Destilacija aromatskih komponenti – Kako destilacijom dobiti vrhunsku rakiju.

[dekara]

Ja sebi ispečem oko 1500 litara razne rakije i vodim računa o svemu ali mi ne ispadne kajsija kao kod ove dve mušterije. Doduše kajsiju koju kupujem nije baš u nekom kvalitetu.obavezno ti uvale neki škart bar u zaklopači kod grocke. prošle godine sam kupio i par dana potom našao zrele kao med ali bilo kasno. A ove god izgleda ništa od  kajsije.                                                                                                                  POZDRAV

[bistrica]

Da na žalost u mnogim krajevima nije samo kajsija podbacila. Prethodne dvije uzastopne godine jake suše, pa onda poplave ili visok nivo podzemnih voda, još sa anemičnom i blagom zimom, i svim ostalim pratećim uticajima je naprosto ostavilo traga.

Ja sebi ispečem oko 1500 litara razne rakije i vodim računa o svemu

Ma sve u redu i drago mi je da je tako, i da si svjestan uticaja na onaj način kako je to Vladimir lijepo i jednostavno napisao.

Sva ova priča koju rado pričam nema za cilj nametanje ili bilo kakvo omalovažavanje nego pored ostalog generalnu namjeru da isprovociram mnoge da uporede različite uticaje na kvalitet rakije, i postanu toga svjesni. U svemu tome treba stvarno biti oprezan i detaljan na način da se uradi kvalitetno, i sve isto osim u elementu koji se posmatra. Propusti i pogrešni zaključci se na žalost isuviše često dešavaju. U jednom solidnom stranom stručnom radu je posmatran i uticaj brzine destilacije, bez obzira što je to rađeno prije njih mnogo puta. Konstatovano je da brzina nije imala toliko značajan uticaj koliko navode ostali autori prije njih. U matematičkom modelu hemijskog sastava je to manje od 5% odstupanja kod onih najviše prisutnih jedinjenja. Jedino autoru nikako nije palo na pamet da je radio eksperiment na nekoj laboratorijskoj šerpi od kazana, zapremine 5 litara, i da na njoj i kada bi htio ne bi mogao postići ono što želi, pa je bio prinuđen peči rakiju „izuzetno sporo“. Na dvije brzine destilacije, od 25 i 15 litara na sat računato na 100 litara materijala u kazanu, a što je „samo“ 3 do 5 puta brže od poželjnog. I da su takva jedinjenja, pogotovo posmatrano u grupama kada ne iskaču iz okvira, malte ne nevažan podatak kada je kvalitet rakije u pitanju.
Ponekad ne treba vjerovati takvim pojedinačnim zaključcima jer nisu objektivni. Već sam pisao u par navrata pa ću ponoviti kako je institut u Čačku prije trideset i kusur godina analizirao veliki broj rakija, šljivovica, rađenih po domaćinstvima na raznorazne načine. Konstatovano je da negdje oko visokih 80% rakija ne samo da nema zadovoljavajući kvalitet nego ima i izraženu manu. Od tada pa do sada objavljeno je mnogo priručnika, napisano bezbroj stručnih radova i doktorskih disertacija, organizovano mnogo kurseva i predavanja baš sa preporukama koje istiću kvalitet voća, kvalitetnu preradu, fermentaciju, destilaciju, dozrijevanje.... Nakon toga su masovno krenuli sajmovi i ocjenjivanja kvaliteta rakija, pa se pojavili i ovakvi forumu i slični blogovi, i nakon toga konstatovano kako se kvalitet rakije neminovno podiže iz godine u godinu. To je bilo ono što je neoboriva generalna istina a za pojedinačno objašnjenje uticaja svega od nabrojanog su i otvorene posebne teme na forumu, sa detaljnim i argumentovanim obrazloženjima. Kada se dira u generalne postavke i različite uticaje onda moram ili pisati ili čutati, a ovo drugo često niti znam niti želim raditi. Mislim da bi u suprotnom i moje prisustvo na forumu izgubilo smisao, bar meni.  

