12. Februar 2025, 15:26:23 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: [1] 2   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Slankamenka - Plovdina  (Pročitano 33143 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Nebo
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Vinski Srem
Poruke: 68

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Poslato: 10. Mart 2016, 14:26:44 »

Čini se da svi znaju sve o Slankamenki, međutim, postoje tu neke nelogičnosti (barem se meni tako čini).

Na ovom forumu pročitao sam da je "sa ovom sortom nešto rađeno, pa je dobila na rodnosti, ali izgubila na kvalitetu". Navodno, zasadi stariji od 50 godina daju plod koji sadrži više šećera i nije tako zbijen. Ne zbog same starosti loze, naravno, nego zato što je u pitanju "stari tip" Slankamenke.

Nedavno je bila reportaža o čoveku iz Novog Slankamena koji gaji "staru Slankamenku" i od nje pravi roze. Kako je rekao, u dobrim godinama Slankamenka može da nakupi dosta šećera. To potvrđuje ovo što sam napisao iznad.

Evo, pogledajte:

https://youtu.be/QUMvOQ6SFHo?t=44m52s

Kod nas se ova sorta naziva i Plovdina, iako nema nikakve veze sa gradom Plovdivom u Bugarskoj. Šta više, Bugari je nazivaju Pamid.

Zanimljivo je da je Bugari svrstavaju u crvene sorte, od nje prave crveno vino i roze i ono što je najbitnije - po svim podatcima na bugarskim sajtovima Pamid nakupi 18% - 24% šećera!


Pamid - lika iz Bugarske.

O čemu se ovde radi? Da li je zaista neko kod nas "prčkao" nešto oko Slankamenke i izvršio neku selekciju koja daje rod sa malo šećera i na taj način upropastio sortu? Jesu li bugarski Pamid i naša Slankamenka uopšte ista sorta? Da li je moguće da je kod Bugara preživela prava, originalna Slankamenka dok smo mi našu gotovo uništili?


Sačuvana
Nebo
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Vinski Srem
Poruke: 68

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #1 Poslato: 11. Mart 2016, 19:47:43 »

Još par pitanja Smiley

- Da li neko od vas pravi vino isključivo od Slankamenke?
- Koliko uzgojni oblik utiče na kvalitet grožđa i da li bi pomoglo ako bi ovu sortu gajili uz kolac, sa stablom nižim od 40 cm? (na način koji se to nekada radilo).
Sačuvana
bodo
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 57
Lokacija: Kikinda-Beograd-Voždovac
Poruke: 421

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #2 Poslato: 12. Mart 2016, 15:46:16 »

Kod mene u okolini Kikinde ova sorta se naziva Mašanka. Uzgaja se od davnina još od vremena Marije Terezije. Poznato je da ova sorta nije čista i da ima mnogo klonova, pa i stručnjaci beže od nje. Od Slankamenke sam radio i belo i roze vino. Oba su se odlično pokazala, ako voliš pitko malo tanko vino bez previše alkohola i bez dovoljno kiselina. Ako se dobro odradi dobija se sortni miris i ukus koji se mnogima sviđa. Vina su inače tanka i bez kiselina, dušu dalo za druženja i posela. Inače Slankamenka je izuzetno rodna sorta, otporna i na bolesti i na hladnoću. Lastari su debeli i uspravni, listovi poveliki. Moje iskustvo sa uzgojnim oblikom je da najkvalitetnije grožđe bude kada se reže u glavu ( nikako špalir ), iako su mu potrebni stubovi u redu ( na 6-8 metara) sa najmanje tri reda žice ( 40-120-160 cm visine), uz koje se vežu lastari u obliku lepeze. Tako se postiže preko 12 listova po lastaru, bez zalamanja, radi što većeg kvaliteta grožđa. Rezidba je na 4-5 okaca, što sa 600-1200 gr po grozdu čini do 4 kg grožđa po čokotu , što je po meni maksimum za Slankamenku, za vino. Pri ovakvom načinu uzgoja postižu se rastresitiji grozdovi, veće bobice , više šećera i bolje vino. U slučaju daljnjeg smanjenja roda efekti su minimalni po kvalitetu, ali drastični po kvantitetu. Pozz.
Sačuvana

