14. Februar 2025, 16:14:05 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: 1 2 3 [4]   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Proizvodnja poluslatkih vina  (Pročitano 92107 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
nele0805
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 19

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #45 Poslato: 11. Oktobar 2013, 09:44:32 »

Jedno pitanje, prvenstveno za Koshpu, koji izgleda kao i ja voli sladja vina:
Na tihom vrenju je 40 litara crnog (Caberne) vina. Sve ide po planu. Odlučio sam da ga pustim da odvri do kraja, odnosno da ne prekidam fermentaciju zbog sigurnosti celog procesa...
Planiram da ga zasladim, ali tu je dilema zbog straha da se ne javi ponovna fermentacija. Dilema se odnosi na to čime da zasladim vino:
1. Fruktozom (voćnim šećerom), kako je Kospha rekao 6-9 g/l. Kokve su šanse da (ne daj Bože) ponovo krene vrenje ?
2. Medom bez klasičnog šećera (provereno jer je to med iz instituta sa Veterinarskog fakulteta koji prave med za svoje potrebe bez dodavanja šećera). Koliko bi trebalo staviti meda, odnosno koje su uobičajene količine za poluslatko vino ?

- Da li ovako zasladjeno vino može odmah da ide u flaše, ili ipak treba sačekati npr. februar i onda ga flaširati (ono što preostane) ?
- Da li i ovako zasladjeno vino treba "obezbediti" dok se čuva (u otpražnjeni prostor 2 kesice vinobrana, nakapati...) ?

Pozdrav svim vinarima-amaterima !!!
Sačuvana
Koshpa
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 42
Lokacija: Kutina, Hrvatska
Poruke: 492

Kutina, 45°29'48.87"S, 16°45'58.79"I

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 24.0


WWW
« Odgovor #46 Poslato: 13. Oktobar 2013, 17:10:37 »

Nisam ja fan slatkih vina, ali zene oko mene jesu. Smiley
Kao prvo crno vino i slatka vina mi ne idu u istu recenicu. Cheesy
Ali, ok tako tako volis. Fruktozu kao i bilo koji drugi oblik dosladjivanja je najbolje dodavati prije sterilne filtracije kako bi i "sladilo" proslo cisto.
Dodavanjem bilo kojeg sladila postoji mogucnost od naknadne fermentacije, ako je vino u sebi zadrzalo dovoljno kvasaca, a kasnije i povoljne uvjete za fermentaciju.
Sačuvana

Brko
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 38
Lokacija: Bijeljina
Poruke: 48

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 24.0


« Odgovor #47 Poslato: 27. Oktobar 2013, 21:51:53 »

Odvojio sam 50 litara otočene šire i eksperimentišem sa nekim biljkama u njoj. Naznake su da će biti zanimljivo vino. Ja nisam ljubitelj poluslatkih i slatkih pića, iako manje količine proizvodim, ali mi aromatizovano vino bez slatkosti ne ide nikako. Koristim male količine za sumporenje i nije mi nikad vino ponovo krenulo. Valjda što je u podrumu gdje nikad nije značajno visoka temperatura i što se popije kada je u toplijem i svjetlijem okruženju.
Hoću da zasladim vino sa fruktozom, pošto sam skontao iz navedenog da je najsigurnije. Nosim se mišlju da to uradim nakon drugog pretoka. Planiram da iznosim bocu napolje tokom hladnih noći, a sve u svrhu bistrenja. Da li će mi to bistrenje sa dobrim hlađenjem pomoći da eleminišem kvasce i može li pomoći da se zaslađeno vino dovede u iole stabilno stanje? Hvala
Sačuvana

Keep calm and grow a mustache.
THC
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 13

OS:
Mac OS X
Browser:
Firefox 24.0


« Odgovor #48 Poslato: 27. Oktobar 2013, 22:02:56 »

