14. Februar 2025, 14:55:50 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: [1] 2   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Calvados  (Pročitano 60903 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
johanan
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 50
Lokacija: Нови Сад
Poruke: 36

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.6


« Poslato: 05. Jun 2009, 18:51:51 »

Зар се Калвадос не прави од ферментисаног сока од јабука?
Sačuvana

Јоханан
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #1 Poslato: 05. Jun 2009, 22:27:25 »

Ако говоримо о традиционалном начину прављења калвадоса, мислим да не. Рекох мислим а не да сам сигуран. А мислим то због тога што сам видео доста фотографија где се јабуке, великим каменом који окреће, у својеврсном долапу, коњ, мељу и стављају у каце, али се не цеде. Или бар ја нисам видео на тим традиционалним уређајима за прераду јабука нигде филтрирање, то јест пресање изгњечених јабука (сок из јабуке, без савремене хидрауличне пресе јако је тешко истиснути без великих губитака).

А како данас раде, и да ли је у имену калвадос заштићен и специфичан начин традиционалне производње, ја не знам.
Знам да се цидер (а то је јабучно вино) прави као црно вино, то јест пушта се неколико дана да ври под комом а онда се отаче.
Гледајући на ово, и ако знамо да се за калвадос каже да је дестилат цидера, испало би да у казан долази оточено и бистро јабуково вино.
Sačuvana
johanan
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 50
Lokacija: Нови Сад
Poruke: 36

OS:
Windows Vista
Browser:
Firefox 3.0.10


« Odgovor #2 Poslato: 07. Jun 2009, 10:09:36 »

Ово је текст који сам нашао на www.rakiabar.com:
-------------------------------------------------------------------
SIDR ( Cidre) i KALVADOS (Calvados)

Kalvados je ime regiona u donjoj Normandiji. Iz ovog primorskog regiona voćnjaka i livada potiče i piće koje se pravi od jabuka, a naziva se po regionu- jednostavno Kalvados.

Ubrane jabuke se cede u toku meseca novembra, a dobijeni sok stavlja se u staklene rezervoare. Fermentacija počinje prirodnim putem i traje, ukoliko je cidr određen za proizvodnju kalvadosa između sedam i osam meseci, da bi se potrošio sav šećer iz cidra. Nakon ovog vremena cidr je dobro pripremljen za destilaciju.

Kada se destiluje cidr ključa između 68-72 C. Posle destilacije stavlja se u hrastovo bure radi odležavanja i starenja. Drvo predaje svoj tanin destilisanoj tečnosti čineći da dobije određena svojstva ali i blagu ćilibarnu boju. Tako nastaje KALVADOS.

Aperitiv se najčešće pravi od veoma mladog cidra, sa početka fermentacije, znači veoma slatkog i mladog Kalvadosa. Ova mešavina daje blagi proizvod ali u kome Kalvados ispoljava svoju snagu.

Proizvodnja Kalvadosa

Jabuke koje su najčešće obrane ručno, čuvaju se nekoliko nedelja u suvom drvenom spremniku na vazduhu, da bi postiglo odgovarajuću zrelost odnosno da bi njihova aroma došla do punog izražaja.

Posle ove faze jabuke, kada se zrelost oceni dovoljnom, jabuke se sitne da bi se pulpa raskvasila nekoliko časova i dostigla željenu boju i aromu.
Lagani pritisak ograničava prinos na 750l soka po toni voća, i dobijena tečnost se stavlja u bačve. Posle nekoliko dana prirodno se formira braon teška kapa na površini tečnosti. Tečnost postaje bistra zahvaljujući ovom procesu i pretakanju u druge bačve ili buriće u kojima se tokom nekoliko sedmica nastavlja da odvija alkoholna fermentacija.

Kada se uspostavi ravnoteža tri glavna ukusa, slatkog kiselog i gorkog cidr se stavlja u flaše i drži oko šest nedelja u hladnim podrumima. Ovakav cidr prolaskom kroz destilacionu aparaturu daje kalvados. Destilacija se obavlja dva puta. Prvi prolaz traje oko 7h dobija se takozvana mala voda jačine 30-35 vol%.

Drugi prolaz koji traje duplo duže omogućava dobijanje rakije jačine 68-72 vol%. Jačina kalvadosa posle drugog prolaza ne sme da prevazilazi jačinu od 72 vol%. Kalvados se čuva i stari u hrastovim buradima i periodično se osvežava destilatima cidra. Za vreme starenja kalvados se obogaćuje određenim elementima koje ekstrahuje iz hrasta a istovremeno trpi i atmosfersku oksidaciju i određene transformacije pri postizanju hemijske ravnoteže (isparavanje vode i alkohola).

