07. Februar 2025, 02:00:50 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: [1] 2 3   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Trostruka destilacija ili nešto treće,...recikliranje frakcija.  (Pročitano 33008 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.787

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Poslato: 01. Novembar 2014, 00:25:42 »

Nedavno sam pisao da nakon što započne destilacija sa svim ostalim već definisanim i nepromjenjivim elementima ostaje samo još mogućnost uticaja na karakter i kvalitet rakije kroz:
1.   Način odvajanja frakcija (prvenac, rakija, patoka...),
2.   Brzinu destilacije,
3.   Eventualno recikliranje odbačenih frakcija i
4.   Temperaturni režim tabarke sa kondenzatorom.
O ostalom smo već pričali pa ću pokušati još ovo pod 3., o čemu nismo. Prikazati sve teoretske i praktične mogućnosti destilacije sa aspekta recikliranja, upotrebe frakcija koje se u njoj dobivaju.

U praksi ili bar u onom što u zadnjih par stotina godina svi javno pričaju i pišu da rade u svijetu alkoholnih pića, na klasičnom kazanu, postoje jednostavni principi kojih se apsolutno svi pridržavaju, i to kod svih rakija. Konjak-vinjak, kalvados, voćne rakije, viski, i ostale rakije. U svemu tome postoje i neke razlike a tiču se odnosa prema frakcijama destilata koje nisu srce rakije. Napominjem ovu formulaciju „svi javno pričaju da rade“ jer ne bi bilo popularno reći kako se proizvodi nešto drugorazrednog kvaliteta, zato što se to u konačnici onda nekome treba „utrapiti“ odnosno prodati. Zašto bi se inače proizvodilo! Ima i onaj drugi razlog, ne može se reći ni da se baca jer bi onda morali postojati sistemi za prečišćavanje otpada iz takve proizvodnje. A to što javno pričaju da rade nazivaju recikliranjem frakcija, svi oni koji neće da dobiju rakiju drugorazrednog kvaliteta nego samo jednu i to „prvorazrednu“, pa stoga neke priče i pisanja odnosno cjelokupni marketing treba shvatiti uslovno. Francuzi kod konjaka priznaju kako se recikliranjem frakcija u startu dobiva manje aromatičan, manje pitak, teži i oštriji, oporiji destilat, ali da će upravo takav dati kompleksniju aromu dugogodišnjim starenjem u hrastovom buretu. Irci i „nizinski“ škoti kod viskija sve to nazivaju čak i trostrukom destilacijom, pa još tvrde kako se tako dobiva lakši i mekši destilat, za koji je potrebno kraće odležavanje za postizanje veće pitkosti i aromatske suptilnosti, sa čak izraženijim voćnim i cvjetnim aromama. Oboje istovremeno ne može biti istina nikako, ali se normalno ne upuštaju u javnu kontra argumentaciju jer u stvari nije istina ni jedno, osim u manje značajnom obimu. Tako da se u ovoj situaciji pojmovi robusnija i teža rakija mogu posmatrati i kao sinonimi za manju prefinjenost i aromatsku kompleksnost. A pitkija, lakša, mekša rakija i njena izraženija suptilnost, cvjetna aroma, kao sinonim za izostanak aromatske kompleksnosti i težine, tijela, rakije. Oboje se u stvari vrti oko istog „centralnog“ stanja kvaliteta, pune zastupljenosti, samo na dvije suprotne strane. Pada mi na pamet nešto slično kao u slikovitom trokutu: Lada - Mercedes – Peugeot. Uostalom ista stvar se ponavlja i u priči oko armanjaka i njegove jednostruke destilacije. I on se „hvali“ kako je robusniji i teži, a u stvari je sa manje prefinjenosti i kompleksnosti u odnosu na konjak.      