I ja se bavim mislju da od ovog plesnavog grozdja od koje pravi kao neki roze, napravim polu slatko za lepsi pol,
pa se razlisljam da kad stavim tih 6gr/l fruktoze da ih ubacim u mikrotalasnu na 30 sekundi da pobije kvasce , e sad sta ce se desiti mozda neko zna ?
Ili da sunem 30g vinobrana na 100l sire posle 2 pretakanja i pred flasiranje ako ga uopste bude i bilo
Sačuvana
Brko
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 38
Lokacija: Bijeljina
Poruke: 48

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 24.0


« Odgovor #49 Poslato: 27. Oktobar 2013, 22:25:20 »

THC, valjda se javi neko iskusniji da nama neukima uputi koji savjet  Smiley Nikada nisam koristio sumporenje u takvom omjeru. Bojim se da se ne javi odvratan miris na sumpor što mi se jednom desilo. Zato sam tako obazriv pri upotrebi vinobrana. Ako postoji način da se uradi bez toga...
Sačuvana

Keep calm and grow a mustache.
THC
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 13

OS:
Mac OS X
Browser:
Firefox 24.0


« Odgovor #50 Poslato: 28. Oktobar 2013, 11:59:41 »

Dioda ovde moze da pomogne, sad videh ovaj post
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,294.msg3446.html#msg3446
gde kaze da se moze dodati konzervans ? da spreci naknadnu fermentaciju
Jos jedan post od diode za rose , vezano za vinobran sto me je skkiralo
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,418.msg5274.html#msg5274
gde kaze 25-30mg slobodnog So2 sto mu dodje oko 60G vinobrana na 100l sire

e sad kolika je sigurna vrednost slobodnog SO2 koji ce spreciti dalju fementaciju je veoma bitno pitanje za koje ne znam odgovor
Ako ga ne dobijem ja stavljam tih 50g/100l pa sta bude
Sačuvana
Brko
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 38
Lokacija: Bijeljina
Poruke: 48

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 24.0


« Odgovor #51 Poslato: 28. Oktobar 2013, 22:19:15 »

U dilemi sam, ali pošto planiram da zasladim vino pred flaširanje, još imam vremena da pokupim kakav koristan savjet usput  Smiley Mislim da je Peca pisao o podizanju temperature vina na 80 stepeni, ali koliko sam shvatio indirektno (posuda sa vinom u veću posudu sa vodom koja se grije). Ako je posle ovoga šansa za ponovnu fermentaciju minimalizovana, onda treba da poradim na idejnom rešenju grijanja vina, jer mi tolika količina vinobrana zvuči jezivo...ili sam to samo ja koji ne volem vinobran mlogo  Cool
Sačuvana

Keep calm and grow a mustache.
THC
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 13

OS:
Mac OS X
Browser:
Firefox 24.0


« Odgovor #52 Poslato: 28. Oktobar 2013, 22:39:20 »

Da da i ja cu jos sacekati da vidim sta ce iskusniji da kazu, mada oni i nesto ne vole polu suva - slatka vina
a to sa 80 stepeni jeste jedno od resenja posto mislim da kvasci vec od 60 stepeni umiru , e sad treba paziti da ne predje tih 80 da vino ne oksidira ili sta vec moze da mu se desi
Sačuvana
Misko77
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 47
Lokacija: Fruška gora via Beograd
Poruke: 22

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #53 Poslato: 01. Oktobar 2015, 11:48:25 »

Evo da ja prenesem svoja iskustva sa pravljenjem polusuhih i poluslatkih vina.

Proslu berbu (2009.) sam odlucio napraviti 3 vrste polusuhih vina od sorti skrlet (autohtona za moj kraj), grasevinu (talijanski rizling kod vas) i rajnski rizling. Mostovi su se kretali od 94-96 °Oe. Sva sam vrenja prekidao Kalij metabisulfitom (vinobran) dodavanjem 15g/100l prema ocitanju Brixove skale na refraktometru.

No nazalost skrlet mi je ostao s povecim ostatkom secera - 17g/l, dakle poluslatki. Moje zapazanje kod proizvodnje (polu)slatkih vina ovim nacinom, dakle prekidanjem vrenja jest da se prekidom fermentacije i dodavanjem vinobrana arome dovoljno ne razviju, tj. ne iskoriste potencijal grozdja iz berbe. Takodjer je i boja puno slabija i prozirnija.

