi, leski, kestenu, maslini, citrusima, ukrasnom bilju, i tripsa u lekovitom bilju (bosiljak) u dozama od 0,75 do 1,5 l/ha. Preparat skladištiti na suvom i hladnom mestu van domašaja sunčeve svetlosti. Optimalna temperatura za čuvanje 4 do 5ºC. Ne bi trebalo skladištiti na temperaturama višim od 15ºC, a maksimalna temperatura skladištenja 27ºC. Za osicu i žilogriza koristim zalivanje 3% rastvorom. (Oko 40€ za 1 l). Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 24. Januar 2021, 14:03:22 Organska proizvodnja šljive
https://www.trafoon.org/sites/trafoon.org/files/download/1054/cacak_milica_fotiric-aksic_201602.pdf Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 26. Januar 2021, 13:33:21 Za one koji su spremni da se odreknu 10 god. čekajući da nešto prorodi, i pod uslovom da ne računate na količine kao iz komercijalnih zasada, može to skoro i bez upotrebe hemijskih sredstava, ali samo sa određenim sortimentom koji je stekao jednu vrstu imuniteta na većinu biljnih bolesti, a to su divlje voćke i stare autohtone sorte koje se kaleme na određenu vrstu podloge. U prilog tome dajem vam link u kome se prethodno ograđujem od pompeznog naslova (od divlje kruške pravi se najbolja rakija) koji je iskorišćen za nečiju drugu promociju, a ne moju jer ja tako nešto nikada nisam izjavio.
https://www.agromedia.rs/agro-teme/vocarstvo/gajenje-autohtonih-sorti-od-divlje-kruske-pravi-se-najbolja-rakija/ Ima tu još nekoliko mojih nedoslednosti u vezi količine rakije koja se dobija, naime taj prilog je snimljen 2013 god. (preuzet od agromedije 2017.) tada u to doba još nisam bio koristio pektolitičke enzime i selekcionisane kvasce, i u vezi kolekcionih zasada starih sorti na poljopr. fakultetima ipak ih imaju (pogotovo radmilovac), ali ih i dalje ne umnožavaju i ne puštaju promet nego samo koriste u ogledima i u ukrštanju, bar su nekada tako radili, tako da im s te strane dugujem izvinjenje. Možete i prema načelima Sep Holcerove permakulture, ali pod uslovom da ste stvarni zaljubljenik u tako nešto i da vam je to način života. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 26. Januar 2021, 15:23:07 Tako je to bilo nekada, a ovako sad.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć252.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć252.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć3361.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć3361.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć4853.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć4853.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć5248.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć5248.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć6.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć6.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć7.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć7.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć8.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć8.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć9.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć9.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć10.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć10.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć11.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć11.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć13.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć13.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_voć12.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_voć12.jpg) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: ibrik 26. Januar 2021, 20:53:41 Svaka cast, djuma. Prelepe fotografije.
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 26. Januar 2021, 21:22:13 Svaka cast, djuma. Prelepe fotografije. Jedna slika vredi više od hiljadu reči. :thumb: Na poslednjoj slici se vidi glavno obeležje divlje kruške, a to je trnje. Jer mnogi brkaju divlje kruške sa takišama, karamutom ili nekom drugom sitnoplodom kruškom i misle da divlje kruške rastu samo u šumama. Međutim divlja kruska ima to trnje kao i divlji šipak, i oni su divlji bez obzira gde rastu. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 27. Januar 2021, 09:00:03 Lijep voćnjak. :)
