28. Maj 2023, 00:39:50 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: 1 ... 22 23 [24]   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Kvasci i hrana za kvasce  (Pročitano 404084 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Don Julijan
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 45
Lokacija: Aradac
Poruke: 181

Don Julijan

OS:
Windows NT 10.0
Browser:
Safari


« Odgovor #345 Poslato: 12. Septembar 2020, 07:50:17 »

Kako čuvati kvasac nakon otvaranja, koji je bio vakumiran? Da li takav može da se koristi i u narednim godinama?
Sačuvana

Bog pića i piće Bogova!
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.387

OS:
Linux
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #346 Poslato: 12. Septembar 2020, 09:03:38 »

Dobro se zatvori i čuva na suvom i hladnom mjestu.
Mislim da u takvim okolnostima maksimalno je efikasan godinu dana.
Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
Raks
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Lokacija: Kikinda
Poruke: 17

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #347 Poslato: 25. Septembar 2020, 07:30:26 »

Poštovane kolege,

Imao bih jedno pitanje vezano za fermentaciju i kvasce. Naime og 250kg kljuka, nakon dva dana, otočio sam 110l šire. Nikada nisam koristio kvasce pa ni ove godine tj. puštao sam da priroda sve odradi sama. Međutim desilo se da nakon tri dana posle otakanja i dalje nema burnog vrenja. Da dodam još i to da sam dodao 25g vinobrana u kljuk tokom muljanja, a procenat šećera je bio 21 što sam iskorigovao na 22,5.
Kupio sam kvasce i hranu za kvasce i namera mi je bila da otočim širu u drugo bure, pripremim i postavim kvasce na dno, i vratim širu nazad. Taman kada sam se spremao da krenem u ovu priču, počelo je vrenje, ali ne toliko intenzivno kao ranijih godina. Ne bih sada da bilo šta diram u smislu manipulacije sa vinom, ali imam dilemu da li ima smisla i svrhe da barem dodam na površini nešto hrane za kvasce kako bi se intenzivirala fermentacija. Hvala na odgovoru
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.915

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #348 Poslato: 27. Septembar 2020, 20:04:03 »

Citat
Nikada nisam koristio kvasce pa ni ove godine tj. puštao sam da priroda sve odradi sama. Međutim desilo se da nakon tri dana posle otakanja i dalje nema burnog vrenja. Da dodam još i to da sam dodao 25g vinobrana u kljuk tokom muljanja, a procenat šećera je bio 21 što sam iskorigovao na 22,5.

Isto tako bi bilo kod puštanja da priroda odradi svoje dok ravnodušno posmatraš one koji se na nekoliko zamaha rukom od tebe utapaju u rijeci, a po svršenom činu do zemlje pokloniš neminovnosti prirodnog toka stvari kako bi ti u razjapljenu guzu lakše uletilo onih 1,5% dodane i mitologijski pročišćene saharoze i ostalog. Ništa novo u zoni sumraka šire balkanske vukojebine osim eventualno tvog očekivanja da i ovaj forum pripada sličnom mentalnom sklopu.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
Raks
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Lokacija: Kikinda
Poruke: 17

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #349 Poslato: 28. Septembar 2020, 08:58:29 »

Ne razumem čemu ovakva komunikacija. Da li želite da oduvratite ljude da bilo šta pitaju na ovom forumu? Evo u mom slučaju ste uspeli, neću se više javljati niti pisati komentare. Inače, burna fermentacija je krenula nakon mog poslednjeg posta tj. priroda jeste odradila svoje. Što se tiče saharoze, svako zna koliku jačinu vina želi da postigne, a mislim da nisam prekoračio dozvoljeni limit. Uzgred, mesto u kojem živim nije na Balkanu što ne znači da bih imao nešto protiv i da jeste...
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.387

OS:
Linux
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #350 Poslato: 28. Septembar 2020, 10:02:40 »

Citat
Evo u mom slučaju ste uspeli, neću se više javljati niti pisati komentare.

