09. Februar 2025, 14:42:51 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: [1] 2 3 ... 8   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Refluks i vrste kazana za destilaciju  (Pročitano 149382 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.790

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 4.0.1


« Poslato: 17. Maj 2011, 00:07:28 »

Refluks
(vrste kazana, njihova nadgrađa-dodatci, i uticaj na aromatski profil i kvalitet rakije)

Da bi smo uopšte mogli pričati o refluksu i sa tog aspekta o vrstama kazana za destilaciju, a nakon toga i o njihovom uticaju na aromatski profil rakije, moramo uzeti za pretpostavku solidan kvalitet fermentisanog materijala. Drugačije rečeno, ako na raspolaganju imamo istu sirovinu a u različitim uslovima ili kazanima obavljamo destilaciju, dobili bi bitno drugačiji aromatski profil i kvalitet rakije. U razmatranju uslova destilacije bi se podrazumijevalo da se ona obavlja u bakarnom kazanu, metodom dvostruke destilacije. U mnogim dosadašnjim situacijama je više puta govoreno o prednostima bakra u odnosu na druge materijale, i prednostima klasičnog kazana kojim se radi prepek u odnosu na jednokratnu, kao i destilaciju sa rektifikacionom kolonom, pa ih ovdje neću navoditi, osim možda ponoviti da se tako dobiva rakija veće aromatične kvalitete. Dvostruka destilacija je postupak koji nedvosmisleno podrazumijeva ispunjenje minimalnih uslova njenog odvijanja. Prva destilacija je postupak koji podrazumijeva pročišćavanje fermentisane smjese povećanjem učešća alkohola na vrijednost između 25 i 32% vol. a.a. (ipak sam malo i tehnološki liberalan). Druga destilacija je proces koji podrazumijeva ispravnu raspodjelu aroma rakije po frakcijama, a što će se desiti samo ako ona ima uporište u ovakvoj prvoj destilaciji, tada se druga destilacija obavlja hvatanjem srednje frakcije koja ima snagu u rasponu od 65 do 72% vol. a.a. Da bi samo usput prikazao šta je to pravilna  raspodjela aroma po frakcijama (poželjnih i nepoželjnih), postavit ču tri grafikona.
   
Prvi i drugi prikazuju brzinu i način isparljivosti različitih aromatskih komponenti u zavisnosti od jačine etanola koja se nalazi u smjesi u kazanu, a treći onda njihov posljedični razmještaj po frakcijama destilata. Ovakav treći  grafikon nam u stvari malo uprošteno obrazlaže zašto je potrebno raditi rez baš u predloženim momentima. Na trećem grafikonu su prikazane, pored snage etanola, i koncentracije aromatskih ili hemijskih jedinjenja za koje mi hoćemo da nam u rakiji ne budu zastupljene ni u premaloj ni u prevelikoj količini, a u odgovarajućoj međusobnoj proporciji. Proporcija aroma je nešto što postoji i u svim ostalim situacijama a ne samo kod rakije. Za neko pikantno i začinjeno jelo bitan je odnos masnog, kiselog, paprenog i slanog. Gurmanima je itekako jasno šta znači ovaj sklad i šta bi eventualno značilo iskakanje iz proporcije jednog od ovih elemenata, a da ne govorimo o situaciji kako to iskakanje ne bi u poželjnoj mjeri dozvolilo osjećaj nekog suptilnijeg začina ili arome.  Linije A, B, C1 i C2 su samo one najvažnije grupe jedinjenja, a rez na prestanku hvatanja rakije je trenutak kada ona u prihvatnoj posudi ima snagu od 65 do 72% vol.a.a. U protivnom, hvatanjem slabije rakije, odnosno pomjeranjem reza u desno (na grafikonu isprekidana vertikalna linija) bi imali  situaciju da direktno dobivamo veću količinu C1 i C2 grupa hemijskih jedinjenja, što bi nam negativno uticalo na kvalitet rakije, jer je očigledno da su to jedinjenja koja dominiraju zadnjom frakcijom u destilaciji, patokom.  