Mudrost je momenat spoznaje  sopstvenog neznanja
Nebo
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Vinski Srem
Poruke: 68

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #3 Poslato: 12. Mart 2016, 19:34:13 »

Bodo, hvala na detaljnim informacijama! To je baš ono što sam i hteo da čujem. Planiram neki hobi vinograd i voleo bih da posadim neku domaću sortu. Pošto će vinograd verovatno biti par kilometara uzvodno od Slankamena, mislio sam da bi bilo najbolje da posadim Slankamenku, ali su me razni negativni komentari o toj sorti uvek terali da tražim nešto drugo. Skoro svugde piše kako je sorta beskorisna za pravljenje vina i slično. Bio sam u dilemi ima li uopšte smisla truditi se oko Slankamenke.

Svakako bih posadio vinograd "tačkaš", razmak 1x1m, uz kolac. Uzgojni oblik "pehar" i kratko rezanje. Dolazi u obzir i žica (kao što si pomenuo), ali najviše bih voleo da bude uz kolac, na starinski način.

Što se tiče kvaliteta vina, treba znati ulogu vina kroz istoriju. Danas je to piće koje konzumiramo u određenim prilikama i koje nije neophodno za život, ali nekada nije bilo tako. Na primer, Rimljani su vodu za piće dezinfikovali tako što su u nju dodavali vino. Da bi izbegli razna stomačna oboljenja koja prete iz rečne vode bio im je neophodan alkohol. I stari i mladi su svakodnevno unosili vino, kroz vodu.

Ne znam kada je voda počela da se prečišćava na današnji način, ali možemo pretpostaviti da pre samo 100 godina kod nas nije bilo gradske vode bezbedne za piće. Zbog toga su se blaga vina koristila iz čiste potrebe za tečnošću, ne kao piće u kojem se isključivo uživa.

Imamo onu pesmu "Kad Sremac krene na rad, da kopa vinograd, ponese litru il' dve, Sremice poljubi me...". Ovaj stih verovatno nije slučajnost. Možemo da naslutimo da je Sremac iz pesme na težak rad nosio sa sobom vino od Slankamenke koju je pio kao što bi mi danas pili vodu u toj situaciji. Nije mu trebalo neko jako vino koje će ga ošamutiti, nego neko sa niskim procentom alhokola, koje ne opterećuje. To su vina za svaki dan. Kao što imamo skupa odela koja ne oblačimo kada smo kod kuće i radimo po dvorištu, tako nisu ni sva vina za svaku priliku. Neka su za svečane prilike, a treba da imamo i ona za svaki dan. Verujem da je Slankamenka idealna za to.

Da li misliš da ima potrebe da tražim neki stari čokot Slankamenke, uzmem reznice sa nje, pa je razmnožavam i koristim za kalemljenje ili mogu slobodno da kupim sadnice Slankamenke koje su u ponudi? Da li je razlika u klonovima toliko velika da ima smisla komplikovati stvari? Hvala još jednom, pozdrav!
Sačuvana
bodo
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 57
Lokacija: Kikinda-Beograd-Voždovac
Poruke: 421

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #4 Poslato: 13. Mart 2016, 13:11:33 »

Ako nađeš sadnice Slankamenke onda OK. Ja ih razmnožavam reznicama. Jedino se bojim da ti plan uz kolac nije najbolji. Razmak 1x1 m ne umogućava kasniji prelaz na polušpalir koji sam ti opisao, a i sadnja je pregusta, tako da nećeš uspeti da izvučeš kvalitet gružđa. Uz kolac se ne može postići minimum od 10 listova po lastaru ( lastari od 1.6 m ). Ja ti preporučujem opisani polušpalir, 1,6 m između redova i 1-1.2 m između čokoti. Sadnjom velikog broja čokoti na istoj površini ne dobija se na kvalitetu grožđa, to je greška koju su pravili i naši preci na ovim prostorima. Savremena proizvonja predviđa 6-8 hiljada čokoti po hektaru kao optimum sadnje. Osim toga manja je investicija i troškovi održavanja opisanog polušpalira nego vinograda uz kolac koji ti planiraš da sadiš. Razmisli o svemu. Stavi sve činjenice na papir. Sve polako izračunaj, isplaniraj pa uradi po planu. Sve kasnije promene su komplikovane. Pozz.
Sačuvana

