Tabarka, spirala ili cilindar?

[bistrica]

Ima jedna prilično poznata i popularna opaska koja očigledno i uvjerljivo razgolićuje ovakve i slične misaone konstrukcije.
"Da je babi muda bila bi djed."  
Kvazi konstrukcije kod kojih se naprave tako grube polazišne pogreške i tako krupno zanemarivanje suštinski bitnih i nedodirljivih razlika. Konstrukcija koja relativizira sve prirodne razlike pa se onda na njima grade i sve ostale pogrešne postavke i pogrešni kvazizaključci.

Nisam najčešće ni do sada ostajao samo na opaskama pa idemo u one najbitnije elemente.

Tačno je da je razlika u temperaturi vode u donjoj i gornjoj zoni tek par stepeni ali se to odnosi na vodu a ne na izmenjivača ( kondenzatora ).

Kad već očigledno ne postoji elementarno razumijevanja fizičkih pojava i manifestacija poput temperature, toplote i njenog vođenja, kondukcije, hajdemo preko dvije obične viršle. Pripremiš obe u ključaloj vodi pa ih hladiš iznad sudopera tekućom vodom. Prvu toplom iz bojlera a drugu hladnom iz vodovoda. Normalno u istom vremenskom periodu od 10-ak sekundi. Zagrizi nakon toga obe pa će ti sigurno u ustima i na jeziku biti jasnije koliko to mnogo i šta sve fulaš.
Kao i kod viršle tako i kod fluida, isparenja u destilaciji, toplota brže prelazi sa jednog tijela-medija na drugi što je temperaturna razlika veća. Gubitak toplote nekog medija se onda očituje padom njegove temperature. Na istim principima počiva rad svih hladnjaka pa i onih u automobilu ili frižideru. Bez toga oni ne bi ni postojali. Zakoni fizike pa i najobičnije iskustvene logike nakon kojih se više nema šta razglabati. Kao i kod tablice množenja. Što je niža temperatura u gornjoj zoni tabarke veća je i kondenzacija isparenja u toj istoj zoni unutar kondenzatora. Dakle ostaje ono jedino moguće i ispravno. Libigovim kondenzatorom ćemo izgubiti sporiju i postepenu kondenzaciju alkoholnih isparenja jer to Libigov kondenzator ne može postići. Ne može upravo zbog brzog protoka vode kojim se u velikoj mjeri gotovo pa izjednačava temperatura (iste te vode) na vrhu i dnu kondenzatora.

To bi u prevodu značilo da ako imamo dovoljno " visok " Libigov hladnjak možemo postići istovetan rezultat u brzini hladjenja. To bi naravno bilo besmisleno jer bi nestala i njegova jedina prednost malih dimenzija.

To bi u prevodu značilo da ako bi na primjer @Red na svoj kazan htio postaviti libigov kondenzator ali takav koji više nije ni blizu libigov. Onaj kome se ukloni osnovni i temeljni pricip rada, na bazi brzog protoka vode koja ga hladi, nego ga preuredi povećanjem visine i peglanjem spirale u ravnu cijev. Kada dogradnjom muda od babe napravi djeda. Destilaciju sa njim bi mogao raditi jedino ako u istoj zgradi ima dva stana. Jedan u prizemlju gdje bi držao takav kondenzator a drugi na petom spratu gdje bi ložio kazan. Zbog nužno potrebne visinske razlike od 16-17 metara. Deset puta veće nego što je on konkretno i stvarno ima na raspolaganju.

Idemo još samo u ono praktično i teoretski elementarno što bi se moralo razumjeti kada se o nečemu želi pričati. Ovo su u praksi najčešće prisutni kondenzatori.



Prvi je iz naše priče spiralni, Grahamov. Drugi je cjevasti, treći je tanjurasti. Četvrti isto iz naše priče valjkasti-zvonasti, Dejvisov. Svima je princip rada hlađenje većom i prilagođenom kontaktnom površinom kondenzatora, isparenja i vode koja ga hladi da bi se omogućila kondenzacija. Dodatno još i većom zapreminom vode sporijeg protoka, medija koji ga hladi kako bi se omogućio ispravan režim rada tabarke. U gornjoj zoni poželjna temperatura od 70-80°C, a u donjoj od 8-15°C, u zavisnosti od temperature vode i koju to po redu destilaciju radimo. Prvu ili drugu, zbog bitne razlike temperature izlaznog destilata. Od 13 do 15°C, i u drugoj od 17 do 19°C.
 
