Ne bih komentarisao predhodni post, al moja porodica je pcelarska...
Normalno da nikada nije smetao komentar, ako bi postojalo argumentovano utemeljenje za njega. Ovo ti baš i nije neko jer smo bar do sada na forumu imali priliku vidjeti nevjerovatno veliki broj članova rakijaških porodica koji nisu savladali ni tablicu množenja za pravljenje rakije.
... i med ako se ne kristalise to nije med za sigurno, kvalitet meda se cuva kristalizacijom jer usporava gubljenje pozitivnih osobina.
Često sam nailazio na priču kako kristalizacijom med ne gubi na kvalitetu pa sam na to već i navikao, ali ovo tvoje me ostavilo u nevjerici. Prvi put gledam (kada je med i medovina u pitanju) da neko u svemu tome ide i korak dalje pa takvoj pojavi daje još i nekakva nadnaravna i blagotvorna svojstva.
Prvi postulat kod meda je to da on treba zadovoljiti slijedeće kriterijume: maksimalni broj kvasca od 5X104/g, najveći sadržaj glicerola 300 mg/kg; koncentracija etanola manja od 150 mg/kg i sadržaj vlage manji od 17,1%. Tek ta količina vlage otklanja siguran rizik otpočinjanja nekontrolisane, preuranjene i usporene fermentacije. Odnosno lošu aktivnost mikroorganizama u medu, a ima ih poprilično jer potiču od peluda, probavnog trakta pčela, prašine, vazduha, tla, košnica i sa cvijeta.
Med sadrži kvasce, plijesni i bakterije.
Bakterije: Bacillus, Bacteridium, Streptococcus, Clostridium, Achromobacter, Citrobacter, Enterobacter, Erwinia, Escherichia coli, Flavobacterium, Klebsiella, Proteus i Pseudomonas.
Plijesni: Penicilij, Aspergillus, Cladosporium, Penicillium, Mucor, Bettsya alvei, Ascosphaera apis i Ascosphaera major.
Kvasce iz rodova Saccharomyces, Debaryomyces, Hansenula, Lipomyces, Pichia, Schizosaccharomyces, Torula i Zygosaccharomyces. Naročito interesantne one osmofilne koji rastu i pri niskom pH i visokom sadržaju šećera. Dakle, njihovo prisustvo je problem jer im je rast ograničen samo količinom vode. U prethodnoj poruci sam objasnio na koji način kristalizacija utiče na količinu slobodne vode u medu. A tek kada u taj i takav med dodaš vodu kako bi započeo fermentaciju za pravljenje medovine tek onda imaš na sceni još negativniji uticaj svega gore pobrojanog obzirom da je on jako osjetljiv na efekte usporene ili otežane fermentacije.
Normalno da nisam ni jedini koji priča tu priču. Evo ga bar još par njih.

Kvasci tada metaboliziraju šećere u medu, proizvode alkohol, kiseline i druge proizvodi koji med čine neprikladnim za konzumaciju. Uslovi poput visoke vlažnosti, umjerene temperature,
pojave kristalizacije, velikog broja kvasca i visokog sadržaja nekih minerala i azota potiču fermentaciju meda. (Snowdon i Cliver, 1996.).