Stoga sam ove godine odlucio promijeniti nacin proizvodnje. Sva vina cu pustiti da odu do suhog vina, dakle da odvriju do kraja i nakon toga cu napraviti kem. analizu na ostatke secera. Zatim cu izmedju prvog i drugog pretoka dodati fruktozu (vocni secer, koju kvasci ne mogu koristiti za vrenje, tj. mogu, ali jako otezano) i podizati do odredjene razine za polusuha vina (vjerojatno negdje izmedju 6-9 g/l ovisno o kiselinama).
Fruktoza je nesto skuplja od obicnog kuhinjskog secera i kod nas dodje 1,5€ za 500g. Takodjer postoji opcija da dodam ugusceni most kojeg je moguce kupiti u poljoapotekama no strah me je da mi dodavanjem mosta ne krene fermentacija jer on sadrzi 33% fruktoze i 31% glukoze koju kvasci mogu prevrijeti ponovo. Osim ako taj most nije tretiran i steriliziran? Zna li netko mozda? Pitam za ovo - KLIK!

Samo da kazem da mi je skrlet refermentirao u boci i to sve i jedan, pa cu nazalost boce morati otvarati i pretociti, tj. maknuti s kvasaca. Rajnski rizling i grasevina su stabilni. Sumpor sam drzao na oko 35 mg/l.

Košpa, "davno" je bilo, zanima me da li si uspio napraviti nešto sa fruktozom odnosno da li je bilo naknadnog vrenja?
Moji roditelji prave poluslatko, jer vole tako, na način da ostavimo dio mošta, pasteriziramo (prokuvamo), malo ga sumporimo i flaširamo pa oni dodaju direktno pred konzumaciju u flašu kad toče vino iz inoxa pa nikad ne stoji dugo.
Pitam se da li bi to bilo stabilno da se takav sok miješa sa vinom (oni stavljaju odokativno 5-7%) i flašira ili da probam sa fruktozom?
Sačuvana
Koshpa
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 42
Lokacija: Kutina, Hrvatska
Poruke: 492

Kutina, 45°29'48.87"S, 16°45'58.79"I

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 41.0


WWW
« Odgovor #54 Poslato: 01. Oktobar 2015, 14:51:24 »

Fruktoza je ok, povecava slatkocu, ali istovremeno i punocu vina. No nije 100% sigurna protiv fermentacije. Lani mi se desilo da mi je muskat koji je naknadno dosladjen nakon tangencijalne filtracije (0,2 mikrona) krenuo raditi.
Nazalost iako to nisam htio, sorbat+sterilna filtracija jedini su koliko toliko sigurni nacin za sprecavanje naknadne fermentacije. I da sumpor drzati na 35-40mg/l
Sačuvana

zaja1948
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 76
Lokacija: Ralja,Smederevo
Poruke: 9

OS:
Windows NT 10.0
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #55 Poslato: 20. Mart 2020, 00:20:43 »

K-sorbat jeste dozvoljen kao konzervans kod poluslatkih vina, ali morate ga deklarisati na etiketi a to će vam oterati vinoljupce.
Najbolji  način je tk.zv. obeskličavanje gde se uklanjaju kvasci i bakterije, ali zahteva potrebnu opremu i sterilno punjenje vina. Postoje i druge metode poput UV zračenja, ali je sve skopčano sa potrebnom opremom i obezbeđivanjem aseptičkih uslova punjenja vina. Smiley
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.246

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #56 Poslato: 20. Mart 2020, 00:54:58 »

Dozvoljen je ali u granici daleko ispod sokova koji ceo svet pije.Čisto da ne bude zabune oko koncetracija.
Dozvoljena koncetracija kalijum sorbata u vinu je 200mg/lit.

Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
Stranice: 1 2 3 [4]   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.047 sekundi sa 21 upita.