Ono što je zajedničko svima je možda zbog priče na jednom mjestu potrebno ponoviti u par rečenica.
Prvom destilacijom se radi odvajanje isparljivih od neisparljivih jedinjenja na određenu alkoholnu jačinu koja onda omogućava dobro izvođenje druge destilacije uz maksimalno koncentrisanje aroma i smanjenje-izdvajanje onih nepoželjnih jedinjenja u odbačene frakcije. Tako se dobiva destilat, sirovi destilat, mi ga zovemo meka rakija.
Drugom destilacijom se iz meke rakije razdvajaju tri frakcije, prvenac, srce rakije, i patoka. Kako se srce rakije visoke kvalitete dobiva samo ako tu rakiju prikupljamo u posudi na visoku jačinu, veću od 65 stepeni, jer bi je u protivnom razblaživali patokom smanjenjem koncentracije poželjnih aroma i ujedno povećavali količinu jedinjenja od lošeg uticaja na arome, očigledno je da ova patoka ima veću alkoholnu jačinu koja varira od nekih prosječnih 25-30 stepeni. Kako se u njoj pored značajnog dijela alkohola (etanola) i svih većih koncentracija jedinjenja koje onda negativno utiču na aromu nađe i onih od pozitivnog uticaja mnogi kod konjaka i viskija upravo ovaj moment navode kao razlog zašto se odlučuju na njihovo recikliranje. Zbog toga se kod konjaka ova frakcija druge destilacije naziva sekundarna frakcija ili secondes, kod viskija feints, a i kod konjaka i kod viskija se još dijeli na dvije podfrakcije jaku i slabu patoku (sekund, feints). Jaka je ona koja kod njih ide od cca. 58-60 do 20 stepeni alkohola na luli, a slaba ona preostala od 20 pa sve do figurativno rečeno potpunog iscrpljenja alkohola, ili nekih 3% na luli.

Kod voćnih rakija je stvar najčešće jednostavna pa neću crtati nikakvu šemu. Prva destilacija bez odvajanja frakcija sa prikupljanjem meke rakije na jačinu od 25 do 28 stepeni tako da treba biti obavljena sve dok na luli ide nekih 3-5% alkohola. Kako je i kod nje ideal kao i kod ostalih alkoholnih destilacija jačina meke rakije 27-28 stepeni postoje situacije kada se ne mogu poklopiti oba tražena parametra pa je tada pametno ispoštovati jačinu u prihvatnoj posudi, a preostalu uhvaćenu patoku prve destilacije ubaciti u slijedeći kazan. Tako smo ispoštovali oboje a ništa nismo nimalo pokvarili, nego naprotiv popravili ako se radi o kvalitetnom voću u kvalitetnoj fermentaciji, što se podrazumijeva u svoj ovoj priči. Druga destilacija ide uz odvajanje frakcija gdje se srce rakije stavlja na dozrijevanje a od odbačenih frakcija prvenca i patoke ponovnom destilacijom dobiva rakija drugorazrednog kvaliteta. Procenat iskorištenja sam već spominjao, cca. 80-85% rakije i 15-20% ove drugorazredne.

Kod konjaka šema destilacije izgleda ovako...
 
...a kao opis bi bilo. Prva destilacija, odvajanje prvenca cca. 0,4-0,5%, srednja frakcija sve do nekih 5% alkohola, nakon toga hvata se patoka do nule. Snaga srednje frakcije oko 28 stepeni. Druga destilacija, prvenac cca. 1%, srednja frakcija sa visokim rezanjem, i dobivanje konjaka snage cca. 70% alkohola. Sve patoke i prvenci se miješaju i vračaju na recikliranje u prvu destilaciju ali uz ograničenje od maksimalnih 10% učešća. Destilat iz druge destilacije koji ide nakon hvatanja srca rakije, secondes, se reciklira u drugoj destilaciji uz maksimalnih 20% učešća. Tako radi Rémy Martin i pravda već iznesenim razlozima. Martell, upotrebu second frakcije u prvoj destilaciji sa više alkohola za lakšu rakiju. Hennessy ide na pola-pola, za pitkost, suptilnost i kompleksnost. Ostali slično uz poneku varijaciju da jaka sekund frakcija ide u drugu destilaciju a slaba u prvu, i da nakon petog ciklusa prvenac i patoka idu van, pa sve ispočetka.

Viski, šaroliko u varijacijama od voćnih rakija do konjaka, uz specifičnost da se u fermentaciji često dobiva niži alkohol, nego kod grožđa pa i voća, kao onaj kod piva, i da ga je u prvoj destilaciji potrebno podiči na rezultat meke rakije jačine od poželjnih 27-28 stepeni. Oni koji marketinški potenciraju trostruku destilaciju daju ovakve šeme,...
     