[vinobran64]

Postovani bistrice
imam jednu dilemu pa bih te zamolio da das svoje misljenje i komentar:
pre par dana sam pekao rakiju od sljive {meku}. U trenutku kad je na luli jacina bila oko 42% alk. probao sam malo i ucinila mi se veoma dobra  pitka i aromaticna. Prijatelj koji je svratio takodje je pohvalio. Pomislio sam da je steta tako dobru rakiju prepicati. Sta bi se dobilo ako bi prilikom prve destilacije odvojio prvenac a zatim skupljao srednju frakciju na jacinu 42-43%, i zatim patoku. Tako skuplene prvence i patoke od nekoliko kazana zajedno bih prepekao sa izdvajanjem frakcija i srednju frakciju tog prepeka bih kasnije spojio sa srednjim frakcijama meke rakije.
Kakav bi bio kvalitet tako dobijene rakije u odnosu na cist prepek i da li bi je bilo potrebno manje razblazivati u odnosu na cist prepek?
Ako bi mogao i da pojasnis tabelu koju je peca50 objavio na ovoj temi {na strani 8} pogotovu poredjenje izmedju sredje frakcije prepeka i srednje frakcije meke rakije od sljive pozegace. Uopste  mi nije jasno kojih jedinjenja treba da ima manje a kojih vise{aldehidi,estri, furfurol. visi alkoholi} da bi se dobila kvalitetna rakija. Verujem da ima jos dosta clanova koji prate ovaj forum a nemaju osnovna znanja o tome koji su sastojci korisni a koji stetni (osim metanola) u rakiji,  pa bi tvoja analiza ove tabele i njima dala neke korisne informacije.

Pozdrav

[bistrica]

imam jednu dilemu pa bih te zamolio da das svoje misljenje i komentar:
pre par dana sam pekao rakiju od sljive {meku}. U trenutku kad je na luli jacina bila oko 42% alk. probao sam malo i ucinila mi se veoma dobra  pitka i aromaticna. Prijatelj koji je svratio takodje je pohvalio.

Svaka čast na zapažanju. Nije ti se samo učinilo, ta rakija nema maksimalnu ali ima donekle zadovoljavajuću aromatičnost i njena kvaliteta nikako ne leži u tom nego u onom čemu je stvarno namijenjena. Da ima opčinavajuću mekoću, pitkost i „lakoću“ koja asocira na baršunasto i gdje dijelom „tanko“ u simbiozi sa drugim, sa hranom, dobiva svoj puni značaj. Naprosto klizi i traži novi gutljaj u kombinaciji sa nekim čobancem i fiš paprikašem, itekako se sljubljuje sa vrhunskim kulenom i dobrom šunkom, može joj se i najobičniji mladi sir. Naprosto nema hrane sa kojom ne ide i ne prija. Zato se u Bosni i prave takve rakije. Ne da bi imale vrhunski kvalitet koji se prije svega ogleda u maksimalnoj aromatičnosti i punoći nego da bi poslužile svrsi. Da podare potpuni i kompletni užitak cjelokupnog doživljaja mezetluka koji mora trajati u laganom ritmu ali satima bez prestanka. Igra koja se sastoji od hedonističkog uživanja čiji se doživljaj polako ali konstantno podiže iz trena u tren i dolazi do vrhunca samo ako je poštovana mjera koja podrazumijeva suzdržavanje. Ako požuriš sa hranom ili te „uhvati previše“ nema više te kulminacije i stvar je propala. Bez obzira koliko bio svjestan svega i utreniran igra ne pali uvijek. Morao sam odati umjereni hvalospjev takvoj rakiji jer ona u kontekstu izrečenog to i zaslužuje. Međutim, takva rakija nema maksimalni, vrhunski kvalitet. Uzmi je nasuho, bez hrane i ambijenta i nije više to ono što treba da bude. Nedostaje joj punoća i aromatičnost. Puna, aromatična rakija ide sama kao i vrhunsko ekstrakvalitetno vino, eventualno pokoji dim za otpuhnuti sve ostalo bi je ili kvarilo ili zamaglilo potpuni užitak predavanja. Ona meni i ja njoj.  