Šta nam omogućuje takav raspored i dobivanje kvaliteta rakije. Odgovor je adekvatan kazan za rakiju i način kojim je na njemu izvedena destilacija. Kazani za rakiju se razlikuju po svojim veličinama i oblicima, kao eventualno i po tome da li još imaju nekih potrebnih ili nepotrebnih dodataka. Faktori koji uslovljavaju aromu kod destilacije su: način zagrijavanja, brzina destilacije, način odvajanja (rezanja) frakcija, i veličina i oblik kondenzatora sa temperaturnim režimom tabarke. Izostavio sam ključni faktor kako bih mogao dati njegovu definiciju. Refluks je izraz koji se koristi za opisivanje količine isparenja koja se kondenzuju i vračaju natrag u lonac kazana na ponovno kuhanje. To je ona fizička strana promjene, kondenzacijom se mijenja sastav pare. Međutim postoji i ona hemijska dimenzija. Hemijske reakcije u kazanu se dešavaju u skladu sa opštim postulatom koji važi za njih i glasi da je to u pravilu u tečnoj fazi i na čvrstoj površini katalizatora, kod kazana su to njegove bakarne površine. U ovoj situaciji nam nisu interesantne one reakcije, na dnu kazana, reakcije u smjesi u loncu, kao i one koje se dešavaju u parovodnoj cijevi i na bakarnim površinama kondenzatora, samo ćemo posmatrati one koje se dešavaju na bakarnoj površini kape kazana.
   

Na slici broj 1. je prikazan kazan sa jako malim refluksom koji će omogućiti da teža okusna jedinjenja pređu u destilat, i tako ga obilježe kao oštrog, oporog, kremastog, težeg i masnijeg ukusa i mirisa, često i sa hemijskim aromama na sapunasto i voštano. Na drugoj strani ovakvi kazani sa malim refluksom daju destilat sa manjom koncentracijom etanola, zato što ne omogućuju kondenzaciju vodene pare i njeno vračanje u lonac, a time obogaćivanje isparenja pa onda i destilata sa etanolom, što u svakom slučaju smanjuje mogućnost nastajanja i očuvanja poželjnih aroma kroz reakcije koje su ovim umanjene. Takva rakija u startu nema zadovoljavajući kvalitet i potrebno je duže odležavanje da bi ga stekla, a čak i mnogo dugotrajnije za postizanje vrhunskog kvaliteta. Refluks i snaga destilata je jasno vidljiva iz dole postavljena dva grafikona.
 
Iz prvog (izostankom refluksa) se vidi da polazna smjesa od 10% vol.a.a. daje destilat početne jačine od 55% vol.a.a., dok je kod drugog u istoj situaciji ali sa većim refluksom jačina destilata 61% vol.a.a..  
Kod kazana sa slike 1. je uočljivo, zbog jako malog refluksa, da na snagu destilata ne utiče promjena brzine destilacije. Za izostanak je uočeno da krivicu nosi kapa kazana koja je preblizu površini ključale smjese i da iz tog razloga bakarna površina nije u stanju da bude ohlađena pod uticajem okolne temperature vazduha.

Rješenje je potraženo na logičan način kako je to prikazano na slici broj 2. Udaljavanjem površine kape, od ključale smjese, i njenim i povećanjem koje će omogućiti veći kontakt isparenja i bakra a time i kondenzaciju pa i hemijske reakcije. Međutim utvrđeno je da se na ovaj način nije baš dobio očekivani pomak. Alkoholne pare su u skladu sa kretanjem fluida u manjem dijelu imale kontakt sa bakrom na kome se dešavala kondenzacija, a najvećim dijelom su bez ikakvog kontakta i promjene sastava pare odlazile sredinom prema parovodnoj cijevi. (Žuto obojeno na slikama je tečna smjesa i kondenzat, a zeleno su isparenja).
Nakon pokušaja ugradnje dvostrukog plašta i povećanja hlađenja vodom, ni na taj način nije dobiven željeni rezultat iz razloga što je temperaturu te vode jako teško kontrolisati, a ako bi se kontrola i uspjela ostvariti opet imamo situaciju da tako utičemo samo na manji dio isparenja koji nam ostvari kontakt sa stjenkama, dok bi onaj značajniji dio nastavio svoju putanju kao i u situaciji bez vodenog plašta. U obe ove situacije zbog manjeg obima kondenzacije, kada se kondenzat samo slijeva stjenkama kapka prema loncu kazana, nije omogućen veći kontakt kapljica kondenzata i isparenja.

