12. Februar 2025, 14:53:52 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: 1 ... 17 18 [19] 20   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Viski  (Pročitano 251734 puta)
0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.
Vladimirl
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Starost: 52
Lokacija: Beška
Poruke: 255

OS:
Windows NT 10.0
Browser:
Mozilla compatible


« Odgovor #270 Poslato: 19. Oktobar 2017, 22:08:12 »

65% kukuruz beli-organski, 20% raz
Sačuvana
promaja
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 40

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #271 Poslato: 20. Oktobar 2017, 10:47:21 »

OK Vladimire, znaci pravis BURBON (debelo ti zavidim).
Bice veoma interesantno da nam opises proces i iskustvo sa tim receptom (nadam se da imas volje i strpljenja).
Po pitanju spravljanja zitnih rakija (viskija) sam pocetnik iako sam dugogodisnji proizvodjac vocnih rakija (neskromno cu reci; vrhunskog kvaliteta) pa me u vezi navedenog SVE interesuje.
Pozdrav, BP
Sačuvana
promaja
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 40

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #272 Poslato: 20. Oktobar 2017, 10:48:41 »

P.S. Jesi li koristio enzimske pripravke ili si pravio zeleni slad ?
Sačuvana
Vladimirl
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Starost: 52
Lokacija: Beška
Poruke: 255

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #273 Poslato: 20. Oktobar 2017, 17:38:00 »

Bourbon sam pravio sa zelenim sladom ali sam probao i sa dodavanjem amilaza beta i alfa i dobijao isti efekat razbijanje lanaca ugljenih hidrata.
Sačuvana
doktorno
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 11

OS:
unknown
Browser:
Firefox 56.0


« Odgovor #274 Poslato: 02. Novembar 2017, 07:31:56 »

Poštovani Vladimire,

Može li informacije gde ste nabavili (kupili) amilaze, kao i da nam pojasnite kako se doziraju?

Srdačan pozdrav
Sačuvana
Vladimirl
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Starost: 52
Lokacija: Beška
Poruke: 255

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #275 Poslato: 03. Novembar 2017, 12:51:39 »

Imam prijatelja u Nemackoj pa sam preko njega porucio
https://www.grossmannonline.de/brennereibedarf/hefen-enzyme/product/brennerei-enzym-vz-101013454/Produkt_detail.htm

Doziranje je za svaki preparat drugacije ali su temperature najbitnije.
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.246

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #276 Poslato: 11. Mart 2018, 21:57:21 »

Jedna anegdota vezana za vojskovodju Granta i viski.

Julijus Grant je bio heroj Građanskog rata,i dok su snage Sjevera drugih generala trpjele poraze,Grant je nizao pobjede.Linkoln ga je postavio za glavnokomandujućeg svih snaga Sjevera,što je izazvalo nezadovoljstvo ostalih.Kako su drugi generali bili iz uglednih i uticajnih porodica,a Grant skromnog porijekla nikada do rata nije ni ulazio u vojnu elitu kada je pokazao svoj dar za vojnu taktiku.

Imao je i jedan težak porok-viski.

U trenutku kada je Linkoln saopštio ostalim generalima da će komandu prepustiti Grantu,svi su isticali njegovu sklonost ka viskiju i da takvi ne treba da zauzimaju mjesto generala.Linkoln ih je pitao,koliko pobjeda su imali oni,a koliko Grant?

I tom prilikom je izjavio:"Saznajte koji viski pije Grant,pa pošaljite sanduk ostalima,možda počnu i da pobjedjuju."

Na kraju,po predaji zaduženja Grantu,gradjanski rat je i okončan njegovom pobjedom nad generalom Juga.
Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
kreso
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 59
Lokacija: Heerlen, Nizozemska
Poruke: 4

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 59.0


« Odgovor #277 Poslato: 09. April 2018, 21:43:00 »


Dobra vecer narode.
Nedavno mi je do ruke dosla knjiga "skotski malt wiski", u kojoj autor opisuje proces proizvodnje u destilerijama diljem Skotske. Navodi razlike u konstrukciji kazana, proizvodnom procesu, starenju u hrastovim buradima i jos svasta nesta. Zaintrigirao me, medjutim, ovaj dio teksta, u kom se oopisuje razdvajanje frakcija druge destilacije u tri razlicite destilerije. Pada u oci visok procenat alkohola prilikom prelaska sa srednje frakcije na patoku.
Prvi redak je vrijeme zagrijavanja meke rakije;
Potom prvenac;
srednja frakcija;
i patoka.
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.793

