Ostalo

[Zota]

Pošto se smatram odgovornim za postojanje skeniranog materijala, da malo probam da pojasnim celu stvar ovde.
Naime, ovo je sken stranice informativnog lista OOUR Prokupac Beograd iz 1977. godine. Sama rečenica, na prvi pogled, zaista zvuči kontrakdiktorno i besmisleno. Ali, ako se svi, u mislima, premestimo u to vreme, možemo samo da naslutimo šta tekst ispod ove "reklame" zapravo znači. Rakije su se u to vreme proizvodile od najkvalitetnijih sirovina, na tradicionalan način i uz poštovanje tehnoloških pravila struke. Dakle, sekle su se uredno prva i treća frakcija. U slučaju rakije jačine 50% Prokupac se želeo pohvaliti upravo tehnološkim postupkom - Nije potrebno da odvajamo preko npr. 0,5% prvenca, jer nam je šljiva zrela, čista i prava, ukomljavanje besprekorno, pa zašto bismo odbacili dragocene estre &co. ako ne moramo. Ne brinite za metanol, sveden je na minimum, a aroma šljivove prepečenice je i dalje tu!
Ovo je bilo moje tumačenje poruke koja prati datu fotografiju.
Pozdrav svima.   Zota, rakijauglavnom.rs

[bistrica]

Ovim sada priča postaje zanimljivija, bar meni.

Ako je tekst ispod slike pisao neko iz fabrike, neko ko zna šta je posrijedi, i radio to 1977., onda mi je mnogo toga jasnije.
Pod tom pretpostavkom je moj dojam da se radi o namjeri isticanja posebnosti, a da se ipak zadrži mistika oko tehnološkog postupka.

Sedamdesete, kao i godine ispred njih, su bile godine bez javno dostupne strane stručne literature, osim one koja je dolazila sa istoka. U destilaciji je u tim okvirima dominirala Ruska škola koja je jako dobro bila upoznata sa onim što se radilo u Francuskoj. Imali su politički zadatak pronaći bolja rješenja i pokazati dominaciju komunizma nad trulim kapitalizmom. Bilo je tu dosta dobrih istraživanja ali im na žalost zaključci nisu smjeli izlaziti iz zadatog političkog okvira, i nisu smjeli ne postizati bolje rezultate. Postojao je još jedan imperativ. Ništa se nije smjelo bacati i sve se moralo upotrijebiti. Kvalitet je bio manje značajna kategorija a važnija je bila produktivnost socijalističke fabrike, i udarnička sposobnost socijalističkog radnog čovjeka, bar deklarativno. Takva vremena su zaokružila spoznaje o destilaciji na način da su se čak davale direktive za proizvodnju usvojene na kongresima proizvođača. Dominantna je bila upravo jedna takva, Ruska. Bazirana je na recikliranju frakcija ili na onom što su dioda ili peca na drugoj temi na forumu nazvali destilacija  „kazan na kazan“. Svi prvenci i patoke se vračaju u slijedeću destilaciju. Postupak traje pet destilacija i nakon toga se prekida. Izdvojeni prvenci i patoke iz te posljednje destilacije idu u likere i travarice a započinje novi ciklus od slijedećih pet destilacija. Postupak ima svoje utemeljenje jer se na taj način ograničava povećanje štetnih jedinjenja poput etil acetata, acetaldehida, metanola i sl., ali koliko god bilo ograničeno povećanje je ipak povećanje. Doduše ono je manje nego da se posebno destiliraju prvenci i patoke pa miješaju sa srcem rakije. Na drugoj strani se u odnosu na srce rakije dobiva više destilata pa time na žalost izostaje povećanje kod drugih količinom manje zastupljenih aromatskih jedinjenja. Radni socijalistički čovjek ionako ne smije imati kapitalističke manire i potrebu za luksuzom pa mu „neznatne“ razlike u kvalitetu ne smiju ni smetati.

Nismo baš slijepo slušali sve što dolazi sa istoka ali je mnogo toga zbog dostupnosti po inerciji i preuzeto, kao i ovaj tehnološki iskorak: „Prava prepečenica sa „prvencom“. Posebna tehnologija destilacije sa odstranjenim štetnim primesama“.

[Zota]

Bistrice, lepo si povezao "istočnu i zapadnu školu".
Ne zaboravimo i to da je Jugoslavija sasvim lepo, u mnogo čemu, usvajala korisna znanja iz oba pristupa.

[bistrica]

Ma sve je to jedno. Univerzalno svjetsko znanje gdje svako daje svoj doprinos. Bez bilo kog doprinosa bilo bi nepotpuno. Normalno da ovdje ne osporavam ničiji konkretni doprinos. Pojedinci uvijek mogu biti jako kreativni ma u kojim okolnostima djelovali. Ovo je više bilo generalno i isto tako lična impresija ili pokušaj dešifrovanja, na drugi utisak, naizgled kontradiktornog, nepotpunog, pa i nezgrapno složenog teksta.

[kicca]

Niko ni slovo da napise https://www.slobodnaevropa.org/a/sljivovica-sljiva-unesco-srbija-rakija-/32157140.html

[bistrica]

Očito da svi buljimo u TV gledajući svjetsko prvenstvo u nogometu pa nam ostalo djeluje kao manje bitno.
Ima vjerovatno nešto i do onog drugog. Kad na UNESCO listu kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine može Lipicaner na kojem je neko iz rodnih Lipica u Sloveniji dojahao do Prnjavora u Bosni a što onda ne bi mogla i šljivovica iz Srbije.  

[kicca]

To u stvari znaci da u Srbiji ne postoji obicaj destilacije Sljivovice, nazdravljanja istom u svecanim prilikama, po jedna za pokoj duse...
Falsifikat  

[vladant]

a što onda ne bi mogla i šljivovica iz Srbije. 

  neko je malo ljubomoran

[bistrica]

Na Lipicanera kao UNESCO kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine? Ma ne, nego mi smiješno tome pridavati značaj. Čovječe pa ti se konji otkako su nastali na području današnje Slovenije u 16 vijeku gaje po gotovo cijelom kontinentu, a i šire.

[bistrica]

To u stvari znaci da u Srbiji ne postoji obicaj destilacije Sljivovice, nazdravljanja istom u svecanim prilikama, po jedna za pokoj duse...
Falsifikat  

Eto vidiš to nisam znao. Mislio sam da se to po cijeloj Europi radi, osim u Srbiji.

[vladant]

......En general, nisam ispratio detalje.

[bistrica]

Kad ispratiš komentariši slobodno.  

[Alfaa]

[Alfaa]

[Merilynka7]

Ljudi moji, kakvo vino prave u Slovačkoj, konkretno u Pezinku (blizu  Bratislave) bila sam u nekom Shaubmarovom mlinu https://www.daibau.sk/clanok/1018/schaubmarov_mlyn_v_pezinku_-_jeden_z_najvacsich_potocnych_mlynov_v_europe i odusevila se vinom! Sve preporuke