12. Februar 2025, 14:25:37 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: 1 [2] 3   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Kratošija i Vranac  (Pročitano 51604 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
lozar
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 57
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 722

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #15 Poslato: 09. Februar 2012, 22:49:32 »

kao dodatak imate na internet strani a i u februarskom broju lista " Domaćin" priču o proveri rodnosti pupoljaka posle jakih mrazeva.
http://www.domacin.rs/vinograd/421/%D0%A0%D0%95%D0%97%D0%98%D0%94%D0%91%D0%90+%D0%92%D0%98%D0%9D%D0%9E%D0%93%D0%A0%D0%90%D0%94%D0%90+.html
ako proveravate uradite to i za smederevku i prokupac obavezno. o tome smo već pričali na forumu ali nije loše da se podsetimo.
Sačuvana
Black
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 61
Lokacija: Jagodina
Poruke: 359

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #16 Poslato: 12. Mart 2012, 22:22:16 »

Proširiću malo svoj vinograd u kome je Merlo. Dvoumio sam se između Prokupca i Vranca. Vranac mi je bio favorit od početka , moram da priznam. I jedna i druga sorta su mi zanimljive sa vinske strane ali zbog malog prostora ( mesta samo za 15 - 20 čokota) odlučio sam da to ipak bude Vranac. Pošto nemam ama baš nikakvog iskustva sa tim sortama , malo sam se posvetio literaturi . Koliko sam stekao utisak , Vranac je malo prinosnija sorta  od Prokupca a i po kvalitetu vina je za nijansu ispred. I prvi i drugi razlog su doprineli mojoj pdluci da jesenas zasadim novu sortu đrožđa u moj vinograd - Vranac.
A i moj sugrađanin Profi se pohvalno izrazio o kvalitetu Vranca.
Sačuvana
atomac
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 23

May the Dionis be With You!

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #17 Poslato: 13. Mart 2012, 09:35:50 »

Glasam za Vranac  Thumb.
Sačuvana
Jasho
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Bgd
Poruke: 191

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Firefox 35.0


« Odgovor #18 Poslato: 12. Maj 2015, 11:24:40 »

Pošto je Vranac preuzeo dominaciju na ovom topiku evo par podataka još o Kratošiji sa vinopedije.hr

Inače skorije sam počeo da uživam u raznim kratošijama uglavnom iz Makedonije i CG i sviđa mi se vrlo, a otkrio sam je tako da sam na jednoj slavi pohvalio domaćinovo ,,domaće vino'' koje je bilo u dvolitri bokalu, a on ode i donese mi flašu Kratošija Tikveš 2013 litarsko dohfly Cheesy

Crnogorska vrlo kasna rodna vinska sorta crnog grožđa koja se uzgaja i u Makedoniji, ali i u nekim krajevima Dalmacije, gdje se (prema S. Buliću) najčešće zvala kratkošija. To drugo ime ovog kultivara prisutno je i u Crnoj Gori, gdje ju smatraju autohtonom i gdje se razlikuju njena tri tipa; kratošija crna, kratošija krupna i kratošija sitna.

Suvremenim molekularno genetičkim postupcima determinacije utvrđeno je da je identična sa Zinfandelom, Primitivom i crnjenkom kaštelanskim (za koji postoje u Dalmaciji i brojne druge istoznačice (tibidrag, tribidrag, pribidrag, zibidrag, grbić).

Vina proizvedena iz njena grožđa dobro su obojena, jaka, ekstraktna, skladno kisela i zbog toga pitka. Bez obzira nato, u proteklih pedesetak godina površine pod tim kultivarom nisu se povećavale kao pod jednom drugom, također autohtonom crnogorskom sortom - vrancem.

Obnovom vinogradarstva na području Republike Makedonije nakon II. svjetskog rata, među brojnim vinskim kultivarima crnog grožđa sađena je i kratošija, pa su na tržištu tadašnje države bile najpoznatije tikveška, štipska i valandovska kratošija. Pretežni dio proizvedenog grožđa kratošije u Crnoj Gori sljubljuje se s drugim kultivarima crnog grožđa, ponajviše s vrancem.
Sačuvana
peceni
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 59
Lokacija: Beograd
Poruke: 66

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #19 Poslato: 08. Oktobar 2015, 09:41:34 »

Treba mi 50 sadnica vranca ako neko ima ili zna gde da nabavim molim da mi javi. Hvala.
Sačuvana
peceni
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 59
Lokacija: Beograd
Poruke: 66

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #20 Poslato: 08. April 2016, 19:21:35 »

vidim da miruje tema. nabavio sem jesenas vranac i posadio al jos nije napupio. kakva je situacija na vasim cokotima?
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.246

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #21 Poslato: 05. Februar 2018, 20:45:33 »

vidim da miruje tema. nabavio sem jesenas vranac i posadio al jos nije napupio. kakva je situacija na vasim cokotima?

Da,nije popularna sorta u Srbiji,izgleda...

Da osvežim temu sa nekoliko podataka vezanih za tehnološke i organoleptičke karakteristike ovih sorti.