Inače ostavim svaki put na kazanu uzorak takve rakije. Prvi razlog je da vidim šta sam napravio fermentacijom jer onda znam šta me okvirno čeka u prepeku, a drugi je da utvrdim mjeru vrijednosti arome, uvećanje intenziteta aromatičnosti prepeka jer mi je to onda mjera kvaliteta destilacije, dobrog odvajanja frakcija.
      

Pomislio sam da je steta tako dobru rakiju prepicati. Sta bi se dobilo ako bi prilikom prve destilacije odvojio prvenac a zatim skupljao srednju frakciju na jacinu 42-43%, i zatim patoku. Tako skuplene prvence i patoke od nekoliko kazana zajedno bih prepekao sa izdvajanjem frakcija i srednju frakciju tog prepeka bih kasnije spojio sa srednjim frakcijama meke rakije.

Nije šteta nego je cilj destilirati dobru rakiju iz prve destilacije jer se prepekom dobiva još bolja, normalno ako se radi onako kako treba i mora. Odgovor na konkretno pitanje ti je sadržan u senzorskim ocjenama datim u prvoj poruci teme, tablica 7.
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,1132.msg13872.html#msg13872
Spajao bi rakiju prve destilacije koja je dobila najniže senzorske ocjene sa rakijom koja u sebi sadrži veliki dio rakije drugorazrednog kvaliteta koja nije ni ocjenjivana jer je i od nje lošija, što je vidljivo kod umanjenih ocjena kod metode sa recikliranjem frakcija.  
 

Kakav bi bio kvalitet tako dobijene rakije u odnosu na cist prepek i da li bi je bilo potrebno manje razblazivati u odnosu na cist prepek?

Lošiji jer čist prepek je jedina metoda kojom se dobiva maksimalna aromatičnosti, u svim ostalim situacijama se dešava gubitak. Vidim da je po srijedi često iznošena velika zabluda o gubitku aromatičnosti čistim prepekom i gubitak aroma razblaživanjem vodom. Pa ću priču usmjeriti u tom pravcu. Sa nekih 6,5% alkohola iz voćnog kljuka se destilacijom dobiva rakija sa minimalnih 65% alkohola. Uvećanje, odnosno koncentrisanje alkohola destilacijom je nekih 10 puta. Najvećim dijelom najvažnije aromatske materije rakije isparavaju brže od etanola pa je time njihovo uvećanje ili koncentrisanje i veće.
Ako smanjuješ uvećanje etanola onda je iz napisanog logično da u još većoj mjeri smanjuješ koncentrisanje aromatskih materija. Nije to jedina logika nego se smanjenje koncentracije aroma dobiva razblaživanjem, jer su arome najvećim dijelom prešle u rakiju kada je na luli jačina destilata dosta iznad 50 stepeni.. Zamisli sada da ti je destilat voda a aromatske materije sok od limuna u limunadi. Što i jeste potpuno ista paralela. Što više sipaš vode više si razrijedio tu limunadu. Tako i kod aroma rakije, što ti više destilata ulazi u prihvatnu posudu tako pada koncentracija alkohola i koncentracija aroma. A ni to nije jedina logika jer destilat ne razblažuješ vodom nego destilatom koji u sebi sadrži alkohol koji će ubrzati smanjenje te koncentracije. Da bi destilat sa 65% alkohola spustio na 55 stepeni treba ti na svaku litru cca. 0,18 litara vode i time si smanjio koncentraciju ukupnih aromatskih materija za nekih 15%. Ako bi sada isti taj destilat od 65 stepeni smanjivao puštanjem da se i dalje odvija destilacija i smanji jačina rakije u prihvatnoj posudi na 55 stepeni trebalo bi ti na svaku litru rakije 0,33 litre patoke jačine od 25 stepeni. Dakle smanjenje najvažnijih aromatskih komponenti, samo iskazano matematički iako to nije ni blizu puna istina, za cca. duplo više nego vodom. Dešava se i jedinjenjima koja se nađu u patoci maskiranje aromatičnosti i isticanje loših uticaja pa i mana rakije. Bez obzira na to samo ovaj matematički gubitak znači da ovdje naprosto počinje i završava sva logika i sva pamet neutemeljenih i neargumetovanih priča i kvazimudrovanja o rakiji. Vjerujem da shvataš da ovim ne govorim ništa tebi jer znam da samo pitaš za pojašnjenje onog što si čuo. Ovdje govorim o svim onima koji tu priču lansiraju a nikada u životu nisu uradili drugačije nit pokušali konkretno da uporede dvije različite metode. Ne treba čak ni znanje pa ni logika, samo čašica pored čašice i dva mala „srka“.