Na kraju proizvodnje vrši se organoleptičko testiranje od strane posebno obučenih profesionalaca.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ако је ово прави начин за прављење Калвадоса, онда ту има пар ствари које ми нису јасне:

- предпостављам да је температура кључања грешка (68-72%).
- прво кажу да, ако је цидр предвиђен за прављење Калвадоса, ферментација цодра траје 7-8 месеци, док се из цидра не потроши сав шећер. Онда кажу да се аперитив прави од веома младог и слатког цидра, са почетка ферментације. Да ли то значи да постоји више врста Калвадоса, класичан и аперитив?
Sačuvana

Јоханан
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #3 Poslato: 07. Jun 2009, 10:38:21 »

Могли сте да дате и извор овог текста јер има у њему доста чудних ствари (неколико сте и сами навели).
Мени личи да је порекло овог текста из неког популарног часописа у којем новинар пише о нечему о чему, у ствари, нема појма, него преноси причу из других извора, а како ништа не разуме, криво је преноси.

Sačuvana
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.10


« Odgovor #4 Poslato: 07. Jun 2009, 10:50:25 »

Slazem se sa alambikovim zaključcima!
Ovo za temperaturu ključanja je nabuloza jer čist alkohol ključa na 78,4 oC

PS johanan je u prvoj rečenici naveo da je teks preuzet sa sajta www.rakiabar.com
Sačuvana
johanan
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 50
Lokacija: Нови Сад
Poruke: 36

OS:
Windows Vista
Browser:
Firefox 3.0.10


« Odgovor #5 Poslato: 07. Jun 2009, 11:30:09 »

Текст је вероватно преузет из неког часописа, али не верујем да су људи који су ангажовани на овом сајту баш незналице. Колико сам ја разумео, то су људи који су уско повезани са организацијом Ракија феста у Србији и са удружењем Српска ракија.
Оно 68-72 степена је највероватније грешка, аутор текста је уместо температуре кључања написао јачину ракије.
Ако упростимо текст, нема ту неке велике нејасноће (сем оне о времену ферментације Цидра):
побереш јабуке и оставиш их да одстоје неко време на ваздуху (ништа ново), мељеш и цедиш сок од њих (опет ништа ново), обави се ферментација, преточи се и остави да се смири (ново је што то треба да се смири 6 недеља!) пече и препече (ако и ово није грешка, онда је то доста јака ракија, 72%!), сипа се да одлежи у храстовим бурадима.

Јел могуће да се оставља на 72%? Ипак је то доста јаче од наших воћних ракија.
Sačuvana

Јоханан
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #6 Poslato: 07. Jun 2009, 23:51:15 »

То да се оставља да зри са 70-ак степени јачине једна је од ретких тачних чињеница у том тексту.
Sačuvana
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.3


« Odgovor #7 Poslato: 13. Septembar 2009, 15:42:20 »

Ova tema o kalvadosu je odavno otisla u offtopic tj. pretvorila se u temu o jabukovaci (mojom greskom, trebao sam davno reagovati)!
Posto je nemoguce razdvojiti postove postavljena je nova tema o rakiji od jabuka pa tamo mozemo nastaviti pricu o jabukovaci, link

Ova tema neka ostane za kalvados, necu brisati stare postove o jabukovaci ali cu brisati sve nove postove koji nemaju veze sa kalvadosom. Dakle, u ovoj temi iskljucivo o kalvadosu....










Uklanjanje linka zbog diobe tema.
Sačuvana
vladan2009
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 50
Lokacija: Beograd
Poruke: 22

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.8


« Odgovor #8 Poslato: 14. Oktobar 2009, 03:24:07 »

Kalvados-rakija od soka od jabuka.Jabuka kada se usitni moze se veoma uspesno cediti i na rucnim presama(npr za grozdje)i dobija se oko 60% soka(sa hidraulicnim presama se samo brze radi a efekat je isti)Fermentacija traje oko 2-3 nedelje sa vranjem.Vino se pece pa zatim prepeca.Moze se dodati par procenata secera mada se vrhunski kalvados pravi bez dodatka secera(razlika moze da se oseti).destilat ima 69% alkohola(%v/v)stavlja se u hrastovu burad na starenje i vremenom se snizava %alkohola za 5%.Minimalno starenje je 3-5 godina a optimalno 10.Moj kalvados je usao u 5 godinu,ukus i miris su odlicni i dosta se razlikuje od jabukovace,mnogo je suptilniji,meksi prosto sklizne niz grlo kao da pijes neki blagi sokic(razlika slicna vinjaku i lozi)Kalvados ima 42%al.
Sačuvana
shuca
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: okolina sapca
Poruke: 196

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #9 Poslato: 26. Decembar 2009, 16:51:49 »

da li neko ima iskustva sa pravljenjem istog u sopstvenoj reziji.da kazem licnu upotrebu.hvala
Sačuvana

bog je stvorio vodu, a covek vino!
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.6


« Odgovor #10 Poslato: 26. Decembar 2009, 17:52:11 »

Shuco, tema o kalvadosu vec postoji
















Uklanjanje linka zbog diobe tema.
Sačuvana
Milan73
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Kikinda
Poruke: 144

samo polako

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 3.5.6


WWW
« Odgovor #11 Poslato: 30. Decembar 2009, 09:19:56 »