Rješenje su konačno pronašli Francuzi svojim čuvenim alambikom šarantskog tipa, slika 3. Napravili su kapu u obliku pečurke, lukovice, lopte,..., suzili su pod i tako smanjili površinu kojima prolazi isparenja sa veće površine smjese u kazanu. Na taj način su u startu ubrzali kretanje isparenja, ali nakon prolaska tog suženja zbog naglog proširenja i kružnog oblika dolazi do promjene brzine kretanja i formiranja vrtložnog strujanja kako je i prikazano strelicama na slici. To brže vrtložno strujanje je omogućilo mnogo veći kontakt svih dijelova isparenja sa bakarnom površinom kape i na drugoj strani omogućilo je veći kontakt uzlaznih isparenja sa kondenzovanim kapljicama koje na taj način nastaju. Temperatura ovakve bakarne površine kape je za 5 do 8 stepeni niža od temperature smjese i isparenja, a što je očigledno nađena praktična mjera optimalnog refluksa koja se postiže  oblikom i zapreminom, pa time i uslovljenom površinom.  
Rakija proizvedena sa ovim kazanom i pod optimalnim refluksom će biti čišća i sa manjim dijelom teže isparljivih jedinjenja koja neće otići sa parom u destilat nego će se vratiti u lonac.
Tako se dobiva rakija koja je mekša, finija, zaokruženija, a ujedno bogata aromama, kompleksna i s karakterom u onom punom sjaju, diskretno kremasta i opojna  bez oštrih, oporih i teških tonova. Takva rakija odmah u startu ima zadovoljavajući kvalitet i potrebno je kratko odležavanje da bi postigla vrhunski kvalitet,...
 
Za razliku od Francuza, neki drugi su pokušavali rješenje tražiti povećanom kondenzacijom koju bi dobili oslanjajući se na hlađenje dovedenom vodom. Jedan takav primjer je i prva slika postavljena ispod, na kojoj je prikazan kazan napravljen u 19. vijeku.

Glavno obilježje ovakvih kazana je preveliki stepen refluksa, koji još u većoj mjeri sprječava teže, gušće, kremaste, uljastije aromatske komponente, koje imaju višu tačku ključanja nego lakša aromatska jedinjenja, da prelaze u destilat jer temperatura svakom nadograđenom posudom postaje sve manja, što znači da se isparenja tako više  kondenzuju i vračaju se u lonac. Neminovno povećanje kondenzacije će tako doprinijeti da rakija bude glatka, nježnija i pitkija, ali i rakija koja je manje bogata aromama, manje kompleksna i s manje karaktera. Takva rakija je pitka i blaga u startu, ali i relativno prazna, gotovo da je bez mogućnosti da dozrijevanjem napravi pomak ka vrhunskom kvalitetu.

Identičnu situaciju ovoj iz 19 vijeka imamo i na srednjoj slici, samo što se ovdje radi o dvije posude u kojima je taj refluks manji i primjereniji, a koliko vidim i mogu pretpostaviti da se radi  o obliku pečurke u gornjim dijelovima obe posude, pa mi ovo rješenje nakon alambika šarantskog tipa djeluje kao najprimjerenije i nešto malo slabije, ali samo pod uslovom da se ne uključuje hlađenje vodom koje je i ovdje predviđeno.  
Posljednja slika je konstrukciono rješenje realizovano od strane nekoga ko je očito suviše gledao fotografije rektifikacionih kolona ne ulazeći u suštinu procesa. Nakon dobrog refluksa, čak možda i nešto povišenog na kazanu sa slike, sada se ispod nivoa lonca spuštaju posude koje u ovom položaju imaju funkciju kondenzatora i radi se njihovo hlađenje. Proizvođač ga reklamira kao nešto što otklanja metanol i sl., ali od toga definitivno nema ništa. Na dnu ove posude se može prikupiti samo voda i još poneka teže isparljiva komponenta, ali još radikalnije jer se to radi sada po drugi put i radi se nepovratno. Jedini razlog zbog koga bi se neko odlučio na ovakvo rješenje je što se tako nesumnjivo dobiva rakija sa većim procentom alkohola-etanola. Očito je u pitanju nerazumijevanje suštine procesa destilacije. U pitanju je pogrešno predubjeđenje u kome se misli da će u jednoj destilaciji podignuti nivo etanola u destilatu neminovno rezultirati kvalitetnijom rakijom, a zaboravlja se da nivo polazne alkoholne smjese u kazanu u stvari određuje raspored aroma po frakcijama i određuje njen kvalitet. Za kraj samo jedan kuriozitet i konkretan primjer sirćetne kiseline. Ona se inače smatra klasičnom teže isparljivom komponentom, i čija će količina neminovno biti umanjena refluksom. U prvoj destilaciji, kada je u kazanu prisutna u smjesi sa manjim procentom etanola, isparavat će u većim količinama na početku, a pogotovo u sredini destilacije. U drugoj destilaciji, na većoj polaznoj koncentraciji etanola, njeno isparavanje će biti najizraženije pri kraju destilacije, kada se i vrši njeno umanjenje visokim rezom. Ona je komponenta koja je pored ostalih i prikazana na liniji C1, sa onog drugog i trećeg grafikona na početku teksta. Ovakvim načinom odvajanja teže isparljivih komponenti, bez obzira koliko on bio radikalan, nećemo uspjeti dobiti manju količinu sirćetne kiseline u odnosu na situaciju koliko je dobivamo ispravnim rezom u klasičnoj drugoj destilaciji-prepeku.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
KizaHood
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Kragujevac
Poruke: 241