Kakva je u tehnološkom smislu? Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 27. Januar 2021, 10:29:34 Citat Lijep voćnjak. Smiley Hvala.Uz puno muke, vremena i truda, a najviše ljubavi, uspeo sam ostvariti neki svoj cilj, da imam neko svoje ogledno polje, da ne zavisim od drugih, kao što je bilo pre, kada sam tražio i kupovao voće. Pored divljih krušaka i divljih jabuka, uspeo sam nakalemiti stare, skoro zaboravljene, sorte, najviše kruške i jabuke, dunje, ali i nešto šljiva i kajsija, trešanja, mušmula i dr. Imam oko 1000 voćaka. Jedino mi još fali oskoruša i jedan spontano nastao melez, ukrštanjem oskoruše i kruške u prirodi, a zove se "šipova", po mestu Šipovo u BiH, ne znam da li i dalje postoji, na to pitanje bi bistrica možda mogao dati bolji odgovor, ili neko drugi iz BiH. Na onom snimku se iza mene vide stare požegače, okrečene u belo, koje namerno nisam hteo seći jer još uvek verujem, možda naivno sa moje strane, da će struka naći lek za šarku. Citat Kakva je u tehnološkom smislu? Najsličnija dunji, ima još više pektina, samo što zahteva mnogo više rada oko sakupljanja i prerade plodova (čitaj klikera), jer se ne bere nego sakuplja sa zemlje, znači sve u čučećem i klečećem položaju. Zato voćnjak kosim, a ne frezujem i ne kultiviram, da kad plodovi opadaju padnu na čistu površinu, u suprotnom bi uvek bili uprljani od zemlje, a samim tim i kontaminirani raznim patogenima. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 27. Januar 2021, 10:47:05 Meni je otac donosio ove kruške iz sela. :)
Što se tiče šarke kod nas na sjeveru u zabitima šarke nema. Za mene jako tužno što takva šljiva nestaje. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 27. Januar 2021, 11:52:18 Citat Meni je otac donosio ove kruške iz sela. Nažalost sve više nestaje, seku je za drvnu industriju, a više je ne podsađuju. Jer nekad je bilo obavezno da se sade divlje voćkarice kao osnovna hrana za divljač i ptice. Ovde kod nas je još uvek ima u šumi u rezervatu "Gornje podunavlje", ali zbog neprohodnosti terena, puno šiblja, trnja i dr. jako ju je teško skupljati, onda kad krene sezona lova trebaju ti dozvole za sakupljanje, a imaš slobodan termin, samo u nekom periodu kada se ne puca, od nekoliko sati. Sad zamisli šta ti možeš da uradiš za par sati,pod uslovom da je lep dan, kad još moraš da prepešačiš nekoliko km. po takvom terenu. Ima jedno stablo divlje kruške kod nas koje je zaštićeno, procenjene starosti oko 300 god. koje i dan danas rađa, možete zamisliti to. Ako budem u prilici slikaću je i okačiti fotografiju na forum. Kada sam je kupovao obišao sam skoro celu Srbiju, bio sam i tamo na granici sa CG. Uglavnom sva priča se bila svodila na to što si navela u citatu, a to je da su je sakupljali upravo stariji ljudi, tako da praktično nema ko da je sakuplja. Mlađe to ne zanima, a stariji su toliko puta ucenjeni i izvarani od strane nakupaca, da me ne čudi što to više ne rade. Citat Što se tiče šarke kod nas na sjeveru u zabitima šarke nema. Za mene jako tužno što takva šljiva nestaje. Znam. Ima još lokaliteta na kojima se može naći zdrav materijal požegače, ja sam doneo iz kosjerićkog kraja zdrave kalem grančice požegače i nakalemio ih na semenjake bele šljive, na dženariku je ne treba kalemiti nikako, jer ona u sebi nosi virus šarke. Dugotrpan je to posao, a od Milutina J. Niketića niko ovoj šljivi da posveti minimum pažnje, mislim na struku. Ako nekom treba da podignemo spomenik to treba da bude upravo ova šljiva, kad samo vidim koliko nam je nekada dala koristi ne samo kroz vrhunsku rakiju, nego je ona bila broj jedan i kao sušena i kao pekmez, zbog njenog odnosa suve materije, kiselina i šećera. Ovako to ostaje samo na nama entuzijastima, da damo neki doprinos da se sačuva. Ja imam jedan predlog, a ko želi može da ga prihvati. Za top taste i jojo piše da su skroz otporne na šarku, ako je to tako možda bi trebalo na njih da nakalemimo zdrave kalemove požegače, možda ćemo tako dobiti na vremenu dok se ne nađe lek za šarku, ako se nađe? Meni za sada na beloj šljivi odoleva, dokle videćemo. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 27. Januar 2021, 12:22:12 Ima kod nas koji su na sjeveru očuvali tu sortu,a krajevi su gotovo "neosvojivi",ali im svakako treba vjetar u leđa od strane države.
