Dve stvari me brinu, prvo ovo da teram do 40 stepeni na luli, zar u tom slucaju nece biti dosta patoke u finalnom destilatu i zar to nece narusiti neutralnost?
Upravo suprotno ako primjeniš ono što sam napisao:„...skidaj kada je na luli 40-45 stepeni, odnosno kada osjetiš patočne tonove.“ Patočne tonove sa mekom od 32 ćeš osjetiti negdje na 45 stepeni na luli. Istančan nos na 50 a možda i prije ali je tebi to nebitno jer će masa dobivenog destilata dobrim dijelom pokriti negativan uticaj patočnih tonova, a svejedno ti je za onaj njihov dio koji će ući pa pokriti pozitivne aromatske uticaje jer ih svakako nastojiš potamaniti.
Zar mi nije bolje ici na onih 70+ u prihvatnoj posudi pa destilovanom vodom skinuti na zeljenu jacinu?
Bilo bi da ti je cilj aromatičnost, ali nije nego je suprotan. Arome želiš eliminisati. Njihov najveći dio izlazi u destilat sa mekom od 32 do 60 na luli. Poslije toga pa sve do pojave patočnih tonova ide gotovo pa aromatski neutralna smjesa koja dijelom posjeduje samo slatkavost i uljastost. Nimalo više od toga. Time u stvari razblažuješ arome koje su ti ušle u rakiju do 60 na luli. Smanjuješ im intenzitet. Spuštaš ih u destilatu ispod praga osjetljivosti i dobivaš aromatski neutralniji destilat.
Drugo ovo za 2-3 puta brzi protok destilata, da li ce u tom slucaju prolaziti i neke nezeljene stvari u finalni destilat…
Hoće, ali najviše u mjeri koja maskira aromatičnost. To ti i preporučujem za postavljeni cilj tamanjenja aroma. Ako je bila krajnje loša fermentacija i prva destilacija pa se bojiš njihove pretjerane količine, možeš eventualno smanjiti brzinu protoka nakon 60 stepeni na luli pa do momenta pojave patočnih tonova kada i prekidaš destilaciju.
…ili se brzim protokom samo gube arome?
Nije „samo“ i nije „ili“, nego je „i“. Bržim protokom se radi lošija raspodjela aromatskih materija po frakcijama destilata i bržim protokom se gube arome.
Sa brzim protokom ce ici na luli mlaka rakija po mom misljenju, a znam da to nije dobro, e sada nije dobro samo radi aroma ili jos necega.
To je nešto o ćemu se trebalo voditi računa u prvoj destilaciji. Optimalna temperatura na luli u prvoj destilaciji omogućava nerastvorljivost složenih jedinjenja nastalih interakcijom bakra sa masnim kiselinama i sumpornim jedinjenjima. Njihov nerastvoljivi oblik će biti eliminisan tek u drugoj destilaciji tako što će kao neisparljiv ostati u džibri. U drugoj destilaciji je poželjna viša temperatura. Može i 20 stepeni, ako treba. Nema treće destilacije da bi to nešto ostalo u džibri a ujedno jer se tako radi i dodatna eliminacija lako isparljivih jedinjenja koja daju destilatu one agresivne i na ostali način neugodne note.