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 4.0.1


« Odgovor #1 Poslato: 19. Maj 2011, 23:16:29 »

Iz prvog (izostankom refluksa) se vidi da polazna smjesa od 10% vol.a.a. daje destilat početne jačine od 55% vol.a.a., dok je kod drugog u istoj situaciji ali sa većim refluksom jačina destilata 61% vol.a.a.. 


Aj' proveri ovo jos jednom.

Meni u praksi izlaze daleko vece vrednosti od navedenih, a koristim kazan broj 1 (prevrtac, 140 litara) i kazan broj 3 (alambik, 120 litara).

10% alkohola u komini je ipak prilicno jaka komina, a ja najcesce koristim takve komine i meni iz kazana broj 1 krece destilat pocetne jacine 26-27 gradi, dakle min. 65% alkohola.

Najslabiji pocetni destilat ikad mi je bio 24 grada, dakle 60% alkohola, ali njega sam dobio od prilicno slabe komine od svega 6-7% alkohola.

Takodje, u praksi nisam primetio znacajnu razliku u pocetnoj jacini destilata izmedju kazana br. 1 i br. 3.
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.790

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 4.0.1


« Odgovor #2 Poslato: 22. Maj 2011, 12:59:07 »

Prvi dijagram je laboratorijski prikaz destilacije bez ikakvog refluksa, sa čistom alkoholno vodenom smjesom.  Dodatni refluks se postiže položajem parovodne cijevi uzbrdo prema tabarci. Smanjenje refluksa se postiže ubrzanjem procesa destilacije, jačim zagrijavanjem. Snaga destilata je još u funkciji različite gustoće smjese i površine isparavanja. Da i ne govorimo o preciznom određenju procenta etanola u polaznoj sirovini. Drugačije rečeno, praktični podatak je stvarno praktičan i upotrebljiv samo ako je tačan, i ako bi postupak njegovog dobivanja bio realizovan u stvarno a ne naizgled identičnim uslovima.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
peca50
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 4.0.1


WWW
« Odgovor #3 Poslato: 23. Maj 2011, 22:31:22 »