Za razliku od njih postoji i Libigov koji radi na potpuno drugom principu. Totalno napušta princip veće kontaktne površine. Bazira svoj princip rada i usmjerava se isključivo na veću brzinu protoka vode za hlađenje.
Nije to samo slučaj kod kazana nego i praktičnog rada u laboratoriji. Dimenzije, poput visine ili dužine kondenzatora ne mogu ići u desetorostruku razliku. One su najčešće identične jer je neizvodivo i nepraktično pratiti destilaciju vozeći se liftom po zgradi ili trčkarajući od stola do stola po laboratoriji. Po redu na slikama, Grahamov, Dejvisov i Libigov.

Na drugoj strani ako bi ga produžili ne bi nam ni bio potreban veći protok vode, a bez toga onda nema libigovog kondenzatora. Bio bi to ponajprije perverzno modifikovani Grahamov, sa ukrućenom spiralom.  

Nikada mi neće biti jasno odakle sve ljudima dolaze ideja da djedu sijeku onu stvar a babi ugrađuju muda kako bi realativizirali sve što ne mogu ili nisu u stanju razumjeti. Tako je mnogo takvih pokušaja bilo ovdje na forumu da ponekad pomislim kako nije samo do nerazumijevanja i pogrešnih postavki nego vjerovatno i do onog ko zastupa i obznanjuje ono o čemu piše. Mnogi bi izgleda kao nekada na divljem zapadu pokušavali sticati slavu ubivši najbržeg revolveraša. Onog koji se ne može ubiti u časnom dvoboju nego možda tek mučki sa leđa. Ako ni tako onda bar neuvjerljivim trakavicama za ispiranje mozga ili tragikomičnim operativnim zahvatom, šetanjem muda sa djeda na babu.  

P. S.

Ovo se , ako je moj zaključak tačan, odnosi na sva 3 tipa hladnjaka jednako.
Po mom mišljenju, najbolje ( i svakako i najskuplje rešenje ) je dobro dimenzionisana spirala.

Libigov smo nadam se ovim tekstom definitivno odbacili zbog nemogućnosti ispunjenja potrebnih zahtjeva pa je besmisleno dalje o tome kako je kod njega sve isto. Ne može biti isto nego bitno drugačije ni kod ostala dva. Kako zbog dodirne površine isparenja kod kondenzacije tako i dodirne površine kondenzata dok teče ka luli. Kod spirale je taj tok uskim i malim kanalom pri dnu cijevi a kod ovog drugog je to velika površina koja se slijeva poput vodopada niz stijenke kondenzatora. Bitna razlika jer se kondenzacija događa na cca. 2 mm od bakarne površine. Bitna razlika je još zbog toga što tečnost na svom putu dodiruje bakar pa na nju utiče i njegova katalitička sposobnost. Sa druge strane tečnost u dodiru sa isparenjima mijenja i svoj i njihov sastav. Promjena na kojoj i počiva rad podova na rektifikacionoj koloni. Ne samo da je termodinamičke prirode predavanjem toplote nego i fizičke promjenom sastava smjese. Zbog toga je i moguće imati efekat isparenja na podovima koji se ne zagrijavaju i zbog toga je između ostalog moguće imati drugačiji hemijski sastav smjese i isparenja na svakom podu rektifikacione kolone.

