imam jednu dilemu pa bih te zamolio da das svoje misljenje i komentar:
pre par dana sam pekao rakiju od sljive {meku}. U trenutku kad je na luli jacina bila oko 42% alk. probao sam malo i ucinila mi se veoma dobra pitka i aromaticna. Prijatelj koji je svratio takodje je pohvalio.
Svaka čast na zapažanju. Nije ti se samo učinilo, ta rakija nema maksimalnu ali ima donekle zadovoljavajuću aromatičnost i njena kvaliteta nikako ne leži u tom nego u onom čemu je stvarno namijenjena. Da ima opčinavajuću mekoću, pitkost i „lakoću“ koja asocira na baršunasto i gdje dijelom „tanko“ u simbiozi sa drugim, sa hranom, dobiva svoj puni značaj. Naprosto klizi i traži novi gutljaj u kombinaciji sa nekim čobancem i fiš paprikašem, itekako se sljubljuje sa vrhunskim kulenom i dobrom šunkom, može joj se i najobičniji mladi sir. Naprosto nema hrane sa kojom ne ide i ne prija. Zato se u Bosni i prave takve rakije. Ne da bi imale vrhunski kvalitet koji se prije svega ogleda u maksimalnoj aromatičnosti i punoći nego da bi poslužile svrsi. Da podare potpuni i kompletni užitak cjelokupnog doživljaja mezetluka koji mora trajati u laganom ritmu ali satima bez prestanka. Igra koja se sastoji od hedonističkog uživanja čiji se doživljaj polako ali konstantno podiže iz trena u tren i dolazi do vrhunca samo ako je poštovana mjera koja podrazumijeva suzdržavanje. Ako požuriš sa hranom ili te „uhvati previše“ nema više te kulminacije i stvar je propala. Bez obzira koliko bio svjestan svega i utreniran igra ne pali uvijek. Morao sam odati umjereni hvalospjev takvoj rakiji jer ona u kontekstu izrečenog to i zaslužuje. Međutim, takva rakija nema maksimalni, vrhunski kvalitet. Uzmi je nasuho, bez hrane i ambijenta i nije više to ono što treba da bude. Nedostaje joj punoća i aromatičnost. Puna, aromatična rakija ide sama kao i vrhunsko ekstrakvalitetno vino, eventualno pokoji dim za otpuhnuti sve ostalo bi je ili kvarilo ili zamaglilo potpuni užitak predavanja. Ona meni i ja njoj.
Inače ostavim svaki put na kazanu uzorak takve rakije. Prvi razlog je da vidim šta sam napravio fermentacijom jer onda znam šta me okvirno čeka u prepeku, a drugi je da utvrdim mjeru vrijednosti arome, uvećanje intenziteta aromatičnosti prepeka jer mi je to onda mjera kvaliteta destilacije, dobrog odvajanja frakcija.
Pomislio sam da je steta tako dobru rakiju prepicati. Sta bi se dobilo ako bi prilikom prve destilacije odvojio prvenac a zatim skupljao srednju frakciju na jacinu 42-43%, i zatim patoku. Tako skuplene prvence i patoke od nekoliko kazana zajedno bih prepekao sa izdvajanjem frakcija i srednju frakciju tog prepeka bih kasnije spojio sa srednjim frakcijama meke rakije.
Nije šteta nego je cilj destilirati dobru rakiju iz prve destilacije jer se prepekom dobiva još bolja, normalno ako se radi onako kako treba i mora. Odgovor na konkretno pitanje ti je sadržan u senzorskim ocjenama datim u prvoj poruci teme, tablica 7.
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,1132.msg13872.html#msg13872Spajao bi rakiju prve destilacije koja je dobila najniže senzorske ocjene sa rakijom koja u sebi sadrži veliki dio rakije drugorazrednog kvaliteta koja nije ni ocjenjivana jer je i od nje lošija, što je vidljivo kod umanjenih ocjena kod metode sa recikliranjem frakcija.
Kakav bi bio kvalitet tako dobijene rakije u odnosu na cist prepek i da li bi je bilo potrebno manje razblazivati u odnosu na cist prepek?