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #278 Poslato: 10. April 2018, 18:10:41 »

Citat
Pada u oci visok procenat alkohola prilikom prelaska sa srednje frakcije na patoku.
Ništa čudno pa je sve to i neminovno za ovakav fermentisani materijal sa kojim rade. Naročito još što im meka rakija ide ispod 25 stepeni i što im kazani nemaju zadovoljavajući oblik za bolje pročišćavanje. Previše isparljivih fenolnih i sumpornih jedinjenja koja bi u ovakvim uslovima destilacije jako negativno uticala na kvalitet destilata da se ne pribjegava ovakvim radikalnijim potezima. Prvenac hvataju sa nekih 5-10% a za srce rakije na ovakvom rezu im ostane nekih 50% etanola. Preostalo recikliraju u slijedećim destilacijama koje ovdje nisu prikazane. Inače se rez za odvajanje srca rakije radi znatno više nego što su mnogi navikli ali je ovih 61-64% na luli ipak više od svakog drugog destilata.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #279 Poslato: 04. April 2019, 21:38:11 »

Pozdrav svima na pomalo zaboravljenoj temi  Sad

Ako ovo još neko prati molio bih objašnjenje vezano za filtriranje u procesu proizvodnje viskija. Pretpostavljam da Bistrica može dati odgovor na ovo:

1. Da li se preporučuje filtriranje (proceđivanje) nakon ukomljavanja žitarica a pre fermentacije?

2. Da li se to može izbeći a uraditi proceđivanje nakon fermentacije - pre destilacije? A sve u cilju izbegavanja zagorevanja fermentisane žitne komine u klasičnom kazanu?

Koja od ove dve opcije je bolja sa aspekta očuvanja arome?

Problem nastaje kada se celokupna žitna komina (krupica + tečni deo) destiliše, jer ima "izuzetnu lepljivost" za dno kazana  Cry

3. E sad i o potencijalno trećem filtriranju - filtriranju odležalog i sazrelog  viski destilata. Mnogi to rade da bi se sprečilo zamućenje viskija u čaši prilikom dodavanja leda. Tamo negde u belom svetu postoji razvijen pokret protivnika filtriranja, jer smatraju da se filtriranjem viskija (Chill Filtration) gubi njegova karakteristična aroma. Da li se to filtriranje može izbeći? Da li se nakon stabilizacije i taloženja destilata moze uraditi jednostavno "otakanje sa taloga" i flaširanje?

4. I još jedno pitanje – šta bi sa članom foruma  pod nickom: Whisky? Pisao je da je napravio vrlo uspešan mlad destilat koji mu je otkuplen po ceni od 75e po litru. Da li je ušao u posao veće proizvodnje?  Whisky javi se ako ovo čitaš.


1. Postoji malt whisky i grain whisky, ali češće grain whiskEY (irski spelling). Malt whisky se pravi od 100% slada. Za ošećeravanje sladovane žitarice nije nužno slad fino mleti nego je dovoljno "šrotati" ga, što je više spljeskati nego mleti, a u svakom slučaju da se ne pokida košuljica, pleva koja ovija zrno (ječma). Dakle, kad za malt whisky ječmeni slad "šrotamo" onda se na završetku ukomljava i ne mora filtrirati, ali može, moguće je, jer pleva sa zrna formira filter koji to omogaćava. Danas se malt whisky uglavnom filtrira, kao pivo (ili nešto brže, što će reći mutnije) ali ne može niko tvrditi da se to uvek radi. Ima ih koji i takav kom ne filtriraju. Evo ja, na primer. To što ne filtriram ima, po meni, nekih svojih prednosti, ali neću sad da ulazim u tu priču.
Međutim, kad se radi ukomljavanje velikog procenta nesladiranog žita, da bi se što bolje ukomilo, treba ga fino samleti. Ako je to žito još golo, bez ikakve košuljice (iako, kod finog mlevenja košuljica takođe bude fino samlevena pa ne pomaže!) filtriranje jednostavno nije moguće. Da li tu sad postoje nekakve moderne, meni nepoznate tehnike, kojima se i u ovim slučajevima uspeva dobiti bistar wort (pojam iz pivarstva, tečni deo ukomljene žitarice), ja ne bih znao. U klasičnim pivarskim tehnikama to nije moguće.
2. Jedino što je moguće je pustiti da se brewers grains, ili kako Nemci kažu Treber, a to su čvrsti delovi u komu, istalože u konusu tanka za vrenje. Ali zašto biste to radili? Sve tako zajedno možete destilovati. Ako nemate mešač onda indirektnim zagrevanjem a sa mešačem, koji je stalno uključen, nema nikakve šanse da kom zagori.
3. Whisky destilovan u pot stillu, gde spada i šaranski kazan, alambik, nema smisla (ako uopšte i može!) tako drakonski filtrirati da ga čak ni gromada leda u čaši ne zamuti! Za te stvari, viski sa ledom, koristi se viski drugačijeg kvaliteta. Po definiciji, viski se sme destilovati do jačine od 94%. Dakle, uzmite 90 do 95% takvog destilata i dodajte u njega 5 do 10% boljeg viskija, i sigurno se neće mutiti. Ako se wisky mora filtrirati onda ohladiti na 8C, ne niže, jer se puno gubi na aromi. Na pitanje o otakanju sa taloga ti je bistrica već odgovorio. Međutim delimično tačno. Nakon tri godine formiran je već dobar talog ali se taloženje i dalje nastavlja. Zato bi savet bio: otakanje sa taloga i filtriranje na 8 C. Naravno, ako nije cask strenghth. U tom slučaju samo pažljivo otočiti (ako ima taloga) a ništa ne filtrirati.
4. Na ovo ti je pitanje bistrica već odgovorio.
Sačuvana
partana
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Jugozapadna Bačka
Poruke: 24