...uz ličnu opasku da pored određene i normalne potrebe za isticanjem posebnosti ipak sa banalnošću u obrazloženjima i potrebom za prodavanjem magle idu do granica gdje krajnjeg potrošača posmatraju kao imbecila. A najžalosnije je što im sve to i prolazi. Ne mislim na piće, nego na priču.

Trostruka destilacija je kod njih samo još jedno carevo novo ruho. Laž i obmana za lakovjerne i nedovoljno upućene. Ona u stvari ne postoji, što je itekako vidljivo iz šema kojima je prezentiraju.

Prva šema sa prevodom i stavljanjem stvari u stvarnu ravan to jednostavno pokazuje, kao što bi pokazale i ostale da se istinito, dosljedno i uvjerljivo prikaže pravo stanje stvari...
     
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
rnovak
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 129

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #1 Poslato: 01. Novembar 2014, 19:21:44 »

užitak čitati  Thumb

jedno pitanje: ukoliko se žele kod druge destilacije ponovo iskoristiti glava i rep - kako peči?
Tj, da li postoje posebne preporuke kod odvajanja prvijenca? Da li se radi rez na istom mjestu kao kod prepeke (na 65-68% na luli)?

hvala!
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.787

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #2 Poslato: 01. Novembar 2014, 21:31:30 »

Hvala!  Wink
Ukoliko se radi recikliranje onda je sve isto, a ukoliko je je to posebna destilacija nakupine prvenaca i patoka iz više drugih destilacija onda samo nešto duži prvenac a ostalo je isto. S tim da bi se trebalo kretati u onom gornjem dijelu okvirne zone, 68-72 u prihvatnoj posudi. Tada je rez na luli 58-60% vol. Tek naknadno sam u tvom tekstu vidio ovo "na luli", pa sam i dopisao.  
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
jon
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 57
Lokacija: MK
Poruke: 431

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #3 Poslato: 12. Novembar 2014, 20:07:20 »

Sad sam ovo video.... Thumb Thumb Thumb
Nema sta," Znanje se množi dijeljenjem"  Smiley
Sačuvana

Investicija u znanje jos uvjek donosi najbolju kamatu.
jagnjilac
Prijatelj foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 63
Lokacija: Jagnjilo-Mladenovac
Poruke: 300

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #4 Poslato: 13. Novembar 2014, 19:56:51 »

 Thumb Thumb Thumb
Sto se tice ovog deljenja, vec je dokazano, ono je nesebicno!
Sačuvana

Jelo je potreba, a razumeti se u jelo i pice predstavlja umetnost
ogarski
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Beograd
Poruke: 139

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 41.0


« Odgovor #5 Poslato: 03. Novembar 2015, 14:24:25 »

Pomislih da je tema Trostruka destilacija mesto za moje pitanje, ali iako nije ipak će biti Wink.
Naime, poznanik je ispekao meku rakiju od kruške, pa je prepekao, a zatim prepek sa isto toliko vode izmešao i opet ispekao (preprepekao)!
Kaže da se tako dobije bolja rakija.
Voleo bih da znam šta se time dobija a šta gubi?
Inače sam početnik (ne i u degustaciji) i uživam na ovom forumu, čitajući ga kad god stignem, pogotovo razjasnice jednog administratora...
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.787

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #6 Poslato: 03. Novembar 2015, 22:03:08 »

Kada ima volje za priču lako je za mjesto na temi, uvijek se nađe neko odgovarajuće.  Wink
Kao što si vjerovatno i zapazio ni tema nije u stvari o trostrukoj destilaciji nego je nešto treće u pitanju. Isto kao i kod tvog poznanika, zbog marketinga je forma nadvladala suštinu. Ako je stvarno dobio bolju rakiju nije to zbog treće destilacije kao takve nego jedino ako je ispravljao mane pogreškama u drugoj. Ništa se njom ne može dobiti nego samo izgubiti ako je druga urađena kako treba. Trećom je mogao samo preslagati već posloženo i usput izgubiti količinski nekih 20-30% srednjelančanih estera, terpena, karakterističnih aromatskih estera kruške viljamovke.... Naglašavam ovo količinski zbog mjerljivih vrijednosti a senzorski ili aromatski je to uvijek više. Postoji izvjestan gubitak i pri naglom razblaživanju vodom prije destilacije... isto kao i izostanak kolikog tolikog stvaranja aroma u trećoj destilaciji pri vidljivoj promjeni pH....
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
ogarski
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Beograd
Poruke: 139