Mudrost je momenat spoznaje  sopstvenog neznanja
Drug 65
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 7

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #5 Poslato: 13. Mart 2016, 19:57:57 »

Da li razmnozavanje reznicama skracuje vek trajanja loze ?
Sačuvana
nesa
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 49
Lokacija: jabuka-pancevo
Poruke: 134

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #6 Poslato: 13. Mart 2016, 20:52:59 »

Naj veci problem kod slankamenke je fitoplazma,jako je osetljiva na tu bolest
Sačuvana
Nebo
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Vinski Srem
Poruke: 68

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #7 Poslato: 16. Mart 2016, 22:39:32 »

Hvala Bodo! Nisam još ništa definitivno odlučio u vezi sa razmakom, načinom uzgoja itd... Još prikupljam informacije, pa ćemo videti. Fleksibilan sam što se toga tiče, a svakako mi količina nije prioritet, voleo bih da dobijem što kvalitetnije grožđe.

Drug 65, ako razmnožiš reznicama Evropsku sortu i dohvati je filoksera, loza će se osušiti. Filoksera može da je zahvati posle 5 godina od sađenja ili posle 100 godina. Nije do same loze, nego do bolesti. Ako sadiš na pesku, tu možeš direktno reznicama da razmnožavaš, jer filoksera ne živi u peskovitim zemljištima. Mene zanima kakva je situacija sa filokserom na terenu? Svi sade kalemljenu lozu, pa ne moemo ni da znamo kolike su šanse da loza bude napadnuta. Da li se nekom osušio čokot zbog filoksere? Zna li neko za takav slučaj?

Neša, to jeste ogroman problem. Fitoplazma uništava celu biljku i mnogo vinograda se krči zbog toga.  Kolika je uspešnost insekticida ako se sve odradi kako treba? Da li možemo biti sigurni da ni jedna biljka neće biti ugrožena ako se isprska u pravo vreme, pravim preparatima?
Sačuvana
nesa
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 49
Lokacija: jabuka-pancevo
Poruke: 134

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #8 Poslato: 17. Mart 2016, 00:16:36 »

Nemozemo biti sigurni,kod mene je bio taj proplem sto sam ja stalno i uredno vrsio zastitu protiv grozdjanog moljca ali komsiluk nije,tako da ja uzaludno unistavam larve koje se razmnozavaju kod mene kad ove komsiske prelete i naprave problem.Rezultat svega je iskrcena Slankamenka,na zalost....
Sačuvana
Raks
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Lokacija: Kikinda
Poruke: 17

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #9 Poslato: 17. Mart 2016, 10:56:23 »

Sorta dosta rasprostranjena kod nas u Vojvodini, ali rekao bih, više u starim vinogradima. I ja sam po nagovoru prijatelja posadio 30-tak čokoti i rezultati su različiti, od godine do godine. Moje mišljenje je da je za ovu sortu, pored pravilne rezidbe, gde ne sme biti greške, potrebno da i godina bude izrazito povoljna za sazrevanje grožđa. U suprotnom, rod nema dovoljno slasti pa umesto u vinu, završi u rakiji. Ne bih preporučio nekom ko želi dobro vino da kompletan vinograd bazira na ovoj sorti. Moje mišljenje, a sad svako ko podiže novi vinograd , neka čuje različita iskustva pa neka odluči.
Sačuvana
Drug 65
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 7

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #10 Poslato: 17. Mart 2016, 12:10:48 »

Hvala Bodo
Ako nađeš sadnice Slankamenke onda OK. Ja ih razmnožavam reznicama.

