Pozdrav svima na pomalo zaboravljenoj temi

Ako ovo još neko prati molio bih objašnjenje vezano za filtriranje u procesu proizvodnje viskija. Pretpostavljam da Bistrica može dati odgovor na ovo:
1. Da li se preporučuje filtriranje (proceđivanje) nakon ukomljavanja žitarica a pre fermentacije?
2. Da li se to može izbeći a uraditi proceđivanje nakon fermentacije - pre destilacije? A sve u cilju izbegavanja zagorevanja fermentisane žitne komine u klasičnom kazanu?
Koja od ove dve opcije je bolja sa aspekta očuvanja arome?
Problem nastaje kada se celokupna žitna komina (krupica + tečni deo) destiliše, jer ima "izuzetnu lepljivost" za dno kazana

3. E sad i o potencijalno trećem filtriranju - filtriranju odležalog i sazrelog viski destilata. Mnogi to rade da bi se sprečilo zamućenje viskija u čaši prilikom dodavanja leda. Tamo negde u belom svetu postoji razvijen pokret protivnika filtriranja, jer smatraju da se filtriranjem viskija (Chill Filtration) gubi njegova karakteristična aroma. Da li se to filtriranje može izbeći? Da li se nakon stabilizacije i taloženja destilata moze uraditi jednostavno "otakanje sa taloga" i flaširanje?
4. I još jedno pitanje – šta bi sa članom foruma pod nickom: Whisky? Pisao je da je napravio vrlo uspešan mlad destilat koji mu je otkuplen po ceni od 75e po litru. Da li je ušao u posao veće proizvodnje? Whisky javi se ako ovo čitaš.
1. Postoji malt whisky i grain whisky, ali češće grain whiskEY (irski spelling). Malt whisky se pravi od 100% slada. Za ošećeravanje sladovane žitarice nije nužno slad fino mleti nego je dovoljno "šrotati" ga, što je više spljeskati nego mleti, a u svakom slučaju da se ne pokida košuljica, pleva koja ovija zrno (ječma). Dakle, kad za malt whisky ječmeni slad "šrotamo" onda se na završetku ukomljava i ne mora filtrirati, ali može, moguće je, jer pleva sa zrna formira filter koji to omogaćava. Danas se malt whisky uglavnom filtrira, kao pivo (ili nešto brže, što će reći mutnije) ali ne može niko tvrditi da se to uvek radi. Ima ih koji i takav kom ne filtriraju. Evo ja, na primer. To što ne filtriram ima, po meni, nekih svojih prednosti, ali neću sad da ulazim u tu priču.
Međutim, kad se radi ukomljavanje velikog procenta nesladiranog žita, da bi se što bolje ukomilo, treba ga fino samleti. Ako je to žito još golo, bez ikakve košuljice (iako, kod finog mlevenja košuljica takođe bude fino samlevena pa ne pomaže!) filtriranje jednostavno nije moguće. Da li tu sad postoje nekakve moderne, meni nepoznate tehnike, kojima se i u ovim slučajevima uspeva dobiti bistar wort (pojam iz pivarstva, tečni deo ukomljene žitarice), ja ne bih znao. U klasičnim pivarskim tehnikama to nije moguće.
2. Jedino što je moguće je pustiti da se brewers grains, ili kako Nemci kažu Treber, a to su čvrsti delovi u komu, istalože u konusu tanka za vrenje. Ali zašto biste to radili? Sve tako zajedno možete destilovati. Ako nemate mešač onda indirektnim zagrevanjem a sa mešačem, koji je stalno uključen, nema nikakve šanse da kom zagori.
3. Whisky destilovan u pot stillu, gde spada i šaranski kazan, alambik, nema smisla (ako uopšte i može!) tako drakonski filtrirati da ga čak ni gromada leda u čaši ne zamuti! Za te stvari, viski sa ledom, koristi se viski drugačijeg kvaliteta. Po definiciji, viski se sme destilovati do jačine od 94%. Dakle, uzmite 90 do 95% takvog destilata i dodajte u njega 5 do 10% boljeg viskija, i sigurno se neće mutiti. Ako se wisky mora filtrirati onda ohladiti na 8C, ne niže, jer se puno gubi na aromi. Na pitanje o otakanju sa taloga ti je bistrica već odgovorio. Međutim delimično tačno. Nakon tri godine formiran je već dobar talog ali se taloženje i dalje nastavlja. Zato bi savet bio: otakanje sa taloga i filtriranje na 8 C. Naravno, ako nije cask strenghth. U tom slučaju samo pažljivo otočiti (ako ima taloga) a ništa ne filtrirati.
4. Na ovo ti je pitanje bistrica već odgovorio.