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 42.0


« Odgovor #7 Poslato: 04. Novembar 2015, 15:18:02 »

Da i ja sam tako otprilike mislio.
Inače rakiju nisam probao, a interesovalo me je između ostalog i da bih mogao da mu kažem ( naravno, ako želi da čuje) gde greši i da ne glorifikuje svoje neznanje. E, sad,kad sam već počeo da kažem i dalje:  I rakija i ljudi koji je vole sa ovih prostora, ne moraju nužno da budu prosti, grubi, smrdljivi... Znam, znam, ali nije mi ni za zameriti.
Sačuvana
dino80
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 10

OS:
Mac OS X
Browser:
Safari 0.8.2


« Odgovor #8 Poslato: 26. Januar 2016, 17:09:49 »

zdravo,ja sam dino imam 36 godina,porijeklom iz Bosne.zivim i radim u NL.dugo pratim ovaj forum i zaista sam pozitivno iznenadjen kvalitetom i raznovrsnoscu foruma,samo naprijed.zaljubljenik sam u rakiju i imam dosta literatire.planiram u buducnosti da se ozbiljno pocnem baviti ovim poslom.radim u firmi koja se bavi preradom i distribucijom voca,a supruga mi je vocni tehnolog,neznam tacno kako se to kaze na nasim jezicima,toliko za pocetak.sad bih imao jedno pitanje za vrsne znalce,planiram da kupim 1000-1200 litara ( nasao pojeftino) prepecenice od stenly sljive.prilikom pecenja meke rakije odvajano je 0,7 litara prvenca.prilikom prepicanja ponovo je odvajano 0,7 litara prvenca i srce rakije je vadjeno do 50% u prihvatnoj posudi,(malo previse za srednji tok),zatim je rakija destilovanom vodom svedena na 42%.ja bih tu rakiju ponovo prepeka znaci treca destilacija.moje pitanje je kako da to izvedem da dobijem naj kvalitetniju mogucu rakiju,kolicina nije bitna.koliko prvenca da odvajam i sve ostalo posto je u pitanju treca destilacija.rakija je pecena na kazanu od 120 litara.unaprijed hvala i nadam se ugodnim diskusijama u buducnosti,sve sa jednim ciljem,poboljsanja pravljenja domacih rakija,i nase licne edukacije na tom polju.poz. Dino
Sačuvana
dekara
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Poruke: 168

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #9 Poslato: 26. Januar 2016, 18:35:37 »

Zašto bi radio treću destilaciju. ništa time ne dobijaš ako je rakija već dobra.
Sačuvana
dino80
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 10

OS:
Mac OS X
Browser:
Safari 0.8.2


« Odgovor #10 Poslato: 26. Januar 2016, 19:22:12 »

kao sto sam vec rekao u skorijoj buducnosti imam planove da se ozbiljno pocnem baviti proizvodnjom i distribucijom rakije.sad sam u fazi ucenja usavrsavanja i eksperimentisanja.doticnu rakiju bi htjeo da vratim na 67%-68% i da je rasporedim u hrastova burad od 25,50,100 i 250 litara i ostavim na kontrolisano odlezavanje,svako bure druga temperatura,razliciti atmosferski pritisci i razlicit postotak vlage.kao sto rekoh u pitanju je stenly sljiva.sve ovo isto sam uradio sa pozegacom,crvenom rankom,cacanskom rodnom i ljepoticom i sad pratim proces odlezavanja hemiskih aromatskih i svih ostalih promjena.sve ovo sam radim,samo sa jednim ciljom,da pokusam naci sta najbolje odgovari rakiji u procesu starenja i naravno da dobijem posebnu rakiju koja ce se razlikovati od ostalih na trzisku.zaboravio sam reci da imam i mjesavine navedenih rakija u omjeru 70-30 i 50-50.dug i skup proces ali imam ogromnu volju i jednostavno uzivam u tome.jedina sta me zbunjuje je ova treca destilacija,nisam siguran kako da radim sa frakcijama u trecoj destilaciji i dalo treca destilacija moze da ima los utjecaj na aromu rakije.
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.787

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #11 Poslato: 26. Januar 2016, 20:20:44 »