Ove godine ću intezivno raditi na tome. :) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 27. Januar 2021, 12:41:17 Citat a krajevi su gotovo "neosvojivi" U Niketićevoj knjizi "Pomološka razmatranja o šljivi požegači"- 1931 god. od mnogobrojnih faktora koji su razmatrani kao uzrok šarke, kao jedan od osnovnih se spominje promena klime, nestanak šuma koje su svojim masivom štitile požegaču, i industijalizacija tj. zagađenje. Zato je verovatno i opstala u ovim nekim zaštićenim džepovima. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 27. Januar 2021, 13:11:05 Ma da. :)
Mi smo sinonim za lenjost ka industralizaciji. :D: Ima kod nas dosta divljih krajeva koji štite požegaču,ali odista im treba ozbiljna podrška. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 27. Januar 2021, 13:44:22 Citat Mi smo sinonim za lenjost ka industralizaciji. Ima to mnogih prednosti, bar u ekologiji i zaštiti životne sredine.Citat Ima kod nas dosta divljih krajeva koji štite požegaču,ali odista im treba ozbiljna podrška. Bez ozbiljne podrške države, sva priča ostaje na ovome stanju sada, koje nije nimalo optimistično. Nadam se da će se to u doglednoj budućnosti promeniti - na bolje. :)Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 27. Januar 2021, 13:53:52 Mi smo ti koji treba da insistiramo na tome.
Nada je potvrda lakovjernima da su lakovjerni. Nada je čist,bullshit. 8:) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 27. Januar 2021, 15:08:31 Citat Mi smo ti koji treba da insistiramo na tome. Slažem se u potpunosti. Moj primer govori šta se sve može postići bez ikakve podrške države, šta bih tek uradio da je bilo drugačije? Ipak mi to nije struka, nego samo ljubav. Ali i sa ovim sam zadovoljan, da još struka odradi svoje na zaštiti i promovisanju starih sorti, da im se samo malo ozbiljnije posveti pažnja, gde će nam biti kraj.Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 27. Januar 2021, 22:19:58 Da. :)
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 28. Januar 2021, 08:53:22 Sačuvala sam neke fotografije od prošle godine.
(https://i.ibb.co/hfPzb3t/smart.jpg) (https://ibb.co/2ND4xGf) (https://i.ibb.co/HH3hTVY/smart.jpg) (https://ibb.co/ZM72zVK) (https://i.ibb.co/ZMp1Cvg/smart.jpg) (https://ibb.co/d5wJyXp) (https://i.ibb.co/RPwBGBw/smart.jpg) (https://ibb.co/7VmRxRm) (https://i.ibb.co/wsBWhR6/smart.jpg) (https://ibb.co/GTn2Q0P) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 28. Januar 2021, 11:46:27 Prelepe slike. To moramo sačuvati, pa da dodam onu: "ovu planetu nismo nasledili od predaka, nego smo je pozajmili od potomaka". Ovo je nešto što u momentu vrši reset od sve negative kojom smo okruženi i za čas posla nam napuni "baterije".
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 28. Januar 2021, 12:26:35 Da,kod nas na sjeveru je potpuno očuvana divljina i vjerovatno razlog zašto je samim tim očuvana i požegača.