Pa nemoj.  Smiley

Zloupotrebiti riječ "priroda", dok narušavaš prirodan sadržaj šećera u voću, a s druge strane pustiš i nemilice prepustiš proces fermentacije slučaju je krajnje licemjerno.
Takva akcija izaziva adekvatnu reakciju.

Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
filip030682
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 3

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #351 Poslato: 24. Oktobar 2020, 21:01:29 »

Imam jedno pitanje.
Dve godine unazad pravim domace belo vino samo uz dodavanje  kvasca za vino i kasnije bentonit za bistrenje.Ove godine resio sam da idem sve po P.S enzimi,kvasci,hrana za kvasce.Narucio sam od jedne nase enoloske radnje,na hranu za kavasce Siha proferm plus(Diamonium fosfat) stajlo je uputstvo za upotrebu i doza od 1g hrane na 1 litar shire 100gr na 1hl.Zato sto i nisam imao neko posebno iskustvo mislio sam da mozda ova hrana ide u toj dozi.Do sad je proteklo 21 dan od dodavanje kvasca i 17 dan od dodavanje hrane.Fermentacija je zatvorena u staklene balone i pocela je da se stisava da se gubi pena.
E sad dolazi problem,ovih dana citam malo na oficijalnu stranu firme Eaton.de i vidim da je doza te hrane 40gr na 1hl i svatim da preporuka od enoloske radnje nije ispravna i da sam ja stavijo malo vise.Srecom pa nisam ispostova njihov savet do kraj  i ubacijo 30g na 45litra shira.
Fermentacija nije zavrsena jos,vino je jos mutno pa mi nije jasno sta mogu da ocekujem zbog tog viska hrane sto samo dodao.Ako ima neko iskustvo molio bi da cujem neki savet sta mogu da ocekujem.
Hvala
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.915

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #352 Poslato: 24. Oktobar 2020, 22:17:12 »

Nema kod vina onog što ide sve po P.S nego tek ono što je preporučljivo za grožđe i željeni profil vina.
 
Količina i vrsta dodanih azotnih hranjiva bitno određuje sastav aromatskih (isparljivih) komponenti vina. Pogotovo kada se to radi kao kod tebe, sa više od 60% nego što je maksimalno preporučena doza. Jednostavno rečeno imat ćeš lošije vino i to najmanje sa lošim uticajem zbog povišene količine etil acetata i sirćetne kiseline.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
filip030682
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 3

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #353 Poslato: 25. Oktobar 2020, 10:34:55 »

Kupio  sam hranu za kvasce refus,tacnije sama radnja je prepakovala u manje gramaze.Na etiketi je bio naziv hrane i uputstvo za doziranje i pripreme.
Neznam stvarno sta da kazem,kad kupis nesto iz enoloske radnje i to najvece u drzavi i daje ti pogresno uputstvo!!!!!! I to nije samo meni vec je odstampana etiketa/deklaracija.Sutra cu bas da ga nazovem da vidim sta ima na to da kaze.
Upitanje je bila prva klasa Shardonea i bas sam razocaran pogotovo ako izadje bas lose vino.
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.915

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #354 Poslato: 25. Oktobar 2020, 11:43:14 »

Pisao sam već da hrana pa i ravnoteža aminokiselinskih i amonijevih iona u materijalu za fermentaciju utiče na stvaranje acetatnih estera, etilnih estera, aldehida, vicinalnih diketona, viših alkohola, isparljivih kiselina, sumpornih jedinjenja, tiola i sl.
Zbog toga proizvođač u uputstvu za upotrebu i ograničava količinu dodane hrane i navodi je kao maksimalno preporučenu.

Vina chardonnay su umjereno kisela, voćno-cvijetna, punog tijela, viših alkohola, a najvažnija aromatska dominacija je ona na jabuku, dunju, tropsko voće...

Kod njega ćeš zbog količine dodane hrane i zbog nešto jače zastupljenog anorganskog azota u njoj, pored već napisanog lošijeg uticaja, imati vino nešto tanjeg tijela, sa manje viših alkohola, i manje izraženu sortnu osobinu vina. Onu koja potiče od tiola, uglavnom opisano kao aromu na tropsko voće.