Već sam pisao da postoji jedna gotovo pa definicija kod razblaživanja destilata vodom i uticaja na aromu.
Nakon razrjeđivanja aromatičnost  treba izgubiti snagu, ali ne i karakter. Ako izgubi karakter radi se o neuravnoteženoj aromatičnosti iz razloga što koncentracija pojedinih aromatskih komponenti pada ispod praga njihove osjetljivosti, a to onda znači samo jedno, nismo dovoljno dobro uradili nešto u postupcima kojima smo i dobili rakiju, negdje na tom putu smo izgubili svoje arome.
Prag osjetljivosti je minimalna koncentracija neke aromatske materije koja se može osjetiti.
Vrijednost arome je koncentracija aromatske materije u smjesi ili litri nečega kroz koncentraciju praga osjetljivosti.

Ako bi mogao i da pojasnis tabelu koju je peca50 objavio na ovoj temi {na strani 8} pogotovu poredjenje izmedju sredje frakcije prepeka i srednje frakcije meke rakije od sljive pozegace. Uopste  mi nije jasno kojih jedinjenja treba da ima manje a kojih vise{aldehidi,estri, furfurol. visi alkoholi} da bi se dobila kvalitetna rakija. Verujem da ima jos dosta clanova koji prate ovaj forum a nemaju osnovna znanja o tome koji su sastojci korisni a koji stetni (osim metanola) u rakiji,  pa bi tvoja analiza ove tabele i njima dala neke korisne informacije.

O ovom ću nekom drugom prilikom pojedinačno po grupama ili na neko konkretnije pitanje jer je priča o brojkama još kompleksnija i ne može se tek tako ispričati naročito za sve na jednom mjestu. Bio bi to maraton koji je duži čak i od moje dobronamjernosti.  

[vinobran64]

Postovani bistrice
hvala na ovako sveobuhvatnom, iscrpnom i konkretnom odgovoru koji je i vise nego sto sam ocekivao.
Procitao sam ga tri puta. Toliko korisnih informacija na jednom mestu, svaka cast.
Ako prepek bude bar jednako dobar kao sto je bila meka rakija na 42% bice super, a ako bude bolji...
Inace, prosle sezone sam pravio jabukovacu (cist prepek na 65%),koju sam posle 3 meseca postepeno razblazio destilovanom vodom na 42% .Imala je odlicnu aromu i posle razblazivanja tako da sam sa uverio da se prepekom na gube arome i tu nemam nikakve dileme. Nije se ni zamutila vec je ostala bas bistra i na 42%. Jedino mi se cini da je razblazivanjem izgubila na punoci. Aroma se oseca ali joj nesto fali, kao da nije kompletna. Mozda je to onaj karakter o kome si pisao. Zato sam i razmisljao o manjem razblazivanju.
U tvom postu si naveo da nesto verovatno nisam dobro uradio. Iskreno, dodao sam mnogo vode u postupku ukomljavanja. Jabuka mi je delovala suvo pa sam u vise navrata dodavao vodu, tako da je na kraju ,odnos jabuka:voda bio 60:40, a mozda i vise (vode).
Sve ostalo je uradjeno po propisu, pa je verovatno da je previse vode uticalo na krajnji rezultat.
Sta reci; Covek se uci na greskama.  A puno znaci i kad ti neko pomogne da shvatis gde i zasto si pogresio.
Pozdrav

