Ali ako staviš bentonit 1. u mesecu a vino ti se zamuti 12. u flaši, tu nešto ne štima.
Kada već na ovako ozbiljan način tragaš za razlogom
može i drugačiji ugao posmatranja, možda posluži nečemu.
Kod mladih vina je normalno da sredstva za bistrenje imaju nižu efikasnost, zato se potrebna doza bentonita i određuje na različitim uzorcima, a nakon bistrenja i test na proteinsku stabilnost.
Najpouzdaniji je toplotni, držanje na temperaturi od 80°C, u trajanju od 30 minuta. Ako se zamuti pri hlađenju, nisu uklonjeni proteini.
Rekao si već da je za zamućenje izazvano jedinjenjima željeza potrebna oksidacija. Ona u ovom slućaju bez obzira na izlaganje vazduhu teško da je moguća ako si imao dovoljan sadržaj SO2 jer on preventivno djeluje na smanjenje mogućnosti pojave sivog loma. Željezo, željezni fosfat i ferocijanid su isto kao bentonit negativnog naelektrisanja pa je neke eventualno povišene doze željeza želatin sigurno uklonio i znatno umanjio.
Tačno je da limunska kiselina zaštitno i preventivno djeluje na mogućnost pojave sivog loma, ali je isto tako poznato da veći sadršaj kiselina u vinu djeluju kao zaštitni koloid i za druge vrste zamućenja.
Ima još jedna stvar, sivi lom nestaje kada je vino izloženo jačoj svjetlosti