OS:
Windows NT 6.3
Browser:
Mozilla compatible


« Odgovor #280 Poslato: 13. Novembar 2019, 19:16:33 »

Već par godina me drugari nagovaraju da pravimo Whisky. Pošto nisam ljubitelj istog, dosad sam izbegavao, ali više ne mogu, navalili ljudi. Cheesy
Mislio sam da pravim od čistog ječmenog slada(Pilsen-B.Palanka)
Ošećerenje na 64°C – 60 min.
Na fermentaciju bi stavio oceđenu sladovinu (pošto se bavim kućnim pivarstvom, to mi  neće predstavljati problem)
Hlađenje na 20°C
Pošto su specijalni kvasci za ovu namenu, za mene, nenormalno skupi(za 25 l. sladovine oko 5 EUR) mogao bi da nabavim V1116 + hrana za kvasce
Temp. Prostorije 17-19 °C
Imam par pitanja:
-koliki OG treba da gađam
-kakav ph i koja kiselina
-da li odgovara kvasac ili da tražim neki drugi
-koja količina kvasca na 100 l. sladovine
-za koliko otprilike završava fermentacija u ovim uslovima
Unapred hvala.
Sačuvana
Maggicni
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: NoviSad
Poruke: 123

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #281 Poslato: 13. Novembar 2019, 22:27:30 »

Takodje imam želju da napravim viski od ječma ili kukuruza, isčitao sam forum ali  mi se to nekako sve pomešalo pa ne bilo loše ako neko zaista praktično vlada tehnologijom proizvodnje da napravi jedno uputstvo korak po korak za dobijanje bazičnog destilata od žitarica.
Sačuvana
Maggicni
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: NoviSad
Poruke: 123

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #282 Poslato: 11. Avgust 2021, 10:29:18 »

Malo da prenesem svoje iskustvo sa žitnom rakijom jer sam napokon uhvatio vremena da probam kako to u praksi izgleda.Naime konsultujući se sa pivarima ispade da je svaka opcija sem kupovine slada besmislena što zbog cene, što zbog uslova pravljenja i skladištenja pa sam tako i kupio gotov slad iz sladare, ništa fensi samo bazični slad.Pivari me takodje posavetovaše da meljem na mlinu za slad jer to ima svojih prednosti što se ispostavilo kao tačno jer na takvom mlinu ne razoriš opnu sladovine te ona na kraju kuvanja služi kao svojevrsni filter prilikom otakanja tečnog dela.Sladovini se poveća zapremina kada se samelje što meni nije palo na pamet i jedva nadjoh u šta upakovati višak a to deluje bezaleno ako si pored kuće ali ako ga melješ 50-ak kilometara dalje nije uopšte zanimljivo.Takodje me pivari upozoriše da nije moguće skuvati sladovinu u bilo kakvoj posudi koja se greje otvorenim plamenom a da nije duplikator bez mikro ili makro zagorevanja pa sam kupio jedan duplikator od 100 litara za restorane i u njemu radio ošećerenje, to radi odlično posebno što ima slavinu za istakanje a može i da hladi sadržaj jer je medijum voda pa prosto pustiš vodu da cirkuliše kroz njega i hladi sadržaj.Ošećerenje sam radio na 65° bez dogrevanje i za 90min padne teperatura na 63° tako da to bude taman.Mera voda/slad je bila jedan originalni džak u kom je bilo 25 kg slada a on je zamenjen mlevenim  sipam u tih 100L vode, stavio sam pekarski kvasac i pokazao se kao odličan za sladovinu jer je dao meku rakiju od 30° bez problema ne znam tačnu količinu meke rakije jer je podeljena u dva veća balona ali ću izmeriti i podeliti info kada prepečem.Za poslednji džak sladovine sam koristio selekcionisani kvasac kupljen kod nas kao nešto što je namenjeno žitnim rakijama jer radi brzo i na visokim temperaturam nisam siguran šta je od toga tačno sem da daje manje alkohola od pekarskog ali pošto je prepakivan iz većeg (10kg) pakovanja u manja pakovanja od 500gr može biti da mu to nije prijalo inače  kvasac je "saf spirit m1".