U praksi na klasičnom kazanu to izgleda ovako. Kod voćnih rakija kako onih bezbojnih tako i svih onih najkvalitetnijih koje ne smiju imati tako veliku prevagu aromatskih materija koje potiču od hrasta nema dileme. Za sve a naročito bezbojne rakije je nesumnjivo bolji valjkasti - zvonasti kondenzator. Dokazano je i poznato svima koji se ozbiljnije bave ovom problematikom da spiralni kondenzator za razliku od zvonastog daje teži i robusniji, manje blag, manje suptilan i manje aromatski prefinjen destilat, jer su mu u manjoj mjeri uklonjena štetna sumporna jedinjenja i višemasne kiseline. Prije sveg ostalog što se još dešava u manjoj mjeri.
Za one rakije poput viskija kojima bure daje oko 80-90% ukupnih aromatskih senzacija dobar je i spiralni iako se kod njih najviše upotrebljava cjevasti jer će takvoj dominaciji hrasta biti ponekad potreban teži i manje prefinjen destilat kako bi uopšte ostavio svog traga.
Za rakije poput konjaka gdje je ta dominacija nešto oko 60% može normalno spiralni jer se striktno vodi računa izlaznoj temperaturi destilata i onaj destilacijski baždar im ne služi samo za mjerenje jačine destilata nego i za filtriranje, umanjenje jedinjenja koja tvore višemasne kiseline i sumporna jedinjenja.

O uporednoj cijeni tri cijevi od bakra i alternativnoj tabli bakarnog lima je smiješno pričati kod ukupne cijene kazana od 200 litara jer nije to nikakva razlika zajedno sa rukama majstora pa i nikakav razlog za konačnu odluku.
Rekao sam ti već više puta i tamo i ovdje, a nikako da svariš. Nemoj postavljati nekakve kvazi konstrukcije ovakvog tipa jer ti to očigledno ne ide. Jednostavno iskaži dilemu ili pitaj. Da sam manje besposlen vjerovatno bih ti izrezao ili brisao ovakvu poruku.

[Game of Thrones]

U suprotnom, doći ćemo do zaključka da je deblje dno bakarnog kazana bolji provodnik umesto da bolje rasporedjuje toplotu,

da reflux zavisi samo od zapremine i oblika kape a ne i od spoljne temperature vazduha itd itd.

[bistrica]

Ovakve gluposti nikada pored mene nisu prolazile pa neće ni sada. Ostavit ću samo onu koja nema veze sa dosadašnjom pričom. Jer me nasmijava.
„Vođenje toplote kroz neki homogeni materijal se računa pomoću Fourierovog zakona. Da bismo shvatili taj zakon, posmatrajmo vođenje toplote kroz štap poprečnog presjeka S. Q je količina toplote koja prođe kroz njega.“

Dakle direktna proporcija iz koje slijedi ono što je jedino i logično, da je deblji bakar isto kao i deblji štap bolji provodnik toplote. Ima bolje vođenje toplote kroz svoju deblju ploču na dnu kazana pa će ona za razliku od tanke biti u stanju više zaštiti kljuk od mikroprogorijevanja. E sad ako za tebe vođenje nije isto što i provođenje nego je tek i samo raspoređenje toplote onda imaš problem ne samo sa Fourierovim zakonom nego i sa terminologijom.
Kada budeš kupovao kabal za struju koji je inače električni vodič ili provodnik (konduktor) ti slobodno traži električni raspoređivač struje jer to je izraz koji bi nesumnjivo mnogi morali koristiti.  
Da ima normalno i preporuka ako ti taj kabal treba za nekog većeg potrošača kupi neki deblji jer je bolji provodnik struje.

To je bilo za ovo prvo, a za ovo drugo ti mogu reći da si još mnogo veći jadnik, manipulator i lažov nego što si diletant. Lično sam direktno tebi rekao u priči da ti je mogući izdignuti dio kazana iz ložišta, zajedno sa mogućom nižom temperaturom i mogućim vjetrom mogao uticati na refluks. Što si naknadno i potvrdio, i to sve troje istovremeno. Sram te bilo.  

Ne bi trebalo baš toliko previše koliko kukaš na refluks uticati mala zapremine meke rakije. Bakar je izuzetan provodnik pa mu temperatura bilo kog dijela bočnih stijenki tijela kazana u ložištu ne može toliko pasti da značajnije utiče na kondenzaciju vode. Eventualno ako su one neprirodno izdignute pa prisutne iznad i izvan ložišta. Tek tada bi bio moguć neki bitniji uticaj na promjenu pod  jačim uticajem niže temperature. Pogotovo bi Izloženost vjetru na njoj pojačalo refluks.
Mada je na adekvatnoj jačini meke rakije, i dobrom refluksu, 82% početkom destilacije posve normalna stvar.