Drug 65, ako razmnožiš reznicama Evropsku sortu i dohvati je filoksera, loza će se osušiti. Filoksera može da je zahvati posle 5 godina od sađenja ili posle 100 godina. 


Pitam zbog gore napisanog.
Nemam iskustva sa terena,bilo bi interesantno kada bi se videla karta rasprostranjenosti filoksere u našem regionu.
Sačuvana
Nebo
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Vinski Srem
Poruke: 68

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #11 Poslato: 17. Mart 2016, 20:10:24 »

Нешо, не знам чиме и када си прскао против грожђаног мољца, али колико сам читао фитоплазму преноси нека врста ситних скакаваца и третира се два пута у јуну. Вероватно један те исти инсектицид ради посао за мољца и за тог скакавца, али ко ће га знати. Јеси имао још неке сорте сем Сланкаменке у близини? Како су оне прошле?

Ракс, ја бих волео да имам још неке домаће сорте попут Кевидинке, Сремске зеленике али нема шансе да нађем саднице. Зна ли неко где их има?

Друг 65, тражио сам раније неке мапе распрострањености филоксере и нисам ништа нашао. Можемо претпоставити да је заразе било свуда у Србији јер су виногради по целој земљи уништени када је болест почела да се шири. Вероватно је нема у областима које нису традиционално виноградарске, па филоскера још није стигла. Лично, ја бих посадио неку лозу из резнице чисто да видим да ли ће преживети и колико, али ако се сади виноград мислим да треба ићи на сигурну варијанту.

Ево илустрације - Сланкаменка захваћена фитоплазомом:


Sačuvana
nesa
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 49
Lokacija: jabuka-pancevo
Poruke: 134

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #12 Poslato: 17. Mart 2016, 21:30:14 »

Imao sam i prokupac u tom delu,jedino je slankamenka stradala.Prskao sam klasicnim insekticidima koji imaju dejstvo na grozdjanog moljca,mislim da se zvao Decis.Ali problem je sto niko u okolini nije radio tu zastitu.I svima je stradala,Posle toga sam promenio celokupan sortiment
Sačuvana
Nebo
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Vinski Srem
Poruke: 68

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #13 Poslato: 17. Mart 2016, 22:37:13 »

Изгледа да увек Сланкаменка прва настрада. Сва та гамад која је дошла из Америке је поскупела и закомпликовала узгој лозе. Замислите само да се све своди на пепелницу и пламењачу... Нашао сам да постоји органски инсектицид, зове се Diractin. Добија се из семена неке биљке. Иако је органски, смртоносан је за цикаде. У теорији би требало да среди скакавце који преносе фитоплазму. Било би лепо када би радило посао.

Преносилац болести - Scaphoideus titanus
Sačuvana
bodo
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 57
Lokacija: Kikinda-Beograd-Voždovac
Poruke: 421

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 44.0


« Odgovor #14 Poslato: 18. Mart 2016, 18:58:58 »

Da li razmnozavanje reznicama skracuje vek trajanja loze ?
Loza razmnožena putem kalemljenja ima eksplatacioni vek oko 50 godina, razmnožena reznicama oko 80-90 godina , dok je životni vek vinove loze koja je isklijala iz semena oko150 godina. Tako da i način razmnožavanja ima uticaj na životni vek vinove loze.
Problem filoksere ne razmatram jer mi je vinograd na crnom pesku gde su šanse za njenim razvojem minimalne. iako iskreno voleo bi da vidim korenovu filokseru uživo, svi vinogradari sa kojima u zadnje vreme kontaktiram izljavljuju da je ili nikada nisu videli ili je nisu videli već dugo vremena, uglavnom kao da je iskorenjena, iako to niko ne može pouzdano da tvrdi.
Problem fitoplazme je stvarno evidentan, ali sve zavisi od okoline i zaštite, pa malo i od sreće. Pozz.
Sačuvana

Mudrost je momenat spoznaje  sopstvenog neznanja
Stranice: [1] 2   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.043 sekundi sa 21 upita.