Normalno da to što si uradio nije katastrofa ali značajna pogreška svakako jeste.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
Nissan
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 1

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 106.0


« Odgovor #355 Poslato: 09. Novembar 2022, 13:03:04 »

Moj rezime kvasaca koje sam koristio unazad 3-5 godina:

UVAFERM CM: IZRAZITO zahvalan kvasac koji krce n aposao brzo nakon inokulacije. Potrebne su miminalne deklarirane doze za ravnomjernu fermentaciju i dodatna hrana mu nije nuzna. Daje aromatiku u skladu sa sortom koju preradjuje. Sve arome su izrazito prirodne. Kod crnih vina daje nesto slabiju aromu i tijelo, ali bolju aromatiku. Ja sam ga koristio na frankovki... 4/5 - all rounder

UVAFERM CEG: Klasican i mozda najrasprostranjeniji kvasac u kontinetalnog Hrvatskoj, najcese koristen na grasevini. Koristio sam ga na mjesavinama, grasevini  i rajnskom rizlingu. Na rizlingu daje najbolje rezultate iako mu je neko opce obiljezje da daje izrazito genericka vina, tj. ne postuje sortu sto je u losijim godinama ponekad i dobra stvar. Grasevina, mjesavina i rizling imali su jako slicna obiljezja. Opcenito daje vina dobre aromatike i svjezine s time da kod grasevina vise naglasava svjezinu nego vocnost, a kod rizlinga koji je sam po sebi svjeziji, daje dobre vocno-cvijetne arome. Tijelo je uvijek slabo do srednje jacine. Potraznja za hranom mu nije velika, ali je jako spor i trom kvasac. Ponekad mu je potrebno i 5 dana od inokulacije do pocetka fermentacije, bez obzira na stupanj bistroce i kolicinu dodane hrane. Takodjer iziskuje jaku aeraciju prije i tijekom fermentacije. Osobno me to smeta i odlucio sam da slj. godine vise necu koristiti ovaj kvasac. Uostalom u svijetu enologije glasi kao kvasac starog kova.. 3/5

LALVIN QA23: Koristim ga 2 godine kod sebe. Odlican kvasac koji daje dobru aromatiku, a opet dosta brzo fermentira bez obzira na temperaturu i kolicinu hrane (bayanus soj). Kod mene je primjenu nasao u skrletu i mjesavini. Daje vina dobrog tijela. Tijekom fermentacije arome koje oslobadja nisu obecavajuce, ali odstojavanjem se one sve vise i vise poboljsavaju. Kod mene ce i u buducnosti imati svoje mjesto. 4/5

LALVIN R-HST: Pukom srecom sam ove godine isprobao ovaj kvasac. Lallemand ga preporuca kao direktnu zamjenu za CEG. Koristio sam ga ove godine na svojoj mjesavini, dijelu grasevine i dijelu rizlinga. Na mjesavini mi je dao odlicne rezultate i vjerojanto cu ga koristiti i slj. godina. Grasevina fermentirana tim kvascom daje izrazito jako i zaokruzeno tijelo, bez obzira jel fermentirala u drvetu ili inoxu, izrazitu cvijetnu aromu, nesto smanjenu svjezinu. Rizling je takodjer jaceg tijela u odnosu na drugi kvasac, ali slabije aromatike. Tijekom fermentacije se osjete jake arome. Moje mjesavine pak pokazuju odlican balans izmedju svjezine i punoce tijela, jako dobru aromatiku i kompleksnost. Obiljezje svih vina vinificarnih ovim kvascom jest, jaca punoca tijela, slabija vocnost, brza sedimentacija, ali i jako brz start vrenja (unutar 2-3h). Samim time iziskuje raniji prvi pretok. Temperatura vrenja je takodjer nesto povisenija od prosijeka. Kvasac ne planiram ponovo koristiti na grasevini i rizlingu, ali na mjesavini definitivno. Dovoljno je koristiti minimalnu dozaciju (25 g/hl) cak bi rekao i nesto ispod (20g/hl) za sigurnu fermentaciju. 3/5