[blue_moon]

pored preciznog biohemijskog konteksta staviti i u fizički

Oduvijek mi je bilo tragično kad ljudi koriste termine koji ne znaju šta znače samo da bi zvučali ozbiljno.

[Game of Thrones]

Što se tiče date formule... BRISANO

[bistrica]

Pored najbolje namjere da darujem ono što se množi dijeljenjem, pa i sam doživim zadovoljstvo poput onog koje doživljavam otvaranjem butelje dobrog vina, uvijek su postojali i postojat će likovi, namjere, ciljevi i situacije, kao što postoje i vina koje moj „želudac“ neće, i ne želi variti. Tako da mi kao i ovaj put preostaje jedino da odem do najbližeg odvoda za kanalizaciju i pustim vodu za njima.  

[bistrica]

Samo jedan detalj koji me iznenadio jer sam mislio da je tako nešto nezamislivo. Nakon što mi je Red prenio sugestije i uvjeravanja majstora kod kog je bio proguglao sam malo po slikama pa vidim da mnogima i nije baš toliko nezamislivo.

Kondenzator, zvonasti, cilindrični, čije se funkcionisanje bazira na principu hlađenja njegove dvostruke stjenke. Vanjskog i unutrašnjeg cilindra. Dunđeri od majstora prave na način koji onemogućava dotok vode unutrašnjem cilindru pa tako i njegovu funkciju hlađenja.

Kaže dunđer: „Niko ne stavlja nožice na kondenzator već dno kondenzatora leži direktno na dnu tabarke. Samo se ti praviš pametan.“    
     

[Red]

Mozes li postaviti detaljne slike kako treba da izgleda kondenzator?

[bistrica]

Jedino da odem odmah sada pa da rastavim svoju tabarku na dijelove i da je slikam.
Hoćeš li molim te imati razumijevanja i dozvoliti mi da to ipak uradim rano ujutro.  

Čovječe božiji nacrtao sam ti ga već u detalj.
http://www.sveovinu.com/index.php?topic=394.msg65735#msg65735

[Game of Thrones]

„Vođenje toplote kroz neki homogeni materijal se računa pomoću Fourierovog zakona. Da bismo shvatili taj zakon, posmatrajmo vođenje toplote kroz štap poprečnog presjeka S. Q je količina toplote koja prođe kroz njega.“

Dakle direktna proporcija iz koje slijedi ono što je jedino i logično, da je deblji bakar isto kao i deblji štap bolji provodnik toplote. Ima bolje vođenje toplote kroz svoju deblju ploču na dnu kazana pa će ona za razliku od tanke biti u stanju više zaštiti kljuk od mikroprogorijevanja. E sad ako za tebe vođenje nije isto što i provođenje nego je tek i samo raspoređenje toplote onda imaš problem ne samo sa Fourierovim zakonom nego i sa terminologijom.

