dioda
|
 |
« Odgovor #45 Poslato: 02. Septembar 2009, 15:29:24 » |
|
Bas sam juce pomislio sta se desava sa tvojom pecarom a danas vidim nastavak serijala  Jedan detalj me posebno zanimao, mozda sam i pitao vec, a to je usteda energije... Sudeci po ovome sti si naveo zidanje lozista je vise nego isplativo  Нисам никад пекао у озиданом казану и заиста сам одушевљен. Са спољне стране пећ се угрејала, и то тако да је била млака, тек након неколико сати ложења, а унутра пакао!. 150 литара пива проври за мање од сат времена и касније се одржава само мала ватрица јер је већ пуно топлине акумулирано у зидовима. И, уопштено, потрошио сам несразмерно мање дрвета него код обичног казана са металним ложиштем. Рекао бих да сам потрошио исто толико дрвета, чак можда и мање него за казан са дупло мањом запремином!
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
cip
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 67
Lokacija: Valjevo
Poruke: 156
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 6.0
|
 |
« Odgovor #46 Poslato: 21. Septembar 2009, 18:22:28 » |
|
Kada dobijemo vize za Evropu od Nove godine.... Samo cekamo poziv od Alambika da vidimo kako radi taj kazan sa ozidanim lozistem. 
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
vladan2009
Mlađi član

Van mreže
Pol: 
Starost: 50
Lokacija: Beograd
Poruke: 22
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.0.8
|
 |
« Odgovor #47 Poslato: 13. Oktobar 2009, 20:47:15 » |
|
Alambik,svaka cast za zidanje i ilustraciju zidanja.Imam predlog proveren u mojoj praksu o jos vecem iskoriscenju toplotne energije.Dopada mi se tvoje interesovanje o kaljevim pecima i kralju grejnih tela gospodinu Kuznjecovu,ali bih ti zamerio na nedovoljnoj iskoriscenosti tog saznanja,naime rec je o obrtanju jos jednog kruga vatre u lozistu na putu ka odjaku.Zao mi je sto ovu sugestiju nisam bio u prilici da ti blagovremeno saopstim.Ja sam ovu ideju ugradio i platio kao da je sam Kuznjecov radio.Prezadovoljan sam i prenosim je svima kako bi mogli jeftinije od mene da povecaju energetsku efikasnost svog kazana.Pozdrav.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
dioda
|
 |
« Odgovor #48 Poslato: 14. Oktobar 2009, 10:22:33 » |
|
.....naime rec je o obrtanju jos jednog kruga vatre u lozistu na putu ka odjaku. Vladane mozes li postaviti shemu? Skeniraj iz knjige ili skiciraj...
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
vladan2009
Mlađi član

Van mreže
Pol: 
Starost: 50
Lokacija: Beograd
Poruke: 22
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.0.8
|
 |
« Odgovor #49 Poslato: 14. Oktobar 2009, 22:32:55 » |
|
nemam semu,nisam to resenje video ni u jednoj knjizi,a pokusacu da ga recima opisem:videli ste medju poslednjim slikama alambika da je ulaz u odjak nasuprot vrata za lozenje i da pri malo jacoj vatri ona samo "lizne" dno kazana i ogromna toplotna energija odlazi u odjak.Ovaj sistem taj topao vazduh okrece jos jedan krug oko kazana pa tek onda ulazi u odjak.Na tom principu funkcionisu kaljeve peci.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
sale
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 46
Lokacija: Beograd
Poruke: 1.084
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.0.14
|
 |
« Odgovor #50 Poslato: 15. Oktobar 2009, 06:54:13 » |
|
Ne razumem kako plamen,okrece jos jedan krug?Pomocu cega se to desava?
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
alambik
|
 |
« Odgovor #51 Poslato: 15. Oktobar 2009, 09:42:26 » |
|
Владан се то мало сликовито изразио. Јасно је да не може пламен да врти више кругова по ложишту него се ради о нечему другом. Покушаћу укратко описати принцип рада сваке од три познате пећи за грејање кућа, немачке "грунд овен", илити земљане пећи, финске пећи, и руске "теплушке". Принцип код све три пећи је да имају довољну масу да би се топлина могла акумулирати и да врели гасови што дуже буду у контакту са масом пећи да би што више топлине предали тој маси а не да топлину износе у димњак, и на авлију. Код немачке "грунт овен", а то није ништа друго него основна, сељачка верзија, каљевих пећи, ово се постиже дужином димоводног канала. Дим кроз ову пећ иде цик-цак пре него што оде у димњак, а то је, зависно од величине пећи, и неколико метара пута, па док дође до димњака доста је топлине већ оставио у телу пећи. Финска пећ се традиционално гради од камена који садржи талк минерал, а то је најгушћи природни материјал јер му је спесифична тежина 2,75 кг по литри. Ово омогућава да финске пећи буде релативно малих димензија а да ипак имају велику масу. Сам принцип рада финских пећи је ингениозан: дим кроз димоводни канал наилази на противструју топлог ваздуха који се диже горе (док дим мора да се с њим мимоиђе јер је нешто хладнији од њега) што веома кочи проток дима, успорава га. То се може илустровати сликом некога ко плива узводно: јесте да плива брзо али се, гледано са обале, једва помера јер га струја стално враћа назад.