[bistrica]

Da, to je sigurno razlog. I kljuk u kazanu za prvu destilaciju i meka rakija u kazanu za drugu destilaciju mora imati jačinu, koju sam već pominjao, da bi se u prvoj destilaciji što manje jedinjenja izgubilo ostajanjem u đibri, i u drugoj mogao izvršiti pravilan raspored aromatskih jedinjenja po frakcijama. Pored toga pH sredine koji je narušen ovolikom količinom vode negativno djeluje na stvaranje aromatskih jedinjenja, kako u fermentaciji tako i u destilaciji. I to baš onih najvažnijih, estera i terpena.

[filipv]

Pozdrav svima. Ove godine prvi put pečem rakiju, manje količine za osobnu upotrebu. Prvenstveno zato što je volim a jako rijetko naletim na stvarno dobru. Puno ih je koje lijepo mirišu, čak i imaju dobar okus na prvu, ali jako malo koje ne ostavljaju čudan "aftertaste" u ustima.
Pročitao sam pola ovog foruma :-) i uglavnom se pridržavao savjeta oko pripreme komine. Bliži se dan prvog pečenja pa imam nekoliko pitanja. Unaprijed sam zahvalan na svim odgovorima.

1. Ima li prihvatna posuda kakvog utjecaja na kvalitet rakije. Npr. ako prihvaćam rakiju u lonac da li će doći do isparavanja aroma iz rakije s obzirom da destilacija traje dosta dugo i da je rakija cijelo to vrijeme u kontaktu sa zrakom. Ima li smisla prihvaćati rakiju u npr. demižanu. Naravno sve ovo pišem pod uvjetom da je izlazni destilat na odgovarajućoj temperaturi.

2. Peći ću šljivu i lozovaču. Na osnovu pročitanog sam odlučio raditi dvostruki prepek, prema opisu na forumu. Ali opet imam pitanje provocirano razgovorom sa ljudima koji peku rakiju dugo godina. Primijetio sam da šljivu više manje svi prepeku (jednom od metoda) dok lozovaču / komovicu samo rijetki prepecaju. Postoji li nekakav razlog za to? Pokušao sam to sebi objasniti, opet prema pročitanom na forumu, količinom pektina i posljedično količinom metanola koji nastane nakon prve destilacije, s obzirom da ga u grožđu ima manje nego u šljivi. Ali opet, to je moj čisto laički pogled na stvari.

3. U razgovoru sa prijateljom koji proizvodi oko 500l rakije mjesečno sam došao do informacije da on odvaja prvijenac i kod prve destilacije. Prema savjetima koje sam pročitao na forumu (uglavnom bistrica) prvu destilaciju treba raditi bez odvajanja frakcija, pogotovo ako je komina kvalitetno pripremljena. Ako bi netko mogao malo pojasniti eventualne posljedice (dobre i loše) odvajanja prvijenca i pri prvoj destilaciji.