...Pokušaću da još jednom objasnim gde je problem razumevanja iste. Kao što reče u pitanju je provodnik, štap. Neka  bude štap i neka zbog lakšeg razumevanja bude štap dužine 1 metar kružnog oblika debljine 5 cm. Dakle definisali smo provodnik, u konkretnom slučaju provodnik toplote. Da je u pitanju električni provodnik 1metar bi bila dužina, 5 cm njegova širina odnosno prečnik. Ako je u pitanju provodnik fluida to bi bila cev dužine 1metar i prečnika 5 cm. Ono što definiše svaki provodnik je pravac i smer kretanja " nečega " kroz provodnik. U koliko je u pitanju cev, voda ulazi na jednu stranu a izlazi na drugoj. Ako je u pitanju električni provodnik struja teče od jednog kraja provodnika ka drugom. Ako je u pitanju toplota , štap , sa početka priče, toplota će sa jednog kraja da se prenosi na drugi kraj štapa. Ako se sad, za kratko, vratimo kazanu za pečenje rakije prvo moramo da odredimo smer kretanja topote. Kod svih kazana koje sam ja do sada video vatra se pali ispod kazana i zagreva dno kazana, bakarnu ili kakvu drugu ploču određenog prečnika . Neka to radi lakšeg razumevanja bude bakarna ploča prečnika 80 cm i debljine 6mm. U ovoj situaciji bakarna ploča je toplotni provodnik, štap, čija je dužina 6 mm, jer prenosi toplotu od ložišta ka kljuku,  a poprečni presek tog provodnika je 80cm ako se sad vratimo na problematičnu formulu a koja u opšte nije problematična doći ćemo do jednostavnog zaključka da što je "S" , popračni presek , u našem slučaju prečnik dnq kazana od 80 cm, veći biće veće i Q odnosno biće veća kolićina topotne energije koja će se preneti provodnikom. Tu dalje figuriše i ∆t koja predstavlja razliku temperature sa jedne i druge strane ploče i kao što se da videti iz priloženog što je ∆t veće to je Q manje, odnosno što je dužina provodnika veća ( u ovom slučaju dužina provodnika je 6 mm, odnosno debljina dna kazana ) to je razlika temperature na krajevima veća ). Svaki materijal ima karakteristiku koja se zove toplotna provodljivost i definisana je kao količina toplote Q koje neki materijal za odredjeno vreme prenese na rastojanju L u pravcu normalnom na poprečni presek S usled temperaturne razlike ∆t  k=(Q/t )x (L/(Sx∆T))
Iz svega ovoga potpuno jasno proizilazi da sa povećanjem dužine provodnika  smanjuje Q pa će upravo zato dno od 1mm debljine zagoreti lakse od dna debelog 10 mm što ga ne čini nikako boljim provodnikom jer je bakar uvek iste toplotne provodljivosti definisane datom formulom o njegovoj specifičnoj provodljivosti.  Upravo zbog povećanja termičkog otpora usled veće dužine provodnika deblje dno je prikladnije za kazan od tanjeg.
Dakle to su činjenice, nije proseravanje, nisu nikakve zadnje namere, samo ukazivanje na terminolosku nepreciznost ili nerazumevanje fizičkih veličina i značenja termina.

[bistrica]

E moj "Igrač" što više pišeš više se blamiraš. Idemo i završiti sa tim.
Započeo si ovu priču apsolutno nepotrebno i bez ikakve veze sa prethodnom što očito mnogo govori o njenoj namjeri. Započeo si je nazivajući netačnim upotrijebljeni pojam a onda nastavio nerazumijevanjem postavljene jednačine. Formule Fourierovog zakona vođenja toplote. O njoj bi pričao a ne razumiješ je kao što ne razumiješ ni zašto je uopšte postavljena. Griješiš kod mnogočega. Griješiš čak i kod fokusa na najvažniji moment u ovoj priči. Nije to količina toplote koja prođe kroz cijelo dno kazana a nije bitan u ovoj priči ni koeficijent toplotne provodljivosti nekog specifičnog metala poput bakra nego temperatura u jednoj tački. Tački u kojoj se dešava mikroprogorjevanje kljuka. Isuviše jednodimenzionalno i površno gledaš na problem, pa i na sam pojam provođenja toplote. Sa tobom moram po tačkama inače to ode tamo gdje nema nikakve veze sa temom, a možda ovako nešto i naučiš.  

1. Toplota se bakarnom pločom kao i inače metalima, tijelima, širi kondukcijom. Kondukcija je vođenje ili provođenje toplote. Kondukcija je po definiciji spontani prenos toplotne energije kroz materijal iz područja više temperature u područje niže temperature, i kondukcija ili provođenje toplote djeluje u svrhu izjednačavanja temperaturnih razlika. Obrati pažnju na ovaj boldani dio jer to je taj najvažniji moment u priči na koju si navalio ko bijesan pas bez zuba. Priči pod slijedećom tačkom.

2. Pojam provođenja toplote nije upotrebljiv samo i isključivo kod formule, u njenoj teoriji, nego i u realnom stanju stvari pa je i kod mene upotrijebljen u konkretnoj priči o debljoj i tanjoj bakarnoj ploči na dnu kazana i njenom uticaju na visoku temperaturu u jednoj tački te ploče. Onoj koja ne može ili može izazvati mikrokrprogorijevanje kljuka koje bi onda ostavilo izrazito negativan aromatski trag na rakiji.    

