Bilo je dinamično pa mi je ovo pitanje ostalo neodgovoreno.
Kako vidim na ovom kazanu se ima namjera mijenjati sve osim tijela kazana, „šerpa“ u koju se sipa materijal za destilaciju. Tijelo kazana je jako bitno naročito debljina bakra od koje je napravljeno, a to je kod ovog kazana prilično tanko. Ako je tako, a jeste, onda je pametnije baciti i nju pa praviti kazan od nule. Može i varijanta pod dva. Sve raditi kao da se pravi kazan od nule s tim da se do konačne zamjene svih dijelova privremeno koriste oni koji su već na raspolaganju.
-da li ima potrebe za suzavanjem promjera cijevi spirale u donjem dijelu tabarke?
Da zbog kondenzacije i dinamike destilacije. Naročito može biti izražen problem kao što to bude kod nedovolljno napunjenog kazana, produvavanje.
-da li da duzinu spojne cijevi izmedju kazana i tabarke povecamo na 3 metra (sada je 1.8 metara) ?
Da, usporava se protok i amortizuju evemtualni povremeni udari na brzinu destilacije. Osigurava se ravnomjernost.
-kakav uticaj na refluks ima sam oblik zvona na kazanu (koji je zapreminom na prihvatljivih 35% zapremine kazana) ?
Najveći i presudan, mnogo veći nego uticaj zapremine ili površine. Pogledaj prvu poruku na temi „refluks“
-koja je pozeljna temperatura zvona na kazanu i da li je pozeljno njeno zashladjivanje u toku destilacije ?
Ona koju daje hlađenje prirodnim vazduhom. Isto pogledaj prvu poruku na temi „refluks“
P.S. Volio bih cuti misljenje o ideji da spojnu cijev i spiralu kondezatora uradimo od kiselootpornog rostfraja ?!
Loša ideja. Nepotrebna totalno, osim kada se pravi propala stvar, brlja od rakije, a ti očito nemaš takve namjere. Ne samo da je nepotrebna nego i štetna. Papagajski se ponavlja na mnogim mjestima i pričama kao ideja koju je u stvari ustoličio jedan švicarski par u svom priručniku. Jović ju je bez detaljnije analize u priručniku koji je objavio prenio na naše područje. Vjerovatno ponukan istom činjenicom. Naime u istom periodu su obavljena istraživanj institua iz Čačka o kvalitetu šljivovica pravljenih po domaćinstvima. Nalaz je bio da preko 80-85% šljivovica, ne sjećam se baš tačnog procenta ali nije bio ispod ovog, ne zadovoljava osnovne parametre kvaliteta voćnih rakija. Jedna od glavnih mana je bila količina sirćetne kiseline zbog zakašnjelog obavljanja destilacije. Kada se u kljuku nađe i 20 puta više sirčetne kieline nego što je ona nepoželjna i jako visoka, tada stvarno može napraviti dodatni problem reakcija bakra u silaznom dijelu kazana. Parovodna cijev i kondenzator. Drugi problem zakašnjele destilacije je po tom istom istraživanju, a i po švicarcima, pa u priručniku i po Joviću je bio slabo izražena aroma pića, pa se savjetovalo ubacivanje svježeg fermentisanog ili nefermentisanog kljuka u kazan za prepek sa mekom rakijom.
Dakle ako hoćeš popravljati brlju koju bi dobio može i tako ali ne očekuj onda rakiju nego samo za nijansu bolji destilat. Na drugoj strani očekuj povišene količine cijnovodonične kiseline, povišeni etilkarbamat i slični stvari a naročito gubikak na kvalitetu.
Kada se poreda rakija od lošije prema boljoj, po materijalu od kojeg su pravljeni najvažniji dijelovi kazana onda to izgleda ovako.
1. Sva tri dijela kazana od inoksa,
2. Dva dijela kazana od inoksa parovodna cijev i kondenzator, treći je od bakra.
2. Dva dijela kazana od inoksa tijelo i parovodna cijev
4. Jedan dio od inoksa ali da nije kondenzator
5. Sva tri dijela od bakra.
Kazani od inoksa izražavaju kod rakija one teške mirisne i ukusne uticaje a ujedno su gorke, prazne, sa osjećajem na metalno ...prije svega zbog sumpornih jedinjena i masnih kiselina koje inoks za razliku od bakra nije u stanju umanjiti u destilatu.