Zadnjih 90 dana ispekao sam oko 120 kazana različitog fermentiranog voća (jabuka, kajsija, dunja, šljiva, mešane sorte krušaka, kljuk, čisto vino i južno voće), pojedinačno po vrsti voća, nije bilo sve pomešano. Svu destilaciju sam radio na kazanu tipa alambik, zapremine 250 litara sa ručnom mešalicom. Razmak između kazana i tabarke je 280cm sa padom prema kazanu 8cm. Sirovina koju sam pekao je imala jačinu od 10% (dunja, kajsija i kruška),a do 13,5% vino i šljiva. U prvoj destilaciji jačina pri polasku kazana je bila oko 68%,  a vino i šljiva su polazili na jačinu oko 72. Destilaciju sam radio do nule na izlazu, dobijajući pritom uvek oko 80 litara rakije, a koja u ukupnoj masi nije bila iste jačine, u zavisnosti od sirovine.. Prepek sam radio za sve sirovine razblažujući rakiju prve destilacije po istom odnosu 2/3 rakije i dopuna kazana do venca sa vodom, preko mere koja obeležava dokle ga treba puniti. I opet količina dobijena je oko 100litara od kazana, od svih sirovina. Ali razlika je u ukupno dobijenoj jačini, a u zavisnosti od voća. Od svakog kazana u prepeku sam odbijao zadnjih 20 litara rakije koja nije ulazila u prepek. U prepeku je polazna jačina bila u manjem razmaku od 75% do 78% alkohola. Opadanje jačine tokom prepeka je išlo otprilike istim tempom kod prvih 40 litara prepeka, a zatim se različito manifestvovalo u zavisnosti od jačine rakije koja je ubačena i razblažena vodom. tako da sam od šljive i vina dobijao 80 litara destilata jačine oko 65 do 67% alkohola, a od ostalog voća 80 litara jačine od 60 do 63% alkohola. Sve rakije u prepeku su odličnog kvaliteta( nije moja ocena), izrazito prefinjene arome, bez mirisa na kazam, patoku ili slično. Sve rakije su identifikaciono prepoznatljive po aromi voća od koga su proizvedene, a na ukusu su blago slatkaste i pitke. Sve ovo sam napisao u prilogu destilaciji preko alambika sa odličnim uslovima( ako ne i najboljim) za pojavu refluksa kao uslova za dobru i kvalitenu destilaciju.
Ako se neko zapita otkud dunja, kajsija, kruška u nevreme kad je nema, i to je bio deo eksperimenta konzervisanja vermentiranog voća i kasna destilacija. način konzervisanja ću vam odati ako vas intersuje, vrlo je jednostavan i bezazlen.
Sačuvana

Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu!
Hemingvej
sale
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 46
Lokacija: Beograd
Poruke: 1.084

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #4 Poslato: 24. Maj 2011, 06:02:36 »

Bravo majstore!Kao i uvek ima da se cuje nesto interesantno.Biilo bi lepo da podelis taj nacin cuvanja sa nama.
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.790

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 4.0.1


« Odgovor #5 Poslato: 24. Maj 2011, 19:48:47 »

...Razmak između kazana i tabarke je 280cm sa padom prema kazanu 8cm. Sirovina koju sam pekao je imala jačinu od 10% (dunja, kajsija i kruška),a do 13,5% vino i šljiva...
Bez ikakve druge namjere, samo glasno razmišljam. Zar nije malo previše da dobiveni alkohol iz voća i dodanog šećera bude u količini pola-pola. Jednom sam probao sa dodavanjem šećera od 2 ili 3%, ne sjećam se više, i razlika u kvaliteti je bila više nego očigledna. Mislim da bi u situaciji pola-pola, čak bolji efekat dalo smanjenje refluksa, iz razloga što je cilj refluksa samo ograničeno umanjenje a ne preveliko izbacivanje teže isparljivih jedinjenja. Ovim duplim povećanjem etanola u stvari je prepolovljena količina tih jedinjenja, a mnoga od njih, kao i one druge arome u rakiji još su i spušteni ispod praga osjetljivosti. Mislim da ih možda zbog toga nije potrebno dodatno umanjivati. Veća pažnja kod odvajanja prvenca i patoke bi bila sasvim dovoljna.
E sad ako ti tržište proguta baš ovako nešto i pri tom te tjera na rad pod ovim uslovima, to je sasvim druga priča.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
peca50
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 4.0.1


WWW
« Odgovor #6 Poslato: 24. Maj 2011, 22:35:22 »

Svuda sam išao sa 5kg šećera na 100kg voća, sem kod grožđa jer je imalo i previše šećera, a kod šljive 3kg-a.
Konzervisanje, čuvanje posle fermentacije, do destilacije: U PVC buradima od 200litara i u kadama, takođe PVC, zapremina tih kada je od 500, 700 i 1000litara. Svuda isti sistem primenjen. Posle fermentacije kada se sve smirilo i na površini sudova se stvorio tampon guste mase od voća, e tu masu sam poravnao plastičnom alatkom za malterisanje tako da sam dobio prilično uglačanu površinu. Za svaki sud sam prema vršnom obliku izrezao od PVC folije krug koji će potpuno prekriti ugalačanu površinu prevrelog voća. Pre prekrivanja PVC folije sam potopio u rastvor vode, limuntusa i vinobrana i tako navlažene ih prilepio za uglačanu površinu prvrelog voća. I prenego što sam poklopio poklopcima burad i kade u svaki sud sam stavio  male plitke plastične tanjiriće u kojima je bio vinobran malo nakvašen sa par kapi vode. Promenu vinobrana sam uradio posle 2,5 meseca.  Utisci: ekstra aroma dunje, kruške, kajsije i šljive(šljiva je bila bez koštica). Ovo nisam radio sa vinom, nije bilo potrebe.
Sačuvana

Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu!
Hemingvej
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.790

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 4.0.1


« Odgovor #7 Poslato: 25. Maj 2011, 00:07:56 »

U onakvoj prošloj godini si imao kod šljive 21,5% šećera, kod dunje i kajsije po 13,2%. Pored toga se još usudio čuvati fermentisani kom u trajanju od blizu 6 mjeseci. Svaka čast, ja se ne bih usudio to raditi na 20 tona voća. Pravio sam jednom eksperiment sa spontanom malolaktikom na odvojenom tečnom dijelu voćnog kljuka. Znao sam da se može pojaviti problem zbog procenta alkohola koji je niži od 10%, napunio sam kacu do blizu samog vrha i stavio na površinu u plivajuću posudu limuntos i vinobran sa malo vode za reakciju i isparavanje sumpora, prije toga uduvao CO2 i zatvorio je kao kod vrenja. Nakon desetak dana, i pored dobre temperature, mi se pojavila bijela skrama (vinski cvijet). Morao sam odustati.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
boss
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 77
Lokacija: Velika Plana
Poruke: 52

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 5.0


« Odgovor #8 Poslato: 26. Jul 2011, 22:31:15 »

Pre dve godine po Pecinim sugestijama napravio sam rakiju jabukovaču od letnjih jabuka jablanke i petrovke koje imaju malo šećera, primenom destilacije "kazan na kazan". Kvalitetom sam bio zadovoljan, naročito posle zrenja u hrastovom buretu i naknadnog svođenja jačine na 42%. Međutim, ako je sada Peca odustao od destilacije "kazan na kazan", moram i ja, verovatno ga je Bistrica ubedio da je dvostruka destilacija bolja. Još je u toku priprema fermentacionog kljuka, dodao sam i malo šećera (3%, kasno sam video argumente Bistrice), anaerobna fermentacija, 5-6 kazana od 140 litara, interni refluks solidan, prva destilacija će biti bez odvajanja frakcija do koncentrcije alkohola od 30% alkohola. Ukoliko u drugoj destilaciji (prepek) od 140 litara sirove rakije odvojim 2 litara prvenca, koliko ću dobiti rakije sa rezom na 62% alkohola u posudi, a koliko patoke ako je sledeći rez na 5% alkohola na izlazu iz lule i koja će biti jačina te patoke, odnosno za šta se može upotrebiti ovakva patočna rakija, ili će to biti žrtvena šteta radi dobijanja kvalitetne rakije.
Sačuvana
peca50
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 5.0


WWW
« Odgovor #9 Poslato: 27. Jul 2011, 23:24:48 »

Ne, nisam odustao od destilacijae kazan na kazan jer to zavisi od sirovine koju pecem. Sljiva, loza i ostale rakije gde je previse aroma(i od juznog voca), pecem obicnom, da tako kazem destilacijom, prva do nule pa onda prepek uz dodatak vode. Ali kad se tice dunje, kajsije, kruske, jagode, kupine, e to pecem kazan na kazan zbog udvajanja aroma, i vrlo su dobri rezultati. jabuku sam pekao za starenje kazan na kazan, a jabuku koju sam oplemenio cvetom zove, nju sam pekao sa sto vise gubljenja arome u prvoj destilaciji, da bi u drugoj destilaciji imao naglasenu aromu cveta zove.
Sačuvana

Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu!
Hemingvej
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.790

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 5.0


« Odgovor #10 Poslato: 27. Jul 2011, 23:45:45 »

...koliko ću dobiti rakije sa rezom na 62% alkohola u posudi, a koliko patoke...za šta se može upotrebiti ovakva patočna rakija, ili će to biti žrtvena šteta radi dobijanja kvalitetne rakije.
Gdje nađe baš 62 stepena, miriše mi na rezanje od 40 stepeni na luli. U posudi bi imao 62 tek kada bi na luli izlazilo 25 ili malo jače, što ipak ne bi trebalo ići u rakiju.
Ne mogu ti dati precizniji odgovor jer radimo kazanima različitih veličina, a proporcija nije direktna. Iako zavisi od refluksa i brzine destilacije, dosta približno bi bilo: cca. 60 litara rakije te snage i dodatnih 15-tak litara patoke sa cca. 15% alkohola. Ova patočna rakija, u tvojoj varijanti predstavlja samo 5%-tni udio cjelokupnih alkohola, tako da i nije neka žrtva, kada je prepečeš možeš od nje praviti dobre likere.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
boss
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 77
Lokacija: Velika Plana
Poruke: 52

