Gofer
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 49
Lokacija: Kursumlija
Poruke: 91
OS:  Windows Vista Browser:  Firefox 3.0.5
|
 |
« Odgovor #30 Poslato: 24. Decembar 2008, 17:31:48 » |
|
prvo je cisto informativno, posto sam video da se stalno provlace temperature isparavanja alkohola, a drugo je ocito contra za datu temu - "kazan na kazan - pro et contra"
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
deki
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 56
Lokacija: Kraljevo
Poruke: 302
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 2.0.0.20
|
 |
« Odgovor #31 Poslato: 24. Decembar 2008, 22:00:44 » |
|
Klasicni prepek-Frakciona destilacija, nikako "kazan na kazan".
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
peca50
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.0.5
|
 |
« Odgovor #32 Poslato: 24. Decembar 2008, 23:53:40 » |
|
nema pravog rezultata, ni saznanja bez uporedne analize destilacije iste sirovine na dva načina, pa onda upoređenje! Normalno analiza mora da bude kompletna da bi se došlo do pravog rezultata.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu! Hemingvej
|
|
|
Grof von temnic
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 56
Lokacija: temnic
Poruke: 156
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 7.0
|
 |
« Odgovor #33 Poslato: 25. Decembar 2008, 00:06:34 » |
|
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
krajnji
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 42
Lokacija: odzaci
Poruke: 124
ja
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 7.0
|
 |
« Odgovor #34 Poslato: 25. Decembar 2008, 11:13:58 » |
|
ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
deki
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 56
Lokacija: Kraljevo
Poruke: 302
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 2.0.0.20
|
 |
« Odgovor #35 Poslato: 25. Decembar 2008, 21:24:20 » |
|
Ja sam spreman. Nego ja predlazem da se nadjemo ( moze i u Rakiji ) da svako ponese svoju rakiju koju je ispekao pa onda da je gradiramo i da cenimo koja je bolja 8)
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
alambik
|
 |
« Odgovor #36 Poslato: 25. Decembar 2008, 22:36:57 » |
|
Када? Ја бих могао у другој половици фебруара, ако не завеје. Ако завеје чекаћу пролеће.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
KizaHood
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 52
Lokacija: Kragujevac
Poruke: 241
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 6.0
|
 |
« Odgovor #37 Poslato: 05. Mart 2009, 20:42:59 » |
|
I sta bi? Cim je potegnuto pitanje "Ajde da vidimo cija je bolja", dodjosmo do stare narodne "Svi junaci nikom ponikose"  Aj' ozbiljnije: mene su ucili da je taj "kazan na kazan" (mada sam tek ovde video da se to tako zove, moji su jednostavno zvali "pecenje rakije" bez osvrta na metode i tehnike) zakon za lozu, a da ne valja za sljivu. Ja sam (blago?) modifikovao metod, tako da radim na sledeci nacin: I kazan - meka, skupljana do 5 gradi; II kazan - skupljena meka iz prvog +dzibra +voda (voda da razblazi malo) Iz drugog vadim litar prvenca, pa rakiju dok ne potekne patoka (tj. dok degustacijom ne donesem odluku da je potekla patoka), pa "patoku 1", pa "patoku 2". Rakija obicno bude 19-22 grada, u zavisnosti od "materijala". E ovo je novo (ovo sa "P1 i P2"): dakle ovako - kad prestanem da hvatam rakiju (tj. srednju frakciju) podmetnem mali sud (obicno flasu od 2.5l) i tu uhvatim onu "malo jacu" patoku, koja posle ide u III kazan, dok ona slabija patoka ostaje za neke druge potrebe (pranje sajbe zimi  ) Onda se ciklus ponavlja, ali razlika u odnosu na kazan-na-kazan je sledeca: NE KORISTIM PRVENAC I "PATOKU 2" IZ DRUGOG KAZANA! Dakle, III kazan (skoro) potpuno isti kao I, IV kao drugi...
