Ti bi izgleda o svemu drugom osim o onom što te neko pita ili ti napiše. Mislio sam da će ti ova opaska biti više nego dovoljna...
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,1252.msg27973.html#msg27973... ali očito nije, i nije u pitanju samo fulanje teme i priče...
Vrlo interesantne teme jos interesantnija mislenja
Sve teme na forumu su jako interesantene, a po onom što piše u njima i onom što ti pišeš vidljivo je da prevazilaze tvoja saznanja, ili mogućnost da razumiješ ono što je u njima napisano. Volio bih da nije tako nego da se usmjeriš na nešto konkretno i ono što ti je jača strana, ovo dosadašnje „prodavanje znanja“ ti ne ide baš od ruke.
Neke stvari od sve sto sam procito kao:
isto je dali stavljs cips u kljuku za vreme fermentacije, shiri ili u vino
Majke ti u kojoj si to ozbiljnijoj priči o pravljenju rakije uopšte pročitao za čips u fermentaciji. Ako želiš već nešto reći u vezi toga kod vina onda to slobodno uradi ali ne ovdje i na ovakav način.
Oko hrasta od parket NEMOJTE, prvo nemate poima koj je tip hrast najcesce je beli
Ako imaš potrebu da ponavljaš ono što se podrazumijeva za parket nije problem, ali isticanjem velikih slova ispada kao da otkrivaš ameriku pa nije nimalo primjereno, a o tome ko ima a ko nema pojma koji je tip hrasta u pitanju ispada upravo suprotno, jer sve si rekao u tekstu ...
Oko hrasta u makedonii imaga najcesce
1.Quercus petraea, najcesce nazvan americki hrst koi se nalazi i kod svih vas, dali je brezuljak u bosni, gorun u mk ili imate sasvim drugcije ime ako malo istrazujete videcete da to sto kupujete imate i kuci,samo mnogu bolje
2.Quercus robur dali ga mi zovemo Blagun, u srbii Luznjak itd. radi se o istom hrstu.
Quercus robur je luznjak, a Quercus petreae je kitnjak, i niko ga ne zove američkim hrastom jer to je Quercus alba, hrast iz sjeverne amerike.
Prva dva su europska, naročito poznata i slavu stekla u francuskoj, i ne radi se o istom hrastu po uticaju na vino i rakiju jer na našim područjima pored još nekih specifičnosti oba imaju niži procenat tanina od onih francuskih.
Cips koi se radi odnosno onaj koji mi dobijamo nije ni blizu isti sa drvenim buradima , prvo deo cipsa najcesce se dobija od drobljenje starih buradi, ostatcima kraisnika koi se vade(bei deo kad se hrast priprema) koi nije za buradi, i treca najgorij varjanta je aromatizacijom istrosenog drveta odnosno barik buraadi (nekad i dodavanjem obojenih i aromatnih materija u njemu)
Prvo, priča o aromatizovanju čipsa je više nego smiješna pa je neću ni komentarisati, osim reći da je ne radi niko ozbiljan, kako zbog obmane koju bi bilo lako otkriti tako i zbog mnogo jeftinijeg načina na koji se dobiva čips deklarisane kvalitete kod pravih proizvođača. Na drugoj strani u pitanju je potpuno isti materijal kao kod buradi. Kada bi se i radio od starih buradi ne bi bilo ništa loše ako bi se u dovoljnoj mjeri skinuo iscrpljeni sloj jer se kod novih buradi materijal iscrpljuje samo u sloju od nekoliko milimetara zato se i radi reparacija buradi. Čips je originalan nus proizvod kod pravljenja dužica za burad i dobiva se u dovoljnim količinama da je totalno besmisleno i nepotrebno kupovati isluženu burad ili specijalni materijal da bi se on pravio. Pogledaj sliku koja pokazuje od kojeg dijela se prave dužice sjećenjem, a čips, letvice, enološke trijeske i sl. se prave od onog između. Što je potpuno isti materijal, a ostane kao otpad nakon vađenja dužica, zbog njihovog oblika.