Fotografije ne mogu prenijeti zvukove i mirise,što je njihov hendikep. ;D E sad,to što je očuvana iz lenjosti a ne ljudske osvješćenosti je druga tema. Dolazimo do one,nekad što čovjek ovakav kakav je,najbolje može učiniti za prirodu je da ne dira ništa. :D: Postavila sam par lokaliteta,jedan je na krajnjem sjeveru,a drugi u okolini Morače. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 28. Januar 2021, 15:17:41 Još nešto u prilog ovoj temi- Prijatelji voćaka:
Krtice- nepravedno nazvane štetočinama, one se ne hrane biljkama i ne nagrizaju žile, kao što to mnogi misle. Njih ima jedino tamo gde ima gundelja, crva, čaura, i uopšte svuda gde su insekti, crvi, gliste, jer su oni njihova prirodna hrana, pa im se u voćnjaku samo treba radovati (mada sam ih hiljadu puta opsovao, kada prilikom košenja naiđem na krtičnjak). Ježevi- zatiru silne miševe, puževe, crve, bube i dr. Slepi miševi- preko noći ulove ogromne količine insekata. Žabe, gušteri- hrane se isključivo insektima. Bube iz roda trčuljaka- (ljubičasti, zlatni, crni i sl.) hrane se najviše crvima i gusenicama. Buba mara- čije se larve hrane lisnim vašima. Vašičar- insekt iz reda mrežokrilaca, hrani se takođe lisnim vašima. Osa potajnica (podmuklica)- polaže svoja jaja u bube, gusenice, leptire i dr. pa kad se iz jaja izlegu crvići hrane se domaćinom, te na taj način eliminišu štetočine. Pauci- i oni su korisni jer tamane mnoge štetočine pa njihove mreže ne treba uklanjati sa voćaka, bar dotle dok se ne ukloni stara kora i delovi u kojima se insekti skrivaju. Ptice pevačice- zatiru mnoge insekte, a neke se njima isključivo i hrane. Tako npr. laste, prvi vesnici proleća, hrane se isljučivo insektima, koje hvataju u letu, onda senice svojim kratkim i kupastim kljunom izvlače iz pukotina iz kore voćaka i najmanje insekte i njihova jaja.Pupavci su pravi veštaci za pronalaženje insekata, kojima se isključivo i hrane. Zebe, češljuge i ševe uveliko se hrane insektima, naročito u doba kad imaju mlade. Tada i vrabac, hraneći mladunce insektima, nadoknadi štetu koju čini hraneći se zrnastom hranom. Pliske, bela i žuta, koje inače žive pored vode, zalaze u oranje, gde pronalaze insekte i njihove larve. Slavuj se hrani gusenicama, a carić bubicama. Svračci svojim kukastim kljunom i zubčićima na vrhu ovoga pronalaze lako u pukotinama kore insekte i njihove larve i pre nego što ih pojedu nabadaju na trn da se malo prosuše. Čvorci svoj dugački kljun zavlače u svaku pukotinu na voćki i svojim osetljivim jezikom pronalaze razne insekte. Drozdovi se preko leta hrane skoro isključivo insektima. Žunja satire gusenice. Detlić puzi po drveću da svojim šiljatim kljunom cepa koru i u ovoj pronalazi skrivene insekte, a kukavica jede čupave gusenice. Sove, sokoli, jastrebovi, i dr. tamane miševe, voluharice, hrčkove i sl. Više manje sve su ptice korisne, te ih zato treba štedeti, primamljivati, prihranjivati, praviti im gnezda i sl. Pa i one ptice koje su po nekad štetne ne treba ubijati, jer više koriste nego što štete, neko samo zaplašivati čegrtaljkama i dr. Pčele- bilo medonosne, bilo solitarne, da ne navodim silne koristi za oprašivanje voćaka i dr. Evo kako to izgleda kod mene u voćnjaku: (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_kucica3.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_kucica3.jpg) Gore video nadzor, dole bankomat :D: Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: blue_moon 28. Januar 2021, 15:20:04 Pola toga ja uzgajam i oko kuće. :D:
