ako nekom može da koristi evo mog iskustva kad je u pitanju oblačinska višnja.
ono što je mene opredelilo za sadnju višnje je (u to vreme) dobra cena, kratak period do berbe (obereš i posle pičiš na more sa sve parama od nje
), osim toga izbegavaš sušu, grad i sl. bere se u par dana(nema zezanja kao sa jagodom, malinom i kupinom) i nema puno prskanja(5-6 u toku godine). sve u svemu trebalo je da bude idealno ali...
ali da krenemo od početka
sadnice su vrlo bitna stvar a naići ćete na svakakve „tipove“ rasadnika pa i onih koji će vas ubeđivati da je bolje da su malo kržljave(„biće sitnije pa se lakše beru“).
oblačinka se ne kalemi i nema sorte ni tipove. ne dajte da vas zavlače, što bujnije to bolje jer što je sadnica bujnija obično joj je i koren razgranatiji pa će se lakše i brže ukoreniti.
sadnice sam kupio kod izvesnog gospodina Jovanovića iz Leskovca. ne sećam se da li je bio registrovani rasadnik ali svaka mu se primila i nek su mu u zdravlje pare (1 nemačka marka=1 sadnica). tu nemojte da štedite jer ko štedi na sadnicama plaća dugo svoj tvrdičluk.
rigolovao sam „Fiat“-om od 120 konja i dvobraznim plugom na sasvim zadovoljavajućih 40-tak cm dubine.
pre toga smo rasporedili
35 prikolica stajnjaka po hektaru, prvo razbacivanjem pa kad smo videli da će to poprilično da košta onda samo u trake u pravcu redova gde ćemo da sadimo.
plaćao sam
kopanje rupa ručno i u svaku rupu ubacio još po lopatu stajnjaka pod sadnicu i po čašu od jogurta NPK 15:15:15 na nju prilikom sadnje.
„krajina“ je zalila sadnju sa po 10-20 litara iz creva(i Jasenice) po sadnom mestu (kad je sadnja u pitanju vode nikad dosta i zato nema gornjeg limita. ako pitate koliko je dovoljno za sadnju, odgovor je-koliko god imate).
sadnja je bila na razmak od 4 x 2,5m i mislim da je to standard koji ne bi trebalo mnogo menjati.
zaštita od bolesti i štetočina u prvih tri godine je ista kao i u toku eksploatacije. savetovaće vas da prištedite i da ne štitite protiv monilje jer nemate cvet u prvih par godina. videćete kad posadite da to nije tačno. javiće vam se cvetići od kojih će jedan deo da abortira nešto ćete i da okusite kroz neki sitan plod ali ako u tom trenutku pustite da vam „uđe“ monilija u zasad imaćete problema stalno. zasad višnje nije mala investicija tako da nemojte da štedite tamo gde ne sme da se štedi. ne zaboravite da vam je zasad u prvih par godina u tim fenofazama uglavnom samo polje sa pritkicama tako da tu ide mnogo manje vode i sredstava za zaštitu i neće vas skupo koštati pa je šteta ne oprskati ga.
ako vam je zasad blizu šume ili lovišta zaštitite svaku sadnicu mrežom protiv zečeva ili ako nekako dođete do „kreozana“ premažite ih njime
višnja je vrlo zahvalna za zaštitu jer nema mnogo bolesti i štetočina a treba obratiti pažnju na sledeće:
Sušenje cvetova i lastara(Monilinia laxa)-najopasnija bolest višnje a kada jednom uđe u zasad teško izlazi.
suzbija se sa dva prskanja u fazi „belih balona“(10% cvetova otvoreno a ostali u fazi „belih kokica“ ili balona) i drugo u punom cvetu(80% cvetova otvoreno).
kod prvog se obično koriste preparati sa nešto dužim trajanjem(perzistentnošću) jer se može desiti da se cvetanje produži zbog nepovoljnih vremenskih prilika a kod drugog mogu da idu i sa nešto kraćom.(trenutno se najviše koriste Sygnum,Chorus,Kubik)
Trešnjina muva(Rhagoletis cerasi)-suzbija se od kraja cvetanja ali najvažnije prskanje(Decis,Perfektion) je kad krene promena boje ploda i omekšavanje jer tek tada mogu da se ubuše u plod.
-prilikom otkupa vam često uzmu dve-tri šake višanja, izmeljaju, sipaju pola šake soli i, posle pauze od cigar duvana, ako ih ima crvići isplivaju na površinu „kljuka“ od višnje.