Pozdrav svima, evo i mene, čitam, čitam pa sa jedne strane se oduševljavam a sa druge rastužim kada vidim kako u "zemlji rakija" ljudi, koji se bave rakijama malo znaju. Zato i nemamo tipičnu Srpsku rakiju, zato i nemamo naš brend...no o tome ćemo na nekom skupu.
Uredniče, ti VELIKI ČOVEČE, čim si ovo pokrenuo vrediš i zaslužuješ svaku pohvalu. A kako svi veliki forumi imaju GODIŠNJI SKUP, vidim, vidim.....i osteim da će SVE O VINU napuniti salu....i treba i mora. Ovo su teme od nacionalnog interesa.
ja se profesionalno bavim vinima i rakijama ali nisam ovde zbog toga. Baš mi prija kada čitam i vidim ova dva komentara Vladana2009 i MK (mlađih članova)
Vladane svaka čast a i tebi diodo što si odvojio CALVADOS i Jabukovaču, jer, jedino zajedničko im je JABUKA na početku, sve ostalo nema nikakve ama baš nikakve veze.
Napravite CALVADOS je nauka. Vladane MOLIM TE POZOVI ME U GOSTE
Sačuvana
lovranski
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Poruke: 295

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #12 Poslato: 15. Jun 2010, 13:48:15 »

evo ja planiram proizvodnju kalvadosa ali čitajuči o njemu naišo sam da se pravi od trpkih, amaro, ili gorkih jabuka koje bi to bile vrste?

negdje sam također pročitao da se vino drži od godine dana do 6mj. u drvenim buretima i onda destilira dali je nužnjo vino u drvenim bačvama držat prije destilacije
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #13 Poslato: 15. Jun 2010, 14:26:41 »

Lovranski, nije važno šta je nužno a šta ne da bi se dobio pravi kalvados jer postoji jedan zahtev u proizvodnji kalvadosa koji niko od nas ne može da ispuni ako se ne preseli u Normandiju. Dakle, među ostalim zahtevima stoji i taj da se kalvados ne može proizvesti nigde van Normandije.
Slične zahteve imaju i ostala čuvena pića kao što su konjak ili armanjak.
naravno, mi možemo praviti vlastiti destilat od jabuka, lagerovati ga u hrastovu burad, i, jednom rečju nastojati da on što više liči na kalvados, ali ga tako nikad nećemo smeti zvati.
Ja ne znam da li je potrebno cider (jabučno vino) držati do godinu dana u hrastovim buradima pre destilacije. Vrlo moguće da se to tradicionalno radilo pa je sad preuzeto kao pravilo. Nekad nije bilo prohroma pa u čemu da drže cider!?
Da li će to dati drugačiji kvalitet kalvadosa?
Moguće, pitanje je samo koliko istančano čulo mirisa i okusa čovek treba da ima da bi to osetio.
A jabuke koje se koriste: to su autohtone sorte normandijskih jabuka. Ja ne znam sad iz glave ta imena, i karakteristike, ali moj prijatelj zna. Kad ga prvi put vidim pitaću ga pa ću napraviti ovde mali izveštaj. On, naime, ne samo da zna sve o tim sortama, nego ih i ima sve! Sad traži, u saradnji sa mnom, raspoloživu zemlju da podigne mali voćnjak takvih jabuka pa da pravimo cider i kalvados (koji nećemo smeti tako zvati.
Njegov posao će biti voćarstvo a moj destilacija i lagerovanje.
Inače, kalvados, s obzirom da je francuski, normandijski proizvod, pravi se od cidera normandijskih jabuka. Međutim, cider, jabučno vino, prave, i rado piju, i nglezi i Nemci. Pri tome svako od njih ima vlastite sorte za tu namenu koje se razlikuju u kiselosti i gorčini. Ako sam dobro upamtio, Nemci imaju gorče sorte, a Englezi kiselije. Ili je upravo obratno, zaboravio sam.
Ali kako sam rekao, pitaću ga pa ću napraviti širi izveštaj ovde.
Sačuvana
lovranski
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Poruke: 295

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #14 Poslato: 15. Jun 2010, 15:05:03 »

Šta se imena tiče to mi je jasno i to čak i poštujem ali proizvod koji bi se recinmo zvao brandy od jabuke ili lupam vinjak ili tome slično moga bi da se uspije napraviti.

čitao sam da je vino koje je staro 6 mj dobro za destilaciju ali to sa jabukama mi je za sada največi problem šta se vočnjaka tiče i ja imam u planu sadnju jednog vočnjaka ako ne nabavim sorte normandijske provat ču sa starim sortama iz naših krajeva pa če bit autentičnije piče koje če stajati u bačvama od slavonskog hrasta. To je neka moja zamisao sorte jabuka sam našao na stranici http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=681
Sačuvana
Stranice: [1] 2   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.042 sekundi sa 21 upita.