Sačuvana
Душан
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 37
Poruke: 54

OS:
Windows NT 10.0
Browser:
Firefox 91.0


« Odgovor #283 Poslato: 18. Avgust 2021, 11:11:22 »

Malo da prenesem svoje iskustvo sa žitnom rakijom jer sam napokon uhvatio vremena da probam kako to u praksi izgleda.Naime konsultujući se sa pivarima ispade da je svaka opcija sem kupovine slada besmislena što zbog cene, što zbog uslova pravljenja i skladištenja pa sam tako i kupio gotov slad iz sladare, ništa fensi samo bazični slad.Pivari me takodje posavetovaše da meljem na mlinu za slad jer to ima svojih prednosti što se ispostavilo kao tačno jer na takvom mlinu ne razoriš opnu sladovine te ona na kraju kuvanja služi kao svojevrsni filter prilikom otakanja tečnog dela.Sladovini se poveća zapremina kada se samelje što meni nije palo na pamet i jedva nadjoh u šta upakovati višak a to deluje bezaleno ako si pored kuće ali ako ga melješ 50-ak kilometara dalje nije uopšte zanimljivo.Takodje me pivari upozoriše da nije moguće skuvati sladovinu u bilo kakvoj posudi koja se greje otvorenim plamenom a da nije duplikator bez mikro ili makro zagorevanja pa sam kupio jedan duplikator od 100 litara za restorane i u njemu radio ošećerenje, to radi odlično posebno što ima slavinu za istakanje a može i da hladi sadržaj jer je medijum voda pa prosto pustiš vodu da cirkuliše kroz njega i hladi sadržaj.Ošećerenje sam radio na 65° bez dogrevanje i za 90min padne teperatura na 63° tako da to bude taman.Mera voda/slad je bila jedan originalni džak u kom je bilo 25 kg slada a on je zamenjen mlevenim  sipam u tih 100L vode, stavio sam pekarski kvasac i pokazao se kao odličan za sladovinu jer je dao meku rakiju od 30° bez problema ne znam tačnu količinu meke rakije jer je podeljena u dva veća balona ali ću izmeriti i podeliti info kada prepečem.Za poslednji džak sladovine sam koristio selekcionisani kvasac kupljen kod nas kao nešto što je namenjeno žitnim rakijama jer radi brzo i na visokim temperaturam nisam siguran šta je od toga tačno sem da daje manje alkohola od pekarskog ali pošto je prepakivan iz većeg (10kg) pakovanja u manja pakovanja od 500gr može biti da mu to nije prijalo inače  kvasac je "saf spirit m1".




Како регулишеш температуру?
Sačuvana
Maggicni
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: NoviSad
Poruke: 123

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #284 Poslato: 18. Avgust 2021, 19:47:24 »

Како регулишеш температуру?

Kada postignem željenu temperaturu sipam sladovin u i ništa više ne diram jer teperatura retko padne za 90min ispod 63 a ako se to desi padne na 62 što je sasvim ok.Kao što rekoh savetovali su mi da kuvam slad u duplikatoru i to nije bez razloga a pošto je to profesionalna ugostiteljska oprema odlično je izolovan i nije mu lako oboriti temperaturu kada je postigne ali je drži bez problema u nedogled.
Sačuvana
Stranice: 1 ... 17 18 [19] 20   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.057 sekundi sa 21 upita.