4. Ovu situaciju srećom nemam, ali mislim da bi mnoge zanimao odgovor.
Bistrica je napisao:

Ako tu na primjer kod kajsije izabereš kvalitetnu mađarsku najbolju u punoj zrelosti, sa nekih 12-13% šećera, imaš velike šanse, ako dalje ne budeš pravio velike greške, ali ako je izbor neka nearomatična sorta i sa nekih 9% šećera onda znaj da si u startu izgubio možda i nekih 90% od aromatskog kvaliteta, bez obzira što će ti kasnije svi postupci, pa i destilacija, biti idealni.
...
jer za njihovo isparavanje zbog netopljivosti u vodi je presudna koncentracija alkohola u polaznoj smjesi koja se stavlja na destilaciju. Ovdje se naprosto moram vratiti na onu početnu paralelu 13% i 9% šećera. Kud u ovom voću sa 9% šećera imamo prirodno manje aroma tako ih još i destilacijom dodatno gubimo. 

Što učiniti ako u komini imamo nižu koncentraciju šećera (neke sirovine za rakiju i ne mogu postići visoke razine bez šećerenja) , pojačavati je i dokle ili ispeći kakva jest?


Eto, za prvi put sam se raspiso, nadam se da nije previše.

[bistrica]

1. Nije svaka oksidacija i kontakt sa vazduhom negativna pojava. Početna stabilizacija rakije, čak i u staklenom sudu, u prvih 1-2 mjeseca,  osim kod kruške, radi se u djelimično otpražnjenom sudu kako bi ispario dio etil acetata, acetaldehida, još ponečeg, i kako bi oksidativni procesi pozitivno uticali na njen razvoj aroma i dozrijevanje.

2. Metanol prirodno dobiven iz voća i grožđa ni u kojoj koncentraciji prisutnoj u rakiji apsolutno ne ostavlja nikakav trag na miris i okus, pa to sigurno nije razlog zbog kog bi se uobičajeno-„tradicionalno“ radio ili izbjegavao prepek. Tehnološki ispravnim postupkom destilacije, a utvrđeno mjerenjem hemijskog sasatava destilata, koncentracija metanola se smanjuje na isti način na koji se eliminišu frakcije koje bi umanjile koncentraciju aromatskih jedinjenja ili povećale ona jedinjenja od negativnog uticaja pa ni to nije razlog da se uradi samo prva destilacija. Kad smo već kod struke, pored svih onih koji drže do sebe jedan od onih sa naših prostora prof. dr. Janez Hribar, doslovno kaže:“ Jednokratno kuhanje, ne obazirući se na mudrovanje onih koji to čine u običnim deflagmantacijskim kotlovima, nije moguće. Zato se mora učiniti drugo prekuhavanje, tijekom kojeg se nažalost čini najviše pogrešaka. Te greške su posljedica nepoznavanja destilacijskog postupka i pravilnog razlikovanja destilacijskih frakcija.“

3. Odvajanjem prvenca u prvoj destilaciji se dešava gubitak veće količine aromatskih jedinjenja i direktno utiče na kvalitet rakije, zbog brzine isparavanja i koeficijenta rektifikacije. U bilo kom prvencu pored jedinjenja koja negativno utiču na kvalitet rakije nalaze i ona od pozitivnog uticaja. Zato je cilj u stvari izdvojiti ga što manje, ali pod uslovom da ne bude premalo.      

4. Na kakvo pojačavanje misliš, na dodavanje šećera?
Ako pričamo o rakiji dodavanje šećera je nešto što je novokomponovana pojava direktno vezana za raspad sistema vrijednosti, socijalno, ekonomsko, moralno i svako drugo propadanje društva u cjelini. Nekada, u vremenima kada je postojao i funkcionisao kakav takav sistem vrijednosti takve „rakije“ su nazivane šećerušama. Pored ove dimenzije bitnija je ona da se na taj način direktno smanjuje njen kvalitet razblaživanjem aroma, pa svako dodavanje bez obzira na prirodnu količinu šećera vodi u samo jednom pravcu. Lošiji kvalitet zbog kojeg je takav postupak čak i zakonom strogo zabranjen.  
Ako se u startu nema rakije onda prvi kazan destilisati takav kakav jeste. Pošto smo dobili meku rakiju svaki slijedeći pojačati njome do određene mjere pogodne za obavljanje prve i druge destilacije.