Odlično. :thumb: :) Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 28. Januar 2021, 17:41:16 Između voćaka sam sadio detelinsko-travnu smesu. Razlog za to je bio taj što detelina, sem što je azotofiksator, pa zemljište obogaćuje prirodnim azotom (ne treba ti veštak), privlači svojim korenom voluharice, koje onda rađe jedu njen koren nego žile voćaka. Travu kosim pet puta godišnje, imam kosačicu koja mučira, tako da sva masa ostaje u voćnjaku, ne iznosi se iz njega. Ostavljam i opalo lišće. Na taj način gliste odnose to svojim hodnicima koji dosežu dubinu, čini mi se na oko metar dubine, i vrše prirodno đubrenje i prozračivanje zemlje. Takvo zemljište postaje mnogo mekše, rastresitije, ne treba vam plug. To se vidi kada hodam po voćnjaku osećam kako mi stopala propadaju i kako se zemlja blago uleže pod njima. Gde su gliste, tu su krtice, pa tako u krug svega pozitivnog. Oko voćaka možete saditi mnoge korisne biljke, na vama je da izaberete koje vam se čine najbolje. Neke obogaćuju zemlju azotom, neke rasteruju štetnike, neke privlače pčele, neke štite voćke od bolesti (postoje podaci da hren zasađen uz koren voćke daje voćki otpornost na plamenjaču). Postoji bezbroj kombinacija. Moram da napomenem neka moja iskustva u početku, a to su da kada sadite voćke, bilo kultivisane, bilo divlje, treba iskopati rupe u koje se stavlja pregoreli stajnjak, oko mladih voćaka obavezno je okopavanje, bar tri-četiri godine, dok malo ne stasaju, u tom periodu obavezno je zimsko špricanje(mineralno ulje i bakar), koje ako odradite na vreme i kako treba, čini 80% buduće zaštite. U toku vegetacije koristiti preparate samo u jakoj nuždi, kod mene u slučajevima krastavosti plodova, na koje su neke sorte posebno osetljive u kišnim godinama, to sam uglavnom radio sa bordovskom čorbom spravljenom u kućnim uslovima uz dodatak zelene galice. U slučaju jačeg napada kruškine buve koristio sam preparat koji koriste pčelari protiv varoe i koji nije štetan za pčele i okolinu. Preparat se zove mitak, ovo nećete naći ni u jednoj knjizi o voćarstvu, zato vam i pišem. Sve voćke sam pustio da polako stiču imunitet na bolesti, sećajući se slike kako smo mi nekada kao deca uvek bili napolju, na suncu, vetru, kiši, prašnjavi, blatnjavi, svašta trpali u usta takvim rukama, i šta nam je falilo? Posmatrajući u zapuštenim voćnjacima u mojoj okolini i duž Srbije stara stabla, kojima ne smeta ništa što rastu u korovu, što ih niko u toku godine ne pogleda, donoseći ogromne količine plodova, koje nema ko da pokupi. Rešio sam i ja da to nekako objedinim kod sebe. Mnoge voćke su propale, pogotovo one iz registrovanih rasadnika, ove koje su ostale uspele su da steknu otpornost i teraju dalje, sada bez ikakvih preparata. Neke su visoke oko 6-7 metara, tako da sve i da hoću ne mogu ih dohvatiti kako treba sa prskalicom. Nekakav moj zaključak koji vam mogu preneti je taj da bi ipak trebali prvo posaditi podloge na stalno mesto, pa kad se te podloge prime i aklimatizuju na vaše podneblje, onda na njih kalemiti sorte koje ste odabrali. Ja sam to radio u drugoj godini po sadnji podloga. Kalemove sam uglavnom skidao sa stabala na koje sam naišao, tako da sam svojim očima imao priliku da vidim da li su bolesna ili vitalna, da vidim plodove, da ih okusim, pomirišem i na osnovu toga odlučim da li da ih kalemim. One sorte koje nisam našao naručivao sam kalem grancice. Najbolje bi bilo da ih nabavite u decembru, januaru i da ih držite u frižideru u zatvorenoj i ovlaš pokvašenoj najlonskoj kesi, koju teba povremeno otvarati, da bi ušao kiseonik i kvasiti da bi imale nepotrebnu vlagu. Ovakve grančice sadrže u sebi najviše hranjljivih materija i najlakše se primaju. Ako niste u mogućnosti da ih tako čuvate možete kalemiti i neposredno pred kretanje, ili u toku vegetacije, skidajući direkt sa voćaka kalemove i kalemiti ih na podloge. Od svih vrsta kalemljenja, ja vam najtoplije preporučujem prosto spajanje, malo duže čekate na rod, nego kod ostalih načina kalemljenja pupom, ali zato kada vam se spojno mesto "zavari" to bude najjača i najdugotrajnija veza. Ako nemate dovoljno kalem grancica za prosto spajanje, čip okulacija mi je takođe dala jako dobre rezultate. Kalemljenje pupoljcima, spavajućim i budnim je dobro i veoma lako se izvodi ako hoćete da vam voće brzo prorodi, ali ako idete na voćke stablašice onda tu rodnost treba malo odložiti, ako radite ovaj način onda pokušajte da kalemite u kruni voćke i na ramenim granama. da bi voćkama dali priliku da razviju visinu i jaku krošnju, koju ne bi razvile ako se troše na rod u mladosti. To su neka moja iskustva u vezi ove teme, za sve ostalo stojim vam na raspolaganju.