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
alambik
|
 |
« Odgovor #38 Poslato: 05. Mart 2009, 21:44:06 » |
|
Варијација на исту тему има безброј и ви сте изабрали једну од могућих. И код ове технике долази до нагомилавања патоке у ракији, али врло споро. Не верујем да се квалитет битно мења чак ни после трећег циклуса од два казана. Поред тога ја свеједно не видим сврху такве технике осим да се ствар максимално закомпликује.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #39 Poslato: 08. Mart 2009, 01:20:04 » |
|
Да додам још неколико могућности: мацерација свежег или сувог воћа у сировој ракији, дестилација преко сувог или свежег воћа, или делова истог (напуни се капак овим), разређивањем сирове ракије пре препека.
Jasna mi je situacija da se povečanje aromatskih materija postiže alkoholnom maceracijom ili provođenjem destilacione pare preko voća ali mi nikako nije jasno na koji naćin se postiže isti efekat razređivanjem sirove rakije prije prepeka. Pozdrav,
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
|
alambik
|
 |
« Odgovor #40 Poslato: 08. Mart 2009, 08:40:57 » |
|
Да додам још неколико могућности: мацерација свежег или сувог воћа у сировој ракији, дестилација преко сувог или свежег воћа, или делова истог (напуни се капак овим), разређивањем сирове ракије пре препека.
Jasna mi je situacija da se povečanje aromatskih materija postiže alkoholnom maceracijom ili provođenjem destilacione pare preko voća ali mi nikako nije jasno na koji naćin se postiže isti efekat razređivanjem sirove rakije prije prepeka. Pozdrav, Зато што смањењем концентрације алкохола у сировини коју дестилишемо повећавамо температуру њеног врења.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
johanan
Mlađi član

Van mreže
Pol: 
Starost: 50
Lokacija: Нови Сад
Poruke: 36
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.0.6
|
 |
« Odgovor #41 Poslato: 05. Jun 2009, 11:50:12 » |
|
Чекај да видим да ли сам ја све добро разумео. Прво да напоменем, да сам ја тотални почетник што се тиче печења ракије (никада је нисам самостално пекао), па ако нешто лупим, немојте ми замерити. Али, у задњих недељу дана сам добрано простудирао овај форум, па да видимо да ли сам нешто и научио. Кренимо од тога да се начин печења казан на казан обавља онако као је објашњено на почетку теме (диода). У првом казану имамо (предпоставка) комину са 10% акохола, она кључа на 93 степена, даје пару од 55% алкохола и 45% воде, температура капка је око 85 степени, добија се комплетан дестилат (са првенцом и патоком) рецимо око 15% алкохола. У другом казану имамо поново комину од 10% алкохола + 15% првог комплетног дестилата = рецимо 13% алкохола, он кључа на 91 степен (мање него први казан), даје пару од 65% алкохола и 35% воде. Е, сад ме следеће интересује: - Колика је температура капка у другом казану, ако је температура кључања комине пала са 93 на 91 степен? Да ли је и она пала пропорцијално или је остала иста, рецимо 85 степени? - Како у другом казану може да буде више виших алкохола у дестилату него у првом, ако је температура при којој се формира пара алкохола и воде мања? Да ли је фора у томе што би можда вредност кључања масе у другом казану брже расла од оне у првом, па би пре дошли до патоке (виших алкохола)? - Како одредити, у разим случајевима, при различитим коминама, колико тереба одвојити првенца?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Јоханан
|
|
|
|
alambik
|
 |
« Odgovor #42 Poslato: 05. Jun 2009, 22:15:54 » |
|
- Како у другом казану може да буде више виших алкохола у дестилату него у првом, ако је температура при којој се формира пара алкохола и воде мања?
