Stubovi armatura u vinogradu

[Veselin]

Mada je ova tema negdje dotaknuta mislim da zasluzuje da se o njoj posebno prodiskutuje.

[Veselin]

Usituaciji sam da po prvi put to radim.vinogradu treca godina,pa me zanimaju vasa iskustva.
Htio bih da to izgleda lijepo,prakticno i sto jeftinije i da su zice nategnute ka na guslama.
1.Od cega stubovi-beton,zeljezo ili plastika
2.Odcega zica-pocincana ili inox i razmak i debljina,
3.Kolika visina stuba,koliko u zemlji a koliko vani,
4.Nacin ucvrscivanja,
5.nacin zatezanja zice,
6.Razmak
Napominjem u vinogradu je vranac uzgoj dvostrukiGYOT razmak 1m

[peca50]

1.- Najednostavnije i najjeftiniji su stubovi od drveta, ako imate drvo, preporučuje se bagrem. Bitna je priprema istih: Obrađeni stubovi se impregnišu sa 3%-nim rastvorom plavog kamena. Na 100litara vode rastvori se 3kg. plavog kamena i u  takav rastvor se potope obrađeni stubovi, odsoje oko 24 časa i spreni su za u zemlju.
-razmak stubova u vinogradu je najčešće 5metara, što zavisi i od dužine redova, kao i debljine stubova, najbolje je da budu debljine 12x12cm.

2.-Žica, uobičajeno pocinkovana. Prvi red 3,2mm, ne tanje, a deblja može, ali ne preterano. Prvi red na visini formiranja čokota, što zavisi od nadmorske visine i oblika uzgoja čokota, kao i od sorte. Neki ustaljeni praktikumi su od 60cm do 80 cm., za prvi red. Svaki sledeći je na rastojanju od 35 do 40cm. Debljina žice za naredne redove ne tanja od 2,2mm, može udvojeno, ali i pojedinačno.

3.- Stubovi: u zemlju od 40 do 60cm. Visina prema planiranom uzgojnom obliku od 1,6 do 2,0 metara.

4.-Učvršćivanje stubova standardno, podbijanje u redu, a na kraju redova šprajcovanje ili lengerisanje, ako treba pojašnjenje, tu sam.
- Učvršćivanje žice sa U ekserima, a prvi red kroz stub.

5-Krajevi sa gvintom, napravom za zatezanje, i potezanje žice(vidite pored auto puteva kako je mrežasta žica zategnuta sa dijagonalnim i vršnim žicama). U suštini je bitno da svi redovi žice nebudu fiksirani za međureredne stubove, što omogućava svake godine da se nesmetano zategne opuštena žica.

6.- Razmak, redova ili čega? Ako je redova od 2,6 pa do 3,0 metara, normalno prilagoditi mašinama za obradu da mogu da uđu između redova, kako i prskalicama za zaštitu. Obratiti pažnju i na provetrenost vinograda, odnosno dali je na brdu ili na relativnoj ravni. Razmak stubova 5 do 6 metara.

[dioda]

Veseline pogledaj ovaj link...

http://www.vinogradi.co.yu/

[Veselin]

Zahvaljujem Peci na datim odgovorima.Prebirajuci po internetu sve sam to manje ili vise negdje procitao ali mi je ostala dilema
drveni(bagremovi)koje vec imam spremne ili zeljezne(cijevi).Kako sam vinograd nasledio ove godine imam stari sa drvenim
stubovima i to mi se nimalo ne svidja.Stubovi razljuljani,zica olabavljena i sad je to vrlo tesko popravit i natec.
Zato bih htio u mladom vinogradu neko bolje resenje,dugotrajnije i estetskije.
Sto mislite ozeljeznim cijevima 2,40m od cega 60cm u zemlji sa kamenjem i betonom a zatezanje zice sa 3do4 alke od lanca
navarene na pocetne stubove za svaku zicu posebno i oprugama koje bi se kacile za njih.Kad se istegne prbaci se na sledecu alku.
Napominjem da mi redovi nisu predogacki oko25m a vinograd je tipa terase sa suvomedjom(suvozidom).
Nije mi jasno kako zicu provlaciti kroz medjustubove.dali ih busiti ili omotavati ili nesto trece.
Mozda sam malo naporan ali ovo je entuzijazam pocetnika i htio bih da to lijepo izgleda.

Za diodu.
Gledao sa taj sajt.Interesantna resenja,samo ima li ko prakticnih iskustava sa takvim stubovima i kako bih ja to nabavio
u Crnu goru i neznam cijene mada bih se mogao raspitati.

[dioda]

Jesi li razmisljao o armiranim betonskim stubovima? Na cela stavis 10x10 a izmedju 5x5 i nema im smrti dok gvozdje vremenom istrune u zemlji..
Stubovi se buse i zica se provlaci kroz njih, ako pravilno nategnes zicu i ceone stubove onda dobijes ono sto zelis - da su zice nategnute ka na guslama

Veseline, nemam nikakva iskustva sa metalnim stubovima sa onog linka koji sam ti dao, to sam postavio cisto da vidis da postoji i ta varijanta pa ti odluci sta ces i kako ces

[Veselin]

Razmisljao sam i o betonskim ali za sad su mi najblizi zeljezni radi najlakse manipulacije,naravno dobro zasticeni.
Betonski su mi teski za rukovanje a neznam gdje bih ih nabavio,mada vidim da se ovamo dosta koriste.