3. Jednačina je postavljena samo iz jednog jedinog razloga, da ukaže na činjenicu postojanja direktne veze i direktne zavisnost između poprečnog presjeka metalnog štapa i količine provedene toplote. Što je štap ili šipka deblja veće je provođenje toplote. Da li to bila jedna šipka ili više spojenih livenih tako da grade ploču dna kazana svejedno je za aspekt ove priče.

4. Kad nešto poput našeg debljeg dna kazana posjeduje mogućnost većeg vođenja toplote onda se to itekako i uvijek naziva većim ili boljim vodičem ili provodnikom toplote. Između provodnika toplote i provodnika električne energije se slobodno može postaviti znak jednakosti jer što dobro provodi jedno provodit će i drugo. Pa je isto tako opštepoznato da je deblji kabal za struju bolji provodnik električne energije.  

5. Jednačina nimalo ne boluje od toga da bude sveobuhvatna, kakao to i inače u analitičkoj teoriji biva, nego govori o stanju stvari u nekim idealnim i nepostojećim uslovima. Ova govori isključivo o vođenju toplote kroz metalnu šipku sa jednog njenog kraja na drugi, i to u situaciji njene idealne izolovanosti.


6. Dakle idealno i nepostojeće stanje i uopšte ne razmatra širenje toplote na sve strane što je jedino moguće i realno stanje stvari. Na način kako bi to u jednoj svojoj dimenziji mogle pokazivati kazaljke na satu tokom vremena. Ne prikazuje ni prenos toplote u kontaktu sa drugim tijelima, i ne uzima u razmatranje prenos toplote u prostor ili na medij, tečnost koja koja bi je mogla dodirivati. Prikazuje samo kretanje toplote sa jednog kraja šipke na njen drugi hladniji kraj. Kretanje po osi „X“ sa druge slike. I to na opisan način u formuli i na prvoj slici.

7. Nije za ovu priču uopšte bitno da li će ta šipka štap, ili zbir šipki koje čine bakarno dno zagrijavano sa bočne, donje strane, ili po sredini ako se radi o dostatnom izvoru energije dovoljno visoke temperature da napravi vruču tačku na njegovoj povrišini. Dnu kazana izloženom kljuku. Kao što to uostalom nije bitno ni za spajanje kod kablova za struju. Skini izolaciju, spoji na sredini kabla pa je dodirni bilo gdje, vidjet ćeš i sam.
 

8. Da, bitna je temperatura a ne raspored toplote po površini dna kod zagrijavanja pregrijanom parom. Nije u konkretnom slučaju raspored uopšte presudan nego temperatura pare koja ne prelazi 115-120 stepeni. Kako god ta para bila raspoređena ona ne može napraviti vruču tačku na dnu kazana jer je njena temperatura nedovoljna za tako nešto. Deset puta je niša od temperature vrhova plamena kod plinskog plamenika. Tamo je ona cca. 1.100 stepeni.  

9. Kod formule su bitne u njenoj specifičnoj situaciji samo dvije prostorne veličine. Dužina šipke i površina poprečnog presjeka. Zato što ona u sebi podrazumijeva situaciju u kojoj njen opisani presjek „A“ uvijek ima jednaku temperaturu u svakoj svojoj tački. Da je to kojim slučaju četvrtasta šipka uopšte ne bi bilo bitno kolika je njena širina i visina, ako joj to ne mijenja površinu poprečnog presjeka „A“.

10. U normalnim u slovima tako nešto ne postoji jer je se toplota u njoj širi ili provodi na sve strane.

11. U analitičkoj teoriji se isto takvo stvarno i neupitno vođenje toplote na sve strane prikazuje kao trodimenzionalno, a ova data jednačina prikazuje isključivo jednodimenzionalno širenje toplote. Vođenje toplote po osi „X“. Poprečni presjek ili pravougaonik ako ona nije okrugla nego četvrtasta je druga prostorna veličina.


12. Kod ovog poprečnog presjeka „A“ sa prve slike temperatura je potpuno ista po cijelom njenom presjeku jer je šipka idealno izolovana. Kod nje ništa ne može zagorjeti. Kod nje nema iskakanja temperature i stvaranja vruče tačke za progorijevanje kljuka. Sve tačke na plohi „A“ imaju istu temperaturu.  