Трећи принцип је онај који има руска "теплушка". Замислите да ложите ватру испод неке куполе. најтоплији ваздух (и дим) подићи ће се уз плафон. Ако тамо нема дље пролаза онда ће се тај ваздух тамо и задржати и пренети део своје топлине на масу куполе. У међувремену стиже нови врели ваздух под куполу. Онај претходни се сад мало охладио (јер је пренео део своје топлине на куполу) па ће уступити своје место новом врелом ваздуху а он ће сам мало да падне на доле. И све тако док не падне до руба куполе, потпуно доле. Тад ће тек да појури увис, али сад покрај куполе, изван ње. Можемо замислити сад да је то у ствари пут под другу куполу. изнад оне прве и да ће сад овај релативно охлађени ваздух наћи своје место под сводом ове друге куполе. прича се сад понавља. Дакле, код руске пећи, за разлику од финске, топли ваздух иде природним путем на горе (а не као код финске неприродним на доле, због противструје), али и за разлику од грунт овен не јурца великом брзином према оџаку него се најтоплији делови дима и ваздуха задржавају под куполама пећи. Овај трећи принцип искориштен је код многобројних пећи на дрва које имају казан за централно грејање и на то је мислио Владан кад је рекао да пламен треба још један круг завртити. Ја то нисам урадио јер су ове пећи прилично компликоване по конструкцији а ово што сам сад зидао прва је пећ у мом животу (а чини се, нажалост, да ће бити и последња), па не би било коректно да неко ко учи да плива одмах покушава то да научи препливајући Ла Манш.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
kazanpasa
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Lokacija: Auckland
Poruke: 300
OS:  Windows Vista Browser:  Microsoft Internet Explorer 7.0
|
 |
« Odgovor #52 Poslato: 15. Oktobar 2009, 23:13:36 » |
|
 Evo kako se moze napraviti loziste da zadrzava jaru pri brzom izlasku na dimnjak.Ugrade se pregrade (komore).Sto se tice pucanja zida (blata)mi smo metali slamu u zutulju (blato)i to se dobro izmjesa,tako da zid nepuca,a takodjer je dobra toplotna izolacija.Tako se radilo za vanjske peci(za peci kruh).
|
|
|
Sačuvana
|
Osim pameti sve se može odglumiti.
|
|
|
armin1
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 49
Lokacija: Jarkovac kod Zrenjanina
Poruke: 444
JEDNOM CU BITI NAJBOLJI
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #53 Poslato: 19. Septembar 2012, 00:18:49 » |
|
ovo je sve odlicno, no ima nesto sto je mene sad zaintrigiralo. evo o cemu se radi: kupio sam kazan sa odlicnim prohromskim lozistem. odlican mu je odnos gorive materje sa zagrevanjem. sta bi se desilo kad bih ga jos i obukao sa mineralnom vunom i jos jednim tankim slojem recimo aluminijumskog lima kog trenutno imam. kolike bi tu bile ustede, koliko bi se smanjilo isijavanje na ovaj nacin. kolko debelo treba ici sa mineralnom vunom ili sa necim drugim  molio bih ako neko poznaje ovu tematiku ili se vec bavio time da nam svim da neke smernice i uputi nas stada uradimo. UNAPRED HVALA
|
|
|
Sačuvana
|
IMA TU NECEGA
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #54 Poslato: 19. Septembar 2012, 00:32:08 » |
|
Ništa značajno ne bi dobio s tim. Suviše je to slaba debljina materijala koja bi trebala prvo primiti pa kasnije i emitovati toplotu. Nije pravo rješenje ni obična cigla, nego ona šamotna.
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
armin1
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 49
Lokacija: Jarkovac kod Zrenjanina
Poruke: 444
JEDNOM CU BITI NAJBOLJI
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #55 Poslato: 19. Septembar 2012, 09:46:20 » |
|
meni bi bilo znacajno vec ako ne bi bilo tako vrelo u neposrednoj okolini kazana. najtopliji letnji dani nisu nista u poredjenju sa sedenjem kraj kazana kad radim snjim. sad verovatno je to ok zimi al letos se prokuvavalo kraj njega
|
|
|
Sačuvana
|
IMA TU NECEGA
|
|
|
Robert
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 47
Lokacija: Mužlja - Zrenjanin - Vojvodina - Srbija
Poruke: 54
OS:  Windows Vista Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #56 Poslato: 19. Septembar 2012, 10:15:09 » |
|
Čime ložiš? Sa drvima?
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #57 Poslato: 19. Septembar 2012, 10:50:54 » |
|
Onda prekopiraj rješenje sa peči za centralno grijanje. Par centimetara kvalitetnije staklene vune i oblaganje limom, koje i sam pominješ.
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
armin1
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 49
Lokacija: Jarkovac kod Zrenjanina
Poruke: 444
JEDNOM CU BITI NAJBOLJI
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #58 Poslato: 19. Septembar 2012, 23:21:32 » |
|
drvo, granje i sapurina, kombinujem ta tri
|
|
|
Sačuvana
|
IMA TU NECEGA
|
|
|
peca50
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 15.0.1
|
 |
« Odgovor #59 Poslato: 20. Septembar 2012, 00:04:43 » |
|
Jednostavnije resenje ti je ako ima prostora da unutrasnjost lozista , mislim na bocne zidove, oblozis sa biber crepom koga ces ucvscivali, lepiti sa blatom, ovo resenje se u praksi pokazalo vrlo efikasno, mozes u kratkim pantalonama sedeti i loziti kazan a da ti nesmeta.
|
|
|
Sačuvana
|
Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu! Hemingvej
|
|
|
|