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: djuma 29. Januar 2021, 14:41:57 Kada prođe taj dugi period ulaganja u nešto naizgled uzaludno, kada počne da vam se vraća film o silnim savetima, raznoraznih dobronamernika i stručnjaka, tipa šta će ti to, ko će to dočekati, kome to treba, i dr. kada počnete da pomišljate kako su ipak bili u pravu, onda dođe taj momenat kada voćke počnu da rađaju i stiže nagrada u vidu ovoga:
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_bihorka1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_bihorka1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_dj.1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_dj.1.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_dj12.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_dj12.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_dj8.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_dj8.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_kanal1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_kanal1.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_kanal4.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_kanal4.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_kazinci1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_kazinci1.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_kazinci2.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_kazinci2.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_sdunav1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_sdunav1.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_sdunav2.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_sdunav2.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_ranka1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_ranka1.jpg)(http://img4.imagetitan.com/img4/small/23/23_nizjab.1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=23_nizjab.1.jpg) I zaboravljate na sve vaše dugogodišnje dileme, jer ovo je vredelo čekati. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 02. Februar 2021, 15:44:32 Đubrenje u organskoj proizvodnji
http://arhiva.nara.ac.rs/bitstream/handle/123456789/2072/Olivera%20Nikolic%20CaSA%20Edukons%20Fin.pdf?sequence=1&isAllowed=y Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 02. Februar 2021, 22:36:34 Možda pitanje izlazi iz konteksa ovog fouma ali ako neko zna neće da škodi,
Ako sam na primjer za 1000 l koma upotrijebio 1 l sumporne kiseline a ista je ostala u ostatku koma (kako i treba)nakon destilacije - dali taj ostatak mogu korististiti za pravljenje humusa kojim kasnije namjeravam da oplemenim voćnjak. Podatak nigdje nisam našao tj da li se sumporna kiselina potpuno razgrađuje pri fazi prelaska džibre u humus. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: bistrica 03. Februar 2021, 20:01:18 Džibra iz prve destilacije se može itekako uspješno koristi kod kompostiranja. Mada bi mogla i bez njega uz nešto niži sadržaj biljci dostupnog kalija i fosfora. Bez obzira šta se od ovo dvoje radilo prethodno je potrebno omogućiti isparavanje zaostalog alkohola iz džibre, a potom se treba i neutralizirati gašenim vapnom (krečom). Otprilike 1 kg vapna po toni džibre. Zato što je kisela sredina nepovoljna za odvijanje fermentacije kod kompostiranja, a nepovoljna je za ionako već kisela zemljišta.
To je u situaciji bez sumporne kiseline a kad je prisutna u džibri ništa bitno se ne mijenja. To je jaka kiselina koja jako disocira pa će se prva i neutralizirati. Inače je kod mnogočega, kada su u pitanju štetne i opasne stvari, bitna koncentracija. Pa tako i kod sumporne kiseline. U velikim koncentracijama je normalno opasna i štetna a u malim se koristi kao aditiv (E513) u prehrambenim namirnicama. Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 03. Februar 2021, 20:30:32 Hvala :)
Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 08. Februar 2021, 17:42:13 Većina organskih preparata za tretiranje biljaka traži nižu PH vrijednost vode (manje od 7). Samo hranljiv rastvor optimalne pH vrijednosti će omogućiti biljkama da apsorbuju hranljive materije u poželjnim količinama. To ima stimulativni efekat na metabolizam biljke, što čini da biljka brže raste.
-PLAGRON ph min (la organica) pH min je pH regulator koji omogućava smanjivanje pH vrijednosti hranljivog rastvora na optimalnu vrijednost 5,5-6,5. Sastav: Voda, Fosforna kiselina (59%). (7665-38-2) Fosforno đubrivo (0-43-0), 43% fosfor pentoksid (P2O5) rastvorivog u vodi Primjena: Dobro promućkati prije upotrebe. Dodajte pH min postepeno od 0,5ml/1l vode (1-2000) i pri tom mjerite pH vrijednost. (500ml 6,80€) - PLAGRON Lemon Kick (la organica) Sastav: Voda, limunska kiselina Primjena: Dobro promućkati prije upotrebe. Dodajte Lemon Kick postepeno od 0,5ml/1l vode (1-2000) i pri tom mjerite pH vrijednost. (500ml 8,00€). Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 18. Avgust 2021, 19:09:17 Laser 240 SC Kontaktni insekticid širokog spektra delovanja. Aktivna materija: Spinosad 240 g/l. LASER 240 SC se odlikuje izuzetno povoljnim toksikološkim svojstvima u odnosu na sisare, ptice i vodene organizme. Zbog izrazito malog ili zanemarljivog negativnog delovanja na korisne organizme, široko se primenjuje u programima integralne zaštite kao i u organskoj proizvodnji (u mnogim zemljama Laser 240 SC je na listi preparata koji se primenjuju u organskoj proizvodnji). Pri kontaktnom delovanju LASER 240 SC dostiže efikasnost standardnih sintetičkih insekticida, dok je kod digestivnog delovanja nadmoćan u odnosu na sintetičke piretroide. Šljivin smotavac . 1ml na 10 l vode. Ne sme se mešati sa preparatima alkalne reakcije Cijena 50 ml oko 14€ Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 18. Avgust 2021, 19:31:14 Postoje sredstva koja nijesu ekološka tj nijesu dozvoljena u organskoj proizvodnji a opet nijesu bojni otrovi koje nam preporučuju diplomirani trovači.