13. Vođenje toplote se kod metala dešava zbog prisustva slobodnih elektrona i toplotom izazvanog energetskog titranja atoma i kristalne rešetke u čijem se sastavu nalaze.


14. Bitno je da taj atom u bakarnoj ploči dobije toplotnu energiju i prenosit će je na sve strane podjednako. Toplota će se širiti ne onako kako bi je neko glumeći boga želio usmjeriti u jednom jedinom pravcu, nego po prirodnom svojstvu materijala i vođenja toplote kroz njega. U koncentičnim krugovima poput valova na vodi u koju ubacimo kamen i to trodimenzionalno.
Plamičak na plinskom plameniku je naš kamen. Širenje po debljoj bakarnoj ploči su naši koncentrični krugovi. S tim da se oni rasprostiru ne samo po osi "Y" nego istovremeno po osi „X“ i „Z“, i tako odvode značajan dio toplote pa utiče na činjenicu da će tačka na pravcu „Y“ time imati niži dotok, ne ukupne Q toplote nego one u jednoj tački u jedinici vremena, a time i nižu temperaturu te tačke.
   

15. Za ovu priču je potpuno svejedno koliko je Q, količina toplote koja prođe kroz dno kazana, jer će ona u destilaciji biti praktično nepromjenjiva bez obzira da li se dešavalo progorijevanje u kazanu ili ne. Da li se dešavalo stvaranje vruče tačke na bakarnom dnu ili ne. Da bi se obavila destilacija neke poznate smjese ili da bi ishlapila ista količina vode uvijek je potrebna ista količina toplotne energije. U sličnim okolnostima i bez prevelikog rasipanja energenta. Što bi onda značilo da njome ništa u ovoj problematici vruče tačke ne možemo objasniti. To je totalno periferna stvar u ovoj problematici. Ona je bitna za formulu jer onda oni koji se sa takvom formulom sureću prvi put imaju priliku da nešto i razumiju od kondukcije. Da nauče njenu abecedu.  

16. O koeficijentu toplotne provodljivosti je u ovom svemu isto tako besmisleno pričati jer ne pričamo o različitim metalima nego isključivo o bakru. Mogli bi normalno i neki drugi materijal uvesti u priču pa ću evo uvesti inox. Opet i sa njim imamo isto bez obzira na znatno niži koeficijent toplotne provodljivosti i niži Q. Opet imamo progorijevanje na kljuku, i opet je razlog kao i kod tanjeg bakra, slabija provodljivot toplote nekog materijala koji čini dno kazana.  

17. Neosporno da količina prenesene toplote u jedinici vremena, odnosno njena brzina prijenosa zavisi od debljine stjenke. Što je ona deblja manji je i sporiji prenos, ali pogrešno bi bilo zbog toga birati inox zato što i on ima manji Q kao i deblji bakar. Isto kao kod koeficijenta vodljivosti što je on manji, manji je i Q, pa opet nećemo zbog toga izabrati inox jer tek tad imamo još veći problem na istoj debljini materijala. Onda još dodatno ima manju provodljivot toplote.

18. Problem koji inače i domaćice u kuhinji znaju riješiti. Baš ih briga za Q i manji koeficijenta vodljivosti inoxa, koji će i sto tako dati manji Q ali i veće progorjevanje hrane. One ga uspješno rješavaju debelim dnom zbog njegove veće vodljivosti. Nema više takvog nivoa zagaranja na posuđu od njega kao kada je dno tanko. Za razliku od domaćica tvoje gledište kod problema vruče tačke i zagaranja je totalno pogrešno. Zato što je to površno i jednodimenzionalno gledanje na kondukciju ili provođenje toplote.

