Jel' ima neko ideju?
Nadam se da ćemo ovdje pričati o rakiji koja startnim kvalitetom ima najveće pretpostavke za dozrijevanje.
Ne znam šta si sve radio u postupcima prerade i fermentacije grožđa i meda, ali očito je da si kod grožđa izabrao dobru sortu sa izraženom količinom terpena. Te primarne arome, uz doprinos nekih pojedinačnih estera, su ti i dale kvalitet loze u startu. U fazi dozrijevanja terpenski profil arome blago pada i gubi se, a dozrijevanju doprinose jedinjenja koja su stvorena fermentacijom i destilacijom. Kod meda je očito bila u pitanju „loša godina“, nemogućnost izbora i temperaturni tretman.
Ovo je u stvari odgovor na pitanje za ideju kako da ti medovača u startu bude kvalitetna kao loza, i da ti loza starenjem dobije na kvalitetu kao što ga je dobila medovača. Bar tako sam ja razumio ono što si pitao.
Za detaljnija obrazloženja morali bi malo zaroniti u teoriju, a to bi zbog obima možda bilo malo prenaporno, mislim da je ovdje sasvim dovoljno reći da su procesi dozrijevanja u staklu hemijske reakcije u kojima dolazi do povećanja estera, acetala i kiselina, a smanjenja viših alkohola, aldehida i terpena. Brojna su istovremena složena dešavanja oksidacije alkohola na aldehide i ketone, razlaganja aldehida na alkohole i kiseline, razlaganje estera na alkohole i kiseline, reakcije iz alkohola u aldehide u prisustvu kiselina i stvaranje acetala, sinteza alkohola i kiselina u stvaranju estera, nastajanje većih molekula od pojedinih terpena i sl.. Na kraju se na osnovu teorije definiše ono što je sa sigurnošću utvrđeno na brojnim posmatranim uzorcima. Odrede se minimalne i maksimalne poželjne granice za neko jedinjenje, zato što je utvrđeno da svako iskakanje iz tog okvira znači i direktni uticaj na kvalitet. Kako je za mnoga bitnija jedinjenja utvrđen način i uslovi nastanka kao i prelaska u destilat, na osnovu toga se i određuje postupak dobijanja rakije.
Dakle, zadržat ču se na priči i načinu na koji bih ja to uradio, kroz preporuke koje moraju biti objedinjene u cjelovitom tehnološkom postupku dobivanja rakije, jer kod svih rakija se treba dobiti kvalitet u startu, i bez obzira na to njegov kvalitet dozrijevanjem mora biti unaprijeđen.
Ako te neki konkretni razlozi dešavanja zanimaju, ako ti se nešto učini interesantnim, ili se sa nečim ne slažeš, reci, ali molim te jedno po jedno, inače će se priča rasplinuti. Uostalom kako hoćeš.
Navest ču samo ono za što već postoje indicije u porukama koje si pisao na forumu, ili su mi totalna nepoznanica u tvom postupku zato što o tome nisi pisao.
Grožđe koje nije prezrelo, koje još mora biti idealnog zdravstvenog stanje bez plijesni i truleži.
Svježi tek vrcani med koji ne smije biti sa povećanim učešćem vode, pogotovo ne smije biti kristaliziran.
Izbjeći bilo kakav tretman višim temperaturama u obradi i fermentaciji, u oba slučaja.
Razblaživanje meda kvalitetnom vodom (ne destilovanom) do maksimalnih 15-17% šećera.
U grožđe ne dodavati med, pretpostavljam da to ne radiš ali si često spominjao takve situacije.
Ne znam baš koja je tačna kiselost (pH) tvog meda, ako je blizu ili preko 4 pH onda je treba namjestiti na 3,2.
Ne raditi neutralizaciju kiselina ni u kojoj fazi prerade.
Čista kultura kvasca, pekarski bi trebalo izbjeći, uz dodatak složene hrane za kvasce pogotovo kod meda, jer je on njome jako siromašan.
Kod meda bi bilo potrebno raditi mikrooksigenizaciju odnosno dodavanje kiseonika u malim dozama tokom trajanja vrenja.
Prije svakog punjenja kazana za destilaciju izmiješati cjelokupan sadržaj posude za vrenje, ovo pod uslovom da je fermentacija urađena propisno uz minimalnu kontrolu temperature i svih ostali elemenata, i da u njenom trajanju i nakon njega ništa nije krenulo po zlu, a to ćeš najbolje osjetiti na neugodnim, prije svega sumpornim, mirisima taloga fermentacije.
Normalno, važan je i postupak destilacije sa hvatanjem rakije dosta iznad pitke jakosti.
Na dozrijevanje se stavlja destilat sa što većim procentom alkohola jer to povećava reakcije koje se dešavaju u dozrijevanju.
Na kraju još i dozrijevanje u staklu zahtijeva redovno pretakanje ili prozračivanje posude, češće u prvoj fazi, uz što duže odlaganje razblaživanja, tačnije razblaživanje raditi po potrebi.