[peca50]

Ovo rešenje sa impregniranim drvenim stubovima sam video kod mog komšije Radovanovića, i svi koji su ušli u kooperativni odnos sa njime su isto uradili.//www.podrumradovanovic.com/
Najlošije ti je rešenje sa metalnim stubovima, nije se nigde dobro pokazalo. Drugo prihvatljivo rešenje i ekonomski su betonski stubovi, kako ti je preporučio Dioda, i mogu se raditi po sistemu uradi sam. Napravi kalup za četiri stuba odjednom, postavi armaturu, četiri šipke gvožđa, prečnika 6mm istegnuto na približno 5mm, za svaki stub ponaosob ti je potrebno, a za prolaz žice kroz stub koristi cevčice PVC od koktela, one malo većeg prečnika, a umesto U eksera, koji bi bili sprovodnici žice posavijaj neko tanje gvožđe i ubaci u stubove, pa nalij beton. Dobro je da i na čelo stubova postaviš vođice tako da ti poslednji red žice ide vrhom stubova. Ako nemaš original poteznice za zatezanje žice, onda je najbolje na krajnjem stubu obmotati četiri-pet puta kraj žice i dobro učvrstiti da se neodmota i nepopusti. To ti je najednostavnije rešenje, a ujedno kad narednih godina zatežeš žicu lakše ćeš to uraditi prostim odmotavanjem, jer posle pet-šest godina, svaka alka ili poteznica korodira usled sredstava za prskanje i meteo uslova pa postane neupotrebljiva. Stubove podbij dobro i nemoj koristiti drugi materijal osim onoga koji ti je u vinogradu, a žice u na stubovima u redu nemoj fiksirati već neka slobodno prolazi, što će ti omogućiti u narednim godinama lako zatezanje. Da bi sve bilo i estetski lepo, a i podudarno, koristi jednu letvu dužine stuba na kojoj ćeš markirati rupu za prvi red, kao i pozicije sprovodnika. Ako se odlučiš za betonske nije ti potrebno više od 50cm. da idu u zemlju. I samo još jedna sugestija za profil stubova u redu, možda je bolje da budu preseka pravougaonika recimo 5x8cm.

[Veselin]

Ozbiljno ste me pokolebali sto se tice metalnih stubova mada mi je to najjednostavnije resenje.
Kako je zemlja mekana rastresita(pjeskusa) nije mi jasno kako da posadim stubove (drvene ili betonske) a da se to ne razljulja i ne nakrivi i onda svake godine zatezi ,ispravljaj o jadu se zabavljaj.

[peca50]

Veseline, Veseline, .. dali si probao da učvstiš stub, bilo drveni ili betonski? Iskopaj jamu dubine potrebne za stub, postavi ga i nabijaj zemlju oko njega, ali dobro,  pa probaj kako taj stub stoji na terenu, tek onda razmišljaj o tim dilemama koje imaš, jedino to mogu da ti uputim kao savet, pa će te to dalje i usmeriti kakve stubove postaviti.

[Veselin]

Nisam nikad probao i to je problem,ali vidim ove okolo.Po metar su u zemlju i svaki vodi svoju politiku.Poceo sam da razmisljam o betonskim,to nije tesko napravit ali mi je jos uvijek nedoumica kako to ucvrstit da budu pravi ka strijela.
Mozda da iskopam rupu60-70cm,postavim betonski stub,zatim ga ucvrstim kamenjem i zalijem betonom ali ne do vrha nego kao stopa.

[peca50]

Spremljeni stubovi za impregnaciju za vinograde podruma "Radovanović"

[Veselin]

Ajde nesto vise o impregnaciji.Sa cime i kako.

[peca50]

Impregnacija. 100litara vode 2 kg plavog kamena, napraviti rastvor i potopiti stubove da odstoje 48 sati, i gotovo!

prednost je ta što kod mene u Navip-u postoje bazeni za fermentaciju šljive kapaciteta 27000 litara i u njima se može napraviti rastvor za puno stubova, pa u taj rastvor može da se potapaju stubovi sve dok ima tečnosti(rastvora za impregnaciju) u bazenu.

[Atomizer]

Stup od prednapregnutog betona kupljen,  nikakvi home made zahvati sad po zimi, učvršćivanje u rupi ako je pijesak radi se zalijevanjem betona i taj se stup više ne miče. Žica isključivo inox, Griple sustav zatezanja, sidra pocinčana.
Vijek trajanja toga 30-50 godina. Metalni stupovi manje traju do 15 godina, i ako se radi vinograd s traktorom, ako to zapne, nastaje dar-mar.
Inače ono osnovno koliko vidim, nitko nije spomenuo veličinu vinograda, obradu!
Ako je manje od hektara, stvarno se ne isplati štediti na drvenim stupovima! Razmak stupova 5-6 metara je premalo, ide 7-10 metara, tako da stane 5 - 7 trseva ovisno  o uzgojnom obliku. Dubina sadnje stupa ovisi o veličini stupa. Stup mora ići barem 50 - 60 cm u teren ovisno o nivelaciji i veličini stupa ( 2,60 m na dalje)
Pocinčana žica normalna se sve slabije koristi. Ima ili inox ili posebne triple Al cinkana i slične žice!
Još jedna stvar, ako treba ići gore protugradna mreža, drveni stup je onda bolje rješenje jer je masivniji, samo je onda i veći profil tog stupa.