Obično se koriste u integralnoj proizvodnji : najveća dobit sa najmanje štete. Nijesam pristalica tih sredstava i ne koristim iste ali bolje je i njih da koristite da sačuvate ono što je ostalo kada već ne praktikujete organsku proizvodnju. Insekticid CORAGEN 20 SC Aktivna materija: Hlorantraniliprol 200g/l Preparat nije štetan za sisare, ptice, pčele i kišne gliste te predstavlja novi standard u kontroli insekata. Zbog novog mehanizma delovanja odlično suzbija populacije insekata kod kojih je registrovana snižena osetljivost u odnosu na insekticide iz drugih grupa. Da bi se obezbedio ovicidni (delovanje na jaja) efekat, neophodno je da jaja budu položena na već tretiranu površinu. Poseduje odličnu otpornost na spiranje kišom. Može se mešati sa drugim preparatima. Šljivin smotavac, 2ml na 10 l vode Cijena 100ml- 35€ Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 18. Avgust 2021, 19:45:43 Postoje sredstva koja nijesu ekološka tj nijesu dozvoljena u organskoj proizvodnji a opet nijesu bojni otrovi koje nam preporučuju diplomirani trovači.
Obično se koriste u integralnoj proizvodnji : najveća dobit sa najmanje štete. Nijesam pristalica tih sredstava i ne koristim iste ali bolje je i njih da koristite da sačuvate ono što je ostalo kada već ne praktikujete organsku proizvodnju. Ovo je kantaminacija ove teme, ali za neodlućne prelazno rešenje ka smanjenju štete. Insekticid TEPPEKI 500 WG Aktivna materija: Flonikamid 50% Preparat Teppeki 500 WG odlikuje duga perzistentnost na biljkama (14 do 21 dan) što omogućava punu zaštitu tokom cvetanja ako se primeni pre cvetanja. Takođe, karakterišu ga odlične toksikološke i ekotoksikološke osobine. Ne predstavlja opasnost za korisnike, za podzemne vode, ne predstavlja rizik za vodene organizme, pčele, ptice, ribe niti populacije priprodnih neprijatelja lisnih vaši, te nije razvrstan u grupe otrova. Zbog navedenog se odlično uklapa u programe integralne zaštite bilja. U zemljama EU preparat je registrovan za primenu u breskvi, šljivi, kruški. Lisne vaši 1.4ml na 10 l vode Cijena 14g -5€ Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 22. Maj 2022, 09:03:10 Sadnice šljive Top taste, suše se ivice listova ( ? tek sada listaju , kasne mjesec dana).
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_ebc2038a-3e52-46ae-b040-7d44d3ed4b08.jpeg http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_8cddc8c8-f6c3-451d-aa3b-beabe63e8522.jpeg Naslov: Odg: Eколошко гајење воћа Poruka od: Alfaa 30. April 2023, 08:28:15 Čačanska ljepotica - 6 godina- korijen zdrav- stablo sunđerasta struktura ?
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/26/26_img_2023-4-29-215622.jpeg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=26_img_2023-4-29-215622.jpeg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/26/26_img_2023-4-29-215641.jpeg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=26_img_2023-4-29-215641.jpeg) (http://img4.imagetitan.com/img4/small/26/26_img_2023-4-29-215655.jpeg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=26_img_2023-4-29-215655.jpeg)
Powered by SMF 1.1.20 |
SMF © 2006-2007, Simple Machines |
Srpski prevod: Jovan Turanjanin
|