LALVIN EC1118: Prvi put sam se susreo s vinom kojeg je prevrio ovaj kvasac tamo negdje 2009. Radilo se o chardonnayu i zaista je bio dominantan u osobinama u odnosu na ostala 2 kvasca. Tako je pala odluka da ga korisitim na svom pinotu bijelom. Buduci da se radi o bayanus soju koristio sam 2 razlicita nacina prihrane, jedan skolski i jedan radikalniji (citaj umanjeni). Vina su na kraju ispala slicnih karakteristika s tim da je ovaj skolskiji malo aromaticniji. Oba vina su slicnih aromaticnih profila, zasad se osjeti voce, ali i orasasti plodovi. Iznenadjujuce! Samo vrenje je teklo poprilicno ravnomjerno sa ranim startom, eventualno tamo oko 9brixa malo posustaje i sporije zavrsava. S obzirom na iskustvo sa pinotom zadovoljan sam, ali ne u potpunosti pa cu se slj godine okrenuti drugom kvascu. 3/5

UVAFERM 299: Prosle godine koristen na frankovki. S obzirom da nije bila referentna godina tesko je reci, ali vino je bilo solidne boje malo pomaknute arome. Aroma nije bila tipicna za sortu... Kvasac je odradio do kraja iako mu je trebalo podosta vremena.. 2/5

UVAFERM 228: "Zloglasna" 228ica prosle je godine nasla mjesto i kod mene. Probao sam ju na skrletu i rizlingu. Tijekom fermentacije je odavao izraziti potencijal, posebice na rizlingu, na skrletu nesto manje. No nakon pretoka pola tih super vocnih aroma se izgubilo, osobito na rizlingu. Daje vina slabijeg tijela i u mom slucaju slabije aroamtike u odnosu na QA23. Uz svu mogucu ishranu (Go-ferm. fermaid e, optiwhite) poceo se pojavljivati H2S - samo na rizlingu. Sve u svemu fermentacija je tekla dosta linearno i lagano, ali na kraju vina nisu bila superiornih osobina u odnosu na konkurentne kvasce, a istovremeno je prevelika opasnost od pojave stranih mirisa. 3-/5

SIHA 3: Prije 2 godine koristen na mjesavinama. Rani start, ravnomjerno vrenje, ali na neki nacin ukuhane i reduktivne arome. Za mene osobno neugodno iznenadjenje s obzirom na ono sto smo ocekivali od mjesavina. Vjerojatno bi dao dobre rezultate na pinotu i chardonnayu, ali kod mene vise nema mjesta.

SIHA 7: Koristim ga vec 3 godine za redom. Izrazito zahvalan kvasac koji rano starta, nesto jace se pjeni, moze se koristiti u minimalnim dozama i nije mu potrebna jaka ishrana. Na grasevini mi daje odlicne rezultate, jako dobru harmonicnost i aromu, posebice u drvetu. Na rizlingu daje vrlo dobru aromatiku iako nesto drugaciju od one na koju sam navikao, ali i izrazito balansirano vino u kojem kiseline ne strse vec su odlicno ukomponirane. Postuje sortu i kod mene u podrumu THE kvasac za grasevinu... 4/5

SIHA 8
: Ove godine sam ga prvi put koristio na frankovki. Poprilicno brzo krece i brzo fermentira, nisam mu dodavao nikakvu hranu. Daje vino izrazito, IZRAZITO dobre aromatike i boje te poprilicno brzo sedimentira. Za tijelo ne mogu govoriti zbog nacina na koji sam preradjivao frankovku. Pretpostavljam da moze dati i vina jaceg tijela. Ugl. pun pogodak THE kvasac za frankovku, a u buduce, vjerojatno i za cabernet. 5/5

SIHA 10: Koristim ga 2 godine. Daje vino jako dobre aromatike, TIPICNE za cabernet sauvignon, cak i u jadnoj godini kao sto je 2010. Samo tijelo je poprilicno jako i "taninsko", ali boja ne zadovoljava. Kao da se nase grozdje ne moze nositi sa ovim kvascem, ili obrnuto. Pogoduje mu visa temperatura fermentacije sto kod mene nije bio slucaj ove godine. Trazi malo pazljiviju ishranu. Za nesto juznije krajeve i/ili Istru odlican izbor, za kontinent (bez Baranje i Srijema) ne toliko. Definitivno treba sacekati dok se mlado vino stabilizira, ali ovo je kvasac koji NE osvaja na prvu. 3/5