Kratošija

šira: sadrži 18-22% šećera,6-8g/l ukupnih kiselina,randman soka je oko 65-70%
vino: sadrži oko 10-12% alkohola i 6-7 g/l ukupnih kiselina,osvežavajuće ,pitko sa veoma lepom tamno crevnom bojom.Najčešće se preradjuje zajedno sa Vrancem,što se čini radi poboljšanja kiselosti i poboljšanja kvaliteta

Vranac

šira: sadrži od 18-24% šećera i 5-7 g/l ukupnih kiselina,pokožica bobice je veoma bogata bojenim materijama što se posebno ceni pri spravljanju crvenog vina,randman soka 65-70%

vino: sadrži od 11-14% alkohola i 5-6 g/l ukupnih kiselina,prijatnog je,harmoničnog i specifičnog sortnog mirisa i ukusa

Ono što je bitno napomenuti da bi Vranac ispoljio maksimalno sorne karakteristike bitno je držati se kratke rezidbe.Ići na to da čokot ima do 2kg ako se ide na kvalitet,u suprotnom kada se ide na kvantitet rezidba je visoka kao i kod ostalih sorti.

Uglavnom je otporan prema plamenjači,prema pepelnici je je srednje osetljiv.Prema sivoj plesni posebno osteljiv,posebno u povećanoj vlazi prilikom sazrevanja grožđa.Tako da spada medju osetljivijim sortama za održavanje.

Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
zicanin
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Poruke: 187

OS:
Mac OS X
Browser:
Safari 0.8.2


« Odgovor #22 Poslato: 17. April 2018, 12:23:22 »

Посадих неколико калемова Вранца из Ц. Горе и Дренка, и једну Розаклију.


Е сад, да ли може Вранац успети у Шумадији, с обзиром да му не одговара поднебље, тј. осетљивост на мразеве? И како га заштитити?
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.246

OS:
Linux
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #23 Poslato: 17. April 2018, 15:49:34 »

Ako je uspeo na vršačkim vinogradima,verovatno da mu ni šumadija neće biti problem.
Oni se prema njemu ophode kao i prema drugim sortama,tako da s te strane nema potrebe za posebnim intervencijama.

Jedina razlika u odnosu na južnija podneblja jeste da će imati manji sadržaj šećera,i veći sadržaj ukupnih kiselina..
Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
zicanin
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Poruke: 187

OS:
Mac OS X
Browser:
Safari 0.8.2


« Odgovor #24 Poslato: 18. April 2018, 10:55:10 »

Хвала на одговору!

Пошто је код мене углавном смоница, тј. већа је киселост земљишта.... пре садње ставио сам у рупе и около ње песак измешан са малом количином гашеног креча.

Што се тиче третирања, рекли су ми само плавим каменом после кише да прскаш.  Scratchhead

И да ли је истина да Вранац и Дренак поседују највише количине шећера, тј. да су слађи за јело од свих других сорти грожђа (ако занемаримо поднебље) ?
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.246

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 7.0.1


WWW
« Odgovor #25 Poslato: 18. April 2018, 14:48:01 »

Citat
Што се тиче третирања, рекли су ми само плавим каменом после кише да прскаш.

Nedovoljno,trebalo bi i druge preparate koristiti ako misliš da ga sačuvaš.

Citat
И да ли је истина да Вранац и Дренак поседују највише количине шећера, тј. да су слађи за јело од свих других сорти грожђа (ако занемаримо поднебље) ?  

Vranac jeste sladak,ali postoje sorte koje mogu nakupiti više šećera,kao što je Plavac Mali,recimo.

Drenak se ne može naći ni na sredini zamišljene tabele po sadržaju šećera,pa ga neki autori uglavnom preporučuju za kupaže ili materijal za destilaciju.Ali i "slabija" vina jer su mu i kiseline male.
Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
zicanin
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Poruke: 187

OS:
Mac OS X
Browser:
Safari 0.8.2


« Odgovor #26 Poslato: 21. April 2018, 08:36:18 »


Дакле, Вранац и Плавац Мали имају заједничког "родитеља".
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.246

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #27 Poslato: 21. April 2018, 16:08:57 »

Дакле, Вранац и Плавац Мали имају заједничког "родитеља".

Plavac Mali je nastao ukrštanjem Crljenka Kaštelanskog (za kojeg misle da je Kratošija-Zinfadel-Primitivo) i Dobričića.
Kod Vranca to su Kratošija i Duljenga.

Imaš u planu Plavca Malog?  Smiley
Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
Gofer
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 48
Lokacija: Kursumlija
Poruke: 91

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #28 Poslato: 21. April 2018, 19:58:35 »

http://www.agrosmart.net/vinogradarstvo/crnoj-gori-pronadena-nova-genotipa-vinove.html

Izuzetan rad ljudi iz Crne gore, samo još fali da nalaze pretoče u knjigu nalik onoj Zelenoj karti Hrvatske vinove loze.

https://issuu.com/vinskimagazin/docs/vino___fino_28

Još malo o Vrancu, od strane 18-21. U članku piše još da su našli napokon povezanost Frankovke i Portugizera, takodje da je jedan od roditelja Furminta i Prokupca isti, što me je baš iznenadilo, pa još poreklom iz Rumunije - sorta Alba imputotato.
Sačuvana
blue_moon
Urednica
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 1.246

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #29 Poslato: 21. April 2018, 22:20:40 »

Citat
Izuzetan rad ljudi iz Crne gore, samo još fali da nalaze pretoče u knjigu nalik onoj Zelenoj karti Hrvatske vinove loze.

Do juna bi trebao da bude zbornik radova sa konferencije..
Sačuvana

Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Čehov
Stranice: 1 [2] 3   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.038 sekundi sa 21 upita.