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 5.0


« Odgovor #11 Poslato: 29. Jul 2011, 00:32:19 »

Ne, nisam odustao od destilacijae kazan na kazan jer to zavisi od sirovine koju pecem.
Nadam se da si shvatio da je ovo bila šala? I ja ću jabuku da pečem sistemom kazan na kazan, zašto menjati nešto što je bilo dobro? Međutim, požegača mi je tim sistemom dala prenaglašeni miris. Evo je još u hrastovom buretu, ne mogu više da čekam. Šta da radim, pomagaj brate! Da li da je popijem?
Sačuvana
boss
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 77
Lokacija: Velika Plana
Poruke: 52

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 5.0


« Odgovor #12 Poslato: 29. Jul 2011, 00:48:27 »

Gdje nađe baš 62 stepena, miriše mi na rezanje od 40 stepeni na luli. U posudi bi imao 62 tek kada bi na luli izlazilo 25 ili malo jače, što ipak ne bi trebalo ići u rakiju.
Ne mogu ti dati precizniji odgovor jer radimo kazanima različitih veličina, a proporcija nije direktna. Iako zavisi od refluksa i brzine destilacije, dosta približno bi bilo: cca. 60 litara rakije te snage i dodatnih 15-tak litara patoke sa cca. 15% alkohola.
U pravu si,računao sam na rezanje od 40 stepeni na luli. Iz odgovora vidim da si računao na neki gubitak od približno 6% količine alkohola. Sa početnom snagom od 30 stepeni koncentracija alkoholnih para, po dijagramu koji si priložio, će biti oko 75 stepeni. Naravno da ne želim rezanje na 25 stepeni, zašto bih inače radio prepek?
Da li postoji nekakav standardni dijagram distribucije količine od 75 do 40 stepeni. Sigurno nije linearna kriva? Nije previše praktično pitanje, ali mene interesuje radi eventualnih kombinacija i izbora sistema destilacije kod požegače.
Sačuvana
peca50
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 5.0


WWW
« Odgovor #13 Poslato: 29. Jul 2011, 00:53:07 »

"Nadam se da si shvatio da je ovo bila šala? I ja ću jabuku da pečem sistemom kazan na kazan, zašto menjati nešto što je bilo dobro? Međutim, požegača mi je tim sistemom dala prenaglašeni miris. Evo je još u hrastovom buretu, ne mogu više da čekam. Šta da radim, pomagaj brate! Da li da je popijem?"




Ma normalno da sam razumeo tvoju priču, a kad se tiče šljivovice, e pa spremi salatu dolazi ekipa do ti obije bure iznutra!!
Sačuvana

Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu!
Hemingvej
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.790

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 5.0


« Odgovor #14 Poslato: 29. Jul 2011, 19:53:33 »

...Iz odgovora vidim da si računao na neki gubitak od približno 6% količine alkohola...
Nisam uračunavao toliki gubitak, jer ga i nema na ispravnom kazanu. „Gubitak“ je uvijek i samo onoliki koliko ga ti želiš ostaviti u kazanu. Nakon destilacije u kojoj je prekidaš na 5%, u kazanu ostane cca. 1% ukupnog etanola, tako da je iskorištenje 99%. Prvenac sam ti računao 78-80%, zato što i jeste toliki. Prikazane cifre sam zaokruživao, da ne cjepidlačim. Dijagram iz prve poruke ove teme ti isto pokazuje polaznu vrijednost (a ne prvenac) malo iznad 80, gledaj onaj drugi jer je on bliži tvom kazanu, čak i slabiji od njega. Onaj prvi je neupotrebljiv, jer u pitanju je čista alkoholno vodena smjesa u laboratorijskim uslovima bez refluksa.

P.S. Ne boj se „šala“ je vidljiva, a i ne mora baš svaka upaliti. Ostalo je upalilo, čak dva puta.  
Citat
...zašto menjati nešto što je bilo dobro? Međutim,...
Huh?
Citat
...prenaglašeni miris...
Scratchhead
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
Stranice: [1] 2 3 ... 8   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.036 sekundi sa 21 upita.