SIHA Cryarome: Ove godine koristen na skrletu, rizlingu, pinotu bijelom i sauvignonu. Aromatican soj koji voli hladnu i sporu fermentaciju. Na sauvignonu je dao najbolji rezultat (12 - 14°C) bolji nego sam ocekivao s obzirom da sam ga prvi put radio odvojeno. Na rajnskom takodjer izrazito dobra aromatika (breskve) pri temperaturi vrenja od 15°C. Skrlet i pinot su takodjer dali bolju aromatiku od konkurencije iako su kipili na ~19°C - nekontrolirano. Obiljezje svih vina koja su odradila ovim kvascem je jaka aromatika i nesto slabije tijelo, svjezina nije izrazenija. jedna zanimljivost mi se javila kod fermentacije rizlinga. Vino fermentirano tim kvascem nije davalo gotovo nikakve arome tijekom burnog vrenja. Nakon smanjenja intenziteta vrenja pocele su se javljati arome koju su s vremenom postajale sve jace i jace.
Kvasac postuje sortu, tj. ne stvara genericke arome koje nemaju veze sa sortom i nije mu potrebna jaca ishrana (bez obzira na prodajne cake) uz minimalnu deklariranu dozaciju. Sve u svemu jako zahvalan kvasac 5-/5
PS susjed ga je prosle godine koristio na grasevini i tamo mi se nije svidio, tj. izbjegavao sam ga koristiti ove god. na grasevini, zato taj (-) u ocjeni

VASON PREMIUM BLANC 12V: Prije 2 godine koristio sam ga na skrletu, vinifikacija u inoxu. To je bila najbolja aroma skrleta ikad i to ne govorim samo za svoj vec opcenito. No nazalost kvasac je imao problema sa kontinuitetom fermentacije te je stao u granici polusuhog, a tijekom zagrijavanja sve te fenomenalne arome su isparile. :/ Kasnije smo saznali da kvasac za optimalan metabolizam zahtjeva (pretjerano) jaku ishranu i aeraciju prije polovice fermentacije. Zbog slucaja koji se nama desio, a koji je posljedice prezahtjevene ishrane, a i nesto vise cijene vise ga ne mislim koristiti.
"Samo" 3/5

VASON PREMIUM ROUGE 30R: Prije 2 godine koristen na frankovki. Odlicna kinetika fermentacije, odlicna boja i nesto slabija (genericka) aroma. Izrazito jako tijelo i poprilicna "tanicnost". Kvasac ne zahtjeva dodatnu ishranu, no zbog te genericke arome koju stvara nisam ga vise koristio. Moja pretpostavka da bi bolje odgovarao kontinentalnom cabernetu. 4/5

VASON PREMIUM ZINFANDEL: Koristen prije 2 god. na cabernetu sauvignonu (prva berba). Nezahtjevan prema hrani, dobra kinetika fermentacije. Dao je vino jako dobre arome i vocnosti, nesto slabijeg tijela i astrigencije, barem za cab sauvignon. Po meni kvasac nije pogodjen za kontinetalne cabernete, iako bi bio odlican izbor za syrah te peljeske plavce. Prije buteljiranja, ali i godinu i pol nakon buteljiranja, osjeti se jaka nota mente i zacina, a preslaba nota bobicastog voca, barem za moj ukus. Stoga opet "samo" 3/5


Slijedece godine u opticaj dolaze Lalvin R2 i SIHA Whitearome + kaj cemo barem jedan tank od svake sorte fermentirati sa autohtonim kvascima (ako godina dopusti) cisto kako neka orijentacijska vrijednost sta i kako za ubuduce... Wink









Sačuvana
Stranice: 1 ... 22 23 [24]   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.036 sekundi sa 22 upita.