Gdje u Bosni nalaziš mađaricu i crvenu ranku?
Citat
...da pokusam naci sta najbolje odgovari rakiji u procesu starenja i naravno da dobijem posebnu rakiju...
...imam ogromnu volju i jednostavno uzivam u tome...
Ako si ovim iskren onda ću i ja na istovjetan način. Ne kupuj to o čemu pričaš jer se rakija drugom destilacijom ne može svesti na 50 stepeni jačine. Kada bi u nju ušlo sve do nule na luli, opet bi ispala jača. Drugi aromatski gubitak je odvajanje prvenca u prvoj destilaciji. Treći, da je neko drugi a ne ti radio prvu destilaciju koja je važnija od druge kada je u pitanju nastanak aromatskih jedinjenja. Samo da istaknem i ono presudno i eliminirajuće, kvalitet voća i kvalitet obavljene fermentacije.

Inače se u opisanoj situaciji može pokušati izvući maksimum iz raspoloživog materijala destilacijom bez odvajanja prvenca, nego samo patoke, hvatanjem na jačinu približnu jačinama koje si i naveo. Da bi se to radilo potrebno je rakiju razblažiti vodom i svesti na nekih 27-30 stepeni, ili kao u tvojoj situaciji iznuđeno kompromisnih 32-35 stepeni. Moraš narušiti pravilo da ako se baš mora onda se radi razblaženje sa maksimalnih 10% vode. Ako ga ne narušiš onda si tek u problemima sa pravilnom raspodjelom aromatskih materija u frakcijama druge destilacije.

Tako da ako ti je stalo do ovoga o čemu pričaš onda se ne troši uludo na nečije brljoke nego kreni od starta sa kvalitetnom šljivom i onako kako treba . Normalno da opet neće dobaciti ni blizu mađarice i crvene ranke ali ćeš bar vidjeti dokle stvarno može.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
dino80
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 10

OS:
Mac OS X
Browser:
Safari 0.8.2


« Odgovor #12 Poslato: 26. Januar 2016, 20:58:00 »

hvala ti na ikonkretnom i brzom odgovoru.lijepo si objasnio.dosta stvari znam ali me je ova treca destilacija mucila.pozegacu sam nabavio 2013 godine iz srebrenika jedno manje mjesto na putu prema tuzli,bila je stvarno dobra,rakila ispala nevjerovatna,samo kad otvori flasu vec se osjeti taj prelijepi miris sljive.crvenu ranku sam nabavio preko jedne firme iz srbije ( nesmijem napisati ime posto firma moje zene saradjuje sa njima)2014 sam dobio 4 tone te sljive.ujedno je to bio i moj prvi sustet sa cuvenom crvenom rankom.cacansku rodnu i ljepoticu sam 2013-2014 kupio direkto na jednoj manjoj plantazi u jednom selu kod brckog.kao sto rekoh trenutno me sve to samo kosta para jer sam u fazi eksperimentisanja.nadam se da cemo i u buduce moci razmijenjivati iskustva.procitao sam negdje da je neko spominjao burad od francuskog hrasta,pa ako negdje a forumu ima i konacni rezultat tog eksperimenra da mi date link.posto mi i ta kombinacija izgleda zanimljiva.a i ja cu svoja iskustva sa mojim eksperimentom podijeli sa vama kada to privedem kraju.
Sačuvana
dino80
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 10

OS:
Mac OS X
Browser:
Safari 0.8.2


« Odgovor #13 Poslato: 26. Januar 2016, 21:28:21 »

zaboravih dodati,jos mi fali ta stenly sljiva pa da zaokruzin te nase rakiske sorte.zato sam planirao na brzi nacin da dodjem do rakije od stenly sljive pa da zaokruzim sve to.kao sto rekoh to je za mene eksperimentalna faza i od ove rakije koju trenutno imam +- 2000 litara,interesuje me samo krajnji rezultat,naravno necu sam odlucivati o kvaliteti i svemu ostalom negu cu to prepustiti strucnim ljudima.a ja za svoj ulozeni trud i sredstva dobit cu  ( nadam se) jednu smijernicu za dalji put u proizvodnji ovog carobnog pica,u cemu ce mi pomoci i strucno znanje moje supruge.
Sačuvana
shonepa
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 43
Lokacija: Pančevo
Poruke: 111

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #14 Poslato: 26. Januar 2016, 22:05:02 »

Nadamo se da si odustao od prepicanja prepeka  Wink 
Sačuvana
Stranice: [1] 2 3   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.036 sekundi sa 21 upita.