[vinobran64]

Bistrice
imam i ja jednu dilemu: kod pretakanja vina uvek se pazi da se ne povuce onaj talog sa dna bureta.. u tom smislu da li je bolje da se talog sa dna suda u kome je uradjena fermentacija ne sipa u kazan sa kominom, ili i talog moze da ide na destilaciju?

Pozdrav

[bistrica]

Da kod pretoka vina, ali se isto tako prije pretoka mlado vino posebnim postupkom nastoji određeno vrijeme držati na talogu kako bi se dobilo kompleksnije i punije vino. Kod rakije je sličan slučaj samo što joj ne treba odležavanje na talogu kako bi kvasac određene komponente mogao otpustiti u vino jer će se za to pobrinuti vrući i kiseli uslovi destilacije koji će iz kvasaca izvući materije koje povećavaju količinu aromatskih etilnih estera za nekih 150%. Tako  se dobiva na kvalitetu rakije kroz voćne i cvjetne arome, punoću, postojanost, zaostali okus u ustima, aftertaste. Destilacija se u principu nastoji raditi odmah po završenom vrenju pa taloga u većoj količini i nema na dnu posude. Kvasci nisu uginuli u većoj mjeri i nisu potpuno legli na dno posude nego plivaju u fermentisanom materijalu i još uvijek su fiziološki aktivni. To je njihov najbolji stadij za destilaciju. Kada legnu na dno dodatno je potrebno provjeriti ima li taj talog neugodnih stranih mirisa. Ako je ispravan ubacuje se ravnomjerno, odnosno raspoređuje proporcionalno  sa fermentisanim materijalom iz iste posude. Na primjer, ako ti je posuda za vrenje tri puta veća od kazana onda se talog pokušava ravnomjerno rasporediti kod punjenja u sva tri kazana. U svemu tome se u manjoj mjeri povećava i količina viših alkohola, u većoj mjeri masnih kiselina, njihovih dugolančanih estera i sl., pa je potrebno destilaciju raditi na propisan način, a naročito voditi računa o temperaturi izlaznog destilata u prvoj destilaciji, 13-15 stepeni.

[filipv]

Bistrice, hvala na detaljnim odgovorima. U Banićevoj knjigi pise puno toga ali je ovaj forum svaki od dijelova procesa proizvodnje rakije opisao do detalja. Svaka čast svima koji ovdje aktivno dijele svoje znanje.

[Vladimirl]

Jedno pitanje me kopka pa da neskitam. Ukomio sam jabuku probao sam jonagored i čadel sve je ok za sad al ovako fermentacija se blizi kraju a poznajem svoja burad u litru i imam tacno 540l kom kazan na kom pecem stane max 240-250l u vrh pa mi ostaje 40l kom dali da ga bacim dali da ga ubacim u prepek jer ocekujem oko 130l meke rakije?

[bistrica]

Nikada nisam imao takvu dilemu, uvijek sam se "uklapao" pa bi i ovdje. Tri kazana po 180 litara i na kraju destilacije će ostajati đibre u kazanu više od 55% njegove zapremine. Više nego dobro za kljuk i kazan a najbolje rješenje za rakiju.
 

[Vladimirl]

Ok.

[Kanački]

Imam jedno pitanje vezano za destilaciju manje `vrhunskih` rakija, pocetnickih.
Konkretno u mom slucaju bas i ne mogu da ispunim sve idealne uslove za fermentaciju i destilaciju ,ali se trudim da vecinu stvari ispostujem maksimalno koliko su mi mogucnosti od kvaliteta voca,fermentacije do destilacije.

Zanima me da li u tom slucaju mozda treba obratiti paznju na jacinu prve destilacije , da jacina za prepek bude nesto visa ili nesto niza od onih preporucenih 25-32procenata alkohola, tako i za drugu destilaciju , da li bi pomoglo kvalitetu rakije ako bih isao na vise ili nize rezove od opet onih preporucenih 65-72.