LJubičasta pegavost (Coccomices hiemalis)-prošle godine je „obrstila“ višnjare kod većine ljudi koji ne prskaju višnju tako da su u avgustu stabla gotovo ostala bez lista
-prskanje u pravom trenutku (od kraja cvetanja pa nadalje) u svakom prskanju mankogal ili slične formulacije(poliram,fitociram,ditan itd) i nema brige. slobodno odradite ovako kako sam vam rekao jer je jeftinije u kontinuitetu koristiti kontaktna sredstva nego bilo koji sistemik kada je bolest već uhvatila maha. ne zaboravite da zaštita ne prestaje sa berbom već da je još najmanje jedno prskanje važno za suzbijanje ove bolesti. ako ste na vreme zaštitili i posle uđete u leto imate mnogo manje brige.
sve ostalo je manje bitno i uglavnom je pokriveno osnovnom zaštitom koju sam naveo
zaštita od korova je problematična u prve dve-tri godine jer treba izbegavati totalne herbicide pogotovu oko mladih biljaka. u obzir dolaze oni koji idu na zelenu masu (gramoxon) ili oni koji su selektivni(fusilade forte) ali i to po sredini zasada. oko biljaka freziranje ručno a kroz sredinu freza ili tanjirača u kombinaciji sa herbicidima.
kod
rezidbe višnje na vitko vreteno je bitno suzbiti pomeranje rodnosti ka periferiji:
- po sadnji skraćivanje na 50-60 cm visine
- druge godine skraćivanje na 50 cm iznad prvog preseka vođice uz odstranjivanje niskih grana(ispod prvog preseka) i proređivanje sa ostavljanjem dve-tri grane sa rasporedom u prostoru tako da jedna drugoj ne smetaju. osim vođice ne skraćujte ništa.
- u trećoj godini već ćete dobiti tzv.„spratove“.
najniže grane(I sprat) skraćujete na nižu granu neposredno ispod“metlice“(dve-tri vršne grančice) i to tako da odaberete grančicu koja će se u prostoru pravilno rasporediti i uskladiti sa ostalim granama istog sprata tj. tako da se ne ukršta sa drugim bočnim granama I sprata. bočne grane na najnižim granama rezati kao i osnovne.
nadalje vršite samo proređivanje na osnovnom stablu tako da na svakom „spratu“ ostavite 3-4 grane i vršite prekraćivanje vođice na 50 cm iznad prethodnog skraćivanja.
-u 4.godini vam je stablo oko 2 m visine i ne bi bilo loše da tu i ostane (oko 2-2,5m) zbog rezidbe i berbe.
na I spratu skraćujete sada već 3-godišnje grane na nižu grančicu ispod vrha s tim da ona bude raspoređena u suprotnom pravcu od one od prošle godine.
na bočnim granama prvog sprata sve uradite kao na najnižim granama prvog sprata prošle godine
na II spratu ponavljate priču iz prošle godine sa I sprata.
a na III spratu ono što smo pričali za II itd.
znači, ukupno 3-4 sprata. (ako neko ukapira nek mi javi!)
-redovna rezidba se svodi na prekraćivanje grana na rodne čvorove i zamena istih
zamenu grana vršiti svake 4.-5. godine.
ono našta nećete imati uticaja su mrazevi, niske temperature i kiše u vreme oprašivanja i oplodnje i druge elementarne nepogode
zato morate da dobro da se raspitate da li je mesto koje ste odabrali takvo da će višnja na njemu dobro da uspeva.
što se tiče Vojvodine, sećam se jedne firme koja je kupila zadrugu u sred Banata(Tomaševac kod Zrenjanina) i koji su koliko je meni poznato nagrabusili od mrazeva jer nijedne godine nisu imali berbu kako valja, mada se tu po mom mišljenju radilo o klasičnom pranju para te gazdama i nije mnogo bilo bitno šta će se desiti sa njihovim zasadima.
to ne znači da u Vojvodini ne može da se gaji višnja već da treba obratiti pažnju na mesto gde planirate podizanje zasada.
ako niste sigurni obiđite malo seoska dvorišta u komšiluku, popijte kafu kod nesuđenih komšija i ako ne vidite nijedno stablo višnje priupitajte zašto ga nema.
e sad, posadili smo je, orezali smo je, prskamo je a nemamo vajde.Zašto?
zato što se u poljoprivredi ne mere rezultati iz jedne već iz najmanje 10 godina, tj. nije važno kakva je cena ove godine već kakva će biti ili je bila u nekom periodu iz koga se može izvući prosek.
cenu višnje određuje cena na svetskom tržištu i monopoli hladnjača. od kad sam posadio višnju hladnjačari ni jedne godine nisu uspeli da „prodaju svoje zalihe“ već im svake godine „stoji“ u hladnjačama, „čekaju cenu“, „nema interesovanja“(veoma čest izgovor kad hoće da ubiju cenu), „slab je kvalitet“, „rodilo u Čileu i Poljskoj pa se satrlo“ i sl.
sve dok konačno nisu stigli Rusi i raz(je)bili monopol. pare za kvalitet pa ko ima nek prodaje i to bez posrednika.
i odjednom hladnjače prazne! može i po 60 Evrocenti, „pa zar se ne sećate da je bio sneg u martu u Poljskoj“ i druge priče.
znači ima nade za višnjare.
ako je ovo predugačko brišite ili da prepravim.
pozdrav