Lošiji jer čist prepek je jedina metoda kojom se dobiva maksimalna aromatičnosti, u svim ostalim situacijama se dešava gubitak. Vidim da je po srijedi često iznošena velika zabluda o gubitku aromatičnosti čistim prepekom i gubitak aroma razblaživanjem vodom. Pa ću priču usmjeriti u tom pravcu. Sa nekih 6,5% alkohola iz voćnog kljuka se destilacijom dobiva rakija sa minimalnih 65% alkohola. Uvećanje, odnosno koncentrisanje alkohola destilacijom je nekih 10 puta. Najvećim dijelom najvažnije aromatske materije rakije isparavaju brže od etanola pa je time njihovo uvećanje ili koncentrisanje i veće.
Ako smanjuješ uvećanje etanola onda je iz napisanog logično da u još većoj mjeri smanjuješ koncentrisanje aromatskih materija. Nije to jedina logika nego se smanjenje koncentracije aroma dobiva razblaživanjem, jer su arome najvećim dijelom prešle u rakiju kada je na luli jačina destilata dosta iznad 50 stepeni.. Zamisli sada da ti je destilat voda a aromatske materije sok od limuna u limunadi. Što i jeste potpuno ista paralela. Što više sipaš vode više si razrijedio tu limunadu. Tako i kod aroma rakije, što ti više destilata ulazi u prihvatnu posudu tako pada koncentracija alkohola i koncentracija aroma. A ni to nije jedina logika jer destilat ne razblažuješ vodom nego destilatom koji u sebi sadrži alkohol koji će ubrzati smanjenje te koncentracije. Da bi destilat sa 65% alkohola spustio na 55 stepeni treba ti na svaku litru cca. 0,18 litara vode i time si smanjio koncentraciju ukupnih aromatskih materija za nekih 15%. Ako bi sada isti taj destilat od 65 stepeni smanjivao puštanjem da se i dalje odvija destilacija i smanji jačina rakije u prihvatnoj posudi na 55 stepeni trebalo bi ti na svaku litru rakije 0,33 litre patoke jačine od 25 stepeni. Dakle smanjenje najvažnijih aromatskih komponenti, samo iskazano matematički iako to nije ni blizu puna istina, za cca. duplo više nego vodom. Dešava se i jedinjenjima koja se nađu u patoci maskiranje aromatičnosti i isticanje loših uticaja pa i mana rakije. Bez obzira na to samo ovaj matematički gubitak znači da ovdje naprosto počinje i završava sva logika i sva pamet neutemeljenih i neargumetovanih priča i kvazimudrovanja o rakiji. Vjerujem da shvataš da ovim ne govorim ništa tebi jer znam da samo pitaš za pojašnjenje onog što si čuo. Ovdje govorim o svim onima koji tu priču lansiraju a nikada u životu nisu uradili drugačije nit pokušali konkretno da uporede dvije različite metode. Ne treba čak ni znanje pa ni logika, samo čašica pored čašice i dva mala „srka“.
Već sam pisao da postoji jedna gotovo pa definicija kod razblaživanja destilata vodom i uticaja na aromu.
Nakon razrjeđivanja aromatičnost treba izgubiti snagu, ali ne i karakter. Ako izgubi karakter radi se o neuravnoteženoj aromatičnosti iz razloga što koncentracija pojedinih aromatskih komponenti pada ispod praga njihove osjetljivosti, a to onda znači samo jedno, nismo dovoljno dobro uradili nešto u postupcima kojima smo i dobili rakiju, negdje na tom putu smo izgubili svoje arome.
Prag osjetljivosti je minimalna koncentracija neke aromatske materije koja se može osjetiti.
Vrijednost arome je koncentracija aromatske materije u smjesi ili litri nečega kroz koncentraciju praga osjetljivosti.
Ako bi mogao i da pojasnis tabelu koju je peca50 objavio na ovoj temi {na strani 8} pogotovu poredjenje izmedju sredje frakcije prepeka i srednje frakcije meke rakije od sljive pozegace. Uopste mi nije jasno kojih jedinjenja treba da ima manje a kojih vise{aldehidi,estri, furfurol. visi alkoholi} da bi se dobila kvalitetna rakija. Verujem da ima jos dosta clanova koji prate ovaj forum a nemaju osnovna znanja o tome koji su sastojci korisni a koji stetni (osim metanola) u rakiji, pa bi tvoja analiza ove tabele i njima dala neke korisne informacije.
O ovom ću nekom drugom prilikom pojedinačno po grupama ili na neko konkretnije pitanje jer je priča o brojkama još kompleksnija i ne može se tek tako ispričati naročito za sve na jednom mjestu. Bio bi to maraton koji je duži čak i od moje dobronamjernosti.