Због повећане понуде. Узмимо да при температури од 93 степеба Целзијуса излази 1% неке супстанце по литри а при температури од 88 степени само 0,5 %. Међутим, ако у другом случају, у котлу, имамо концентрацију која је више него дупло већа од концентрације у првом случају, онда ће ових 0,5 % бити више него оних 1 %.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
DarkoK
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 46
Lokacija: Smederevo
Poruke: 349
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 6.0
|
 |
« Odgovor #43 Poslato: 03. Avgust 2009, 09:07:56 » |
|
Možda moje pitanje nije za ovu temu, te ako admin tako misli neka ovaj post postavi gde mu je i mesto. Naime, ispekao sam kajsijevaču i oseća se malo kiselost. Zanima me na koji način može da se neutrališe ta kiselost? Čuo sam za varijantu ubacivanja uglja. Ako je to tačno, kolika količina uglja je potrebno na litar rakije, ili se to odrećuje na osnovu stepena kiselosti.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
“U vodi ćeš videti svoje lice a u vinu vidiš izraz svoje duše.”
|
|
|
miskodj
Neaktivni član
Van mreže
Poruke: 6
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 6.0
|
 |
« Odgovor #44 Poslato: 24. Februar 2010, 10:13:35 » |
|
Vidim da ova tema odavno nije načeta, ali svakako je uvek aktuelna. Ja sam nov na forumu, i evo hteo bih da se predstavim svojim iskustvima. Rakiju pečem od kako sam rodjen, tj. još kao mali sam se muvao i pomagao i jednom i drugom dedi u pečenju rakije, uglavnom komovice. Samostalno pečem od 20. godine.
Moja iskustva u pogledu pečenja kazan na kazan su da voćne rakije uvek treba klasično prepeći, a da je ovaj metod idealan za komovicu. Ovo je recept moga dede iz okoline Paraćina, a ja sam inače rodjen i živim u Nišu, gradu sa bogatom, ali nažalost uništenom tradicijom u pravljenju vina i rakije.
Dakle, nakon otakanja belog i crvenog vina, dolijem u kominu nešto vode, oko 30,40% od količine otočenog vina, koliko da se komina prelije i ne buda suva. Sačekam da se završi burno vrenje, a onda i tiho vrenje. Ako se ne sačeka tiho vrenje, izgubi se dosta rakije.
Komina od komovice je majka, jer dobro zatvorena može da stoji do proleća.
Pečem tako da od prvog kazana odvojim prvo prvenac, zatim teram sve do jedno 12 gradi. Pustim još patoke i to sklonim u stranu sa prvencm.
Rakiju iz prvog kazana pomešam sa kominom u drugom kazanu i onda sve po redu... Prvo odvojim prvenac, pa onda ljutu rakiju (ja volim da mi bude oko 20 gradi za piće, pa je odvajam na 22-23 gradi), zatim nekoliko litara meke za grejanje, pa onda patoku.
Onda idem iz početka, komina u prvi kazan tj neparan kazan, pa onda ide drugi tj. paran kazan gde dobijam rakiju za piće.
Prvenac i patoku ,ako je ima dosta, posebno prepečem, i to je rakija slabijeg kvaliteta, obično se popije kada ove dobre nestane...Ako ima malo, onda za šoferšajbnu i prozore...
Rakija ovako destilisana je odličnog mirisa i ukusa, meni je lepša od klasične lozovače. Pitka je, nema primesa. Moj brat je inženjer hemije, i imao je priliku da pre dvadeset godina radi u Švedskoj, što nije toliko bitno koliko je bitno je da je imao priliku da koristi jedan od prvih gasnih hromatografa u velikoj fabrici lekova. Sa odmora je poneo rakiju i kontrolisao je, a mogao je da je uporedi sa svim poznatim svetskim pićima, jer su proizvodjači iz celog sveta slali u tu laboratoriju uzorke na analizu.
Mislio sam da me zeza, kada mi je reko da naša rakija ima manje primesa od viskija, konjaka, votke i to najpoznatijih proizvodjača. Objasnio mi je da je to zbog toga što mi u domaćim uslovima koristimo male kazane za destilaciju 100-200 l, i ako se odvaja prvenac, održava stalna temperatura prilikom pečenja (tanak, konstantan mlaz) da je to to. Još ako se rakija kupa, nema mu kraja.
To su bila moja iskustva u sličaju komovice, a za rakiju od voća pristalica sam klasičnog prepeka, upravo zbog primesa koje se odvajaju tek prepekom.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|