19. Prednost bakra kao materijala od kog se prave kazani je uvijek iskazana kao prednost zbog svoje katalitičke sposobnosti na jednoj strani. Na drugoj kao prednost boljeg provođenja toplote. Jel to možda i nakon ove priče pogrešno?  
Dakle kada je toplota u pitanju, zbog kondukcije ili boljeg provođenja toplote treba birati bakar a ne inox i pored njegovog manjeg Q jer je bakar bolji provodnik toplote. Inox je znatno lošiji pa će time imati veću mogućnost stvaranja vruče tačke. Mjesta sa visokom temperaturom na dnu kazana. Izazvat će mikroprogorjevanje jer mu kao ploči određene debljine nedostaje dovoljan nivo one jedine moguće i prirodne trodimenzionalne provodljivosti toplote. Kako bi je pored ostalih pravaca provodilo i na što širi prostor kljuku izloženog dna kazana, na kome će temperatura u svakoj njegovoj tački onda biti niža.

20. Dakle kada je toplota u pitanju zbog kondukcije ili boljeg provođenja toplote treba birati deblji bakar bakar a ne tanji i pored istog koeficijenta vodljivosti bakra kao materijala jer je deblji bakar bolji provodnik toplote. Tanji je znatno lošiji pa će time imati veću mogućnost stvaranja vruče tačke. Mjesta sa visokom temperaturom na dnu kazana. Izazvat će mikro progorijevanje jer mu kao ploči određene debljine nedostaje dovoljan nivo one jedine moguće i prirodne trodimenzionalne provodljivosti toplote. Kako bi je pored ostalih pravaca provodila i na što širi prostor kljuku izloženog dna kazana, na kome će temperatura u nekoj kritičnoj tački onda biti niža. Nikakvo čudo ni progorijevanje na dnu od 8 mm i pored stalno uključene mješalice ako je plamenik postavljen suviše blizu.

Bez obzira na Q, ukupnu toplotu koja prođe kroz dno kazana, i bez obzira na bitno različit koeficijent toplotne provodljivosti kod različitih materijala, i bez obzira na isti koeficijent toplotne provodljivosti kod istog materijala različite debljine, bitna je jedino veća debljima bakra. Sve to jer: „Kondukcija je po definiciji spontani prenos toplotne energije kroz materijal iz područja više temperature u područje niže temperature, i ona djeluje u svrhu izjednačavanja temperaturnih razlika.“

Definicija je normalno trodimenzionalna. Onako kako je jedino moguće i onako kako to nauka zna da jeste. Druga je stvar kada se sve to treba uprostiti i eliminisati sve druge faktore uticaja da bi zakonitost jednodimenzionalne pojave uopšte imala priliku govoriti na vidljiv način ono što i treba da govori. Normalno da je to onda i unaprijed rečeno kod formule samo treba znati čitati i razumjeti je. Nakon toga je i koristiti u analizi uzimajući u obzir njena ograničenja. Idealno izolovane sredine u kojoj se toplota vodi samo u jednom pravcu pod idealnim i nepostojećim uslovima.  

Pa slijedi ono neupitno o čemu nismo ni trebali pričati. Deblje dno bakarnog kazana je bolji provodnik toplote. Jedino sveobuhvatno, ispravno i tačno obrazloženje da je bolje provođenje toplote nekog debljeg materijala u njegovom jedino mogućem trodimezionalnom vođenju ključni moment i ključni razlog izbjegavanja stvaranja područja vruče tačke.

[Game of Thrones]

Iz toga bih jedino izuzeo onaj deo o namerama jer je moja jedina namera shvatanje procesa koji se dešavaju ne bi li pokušao da odgovarajućim konstrukcionim rešenjima na sopstvenom kazanu dobijem što idealnije uslove destilacije.

[sremac67]

Pročitah sve na forumu o kazanima , kondenzatorima, refluksu pa imam pitanje u vezi dimenzija kondenzatora.
Naletih na dva ratličita podatka o veličini, na strani http://www.sveovinu.com/index.php?topic=16.855 piše da terba da bude 10% od zapremine kazana a na strani http://www.sveovinu.com/index.php?topic=16.180 piše da treba da bude 4-5%.
Da li možda sama konstrukcija kazana utiče na njegovu zapreminu pa ona nekada može i biti 4-5% od zapremine kazana ili je ipak 10% pravi odnos?

[bistrica]

Okvirno je to 4-5% od zapremine tabarke ili 8-10% zapremine kazana. Tabarka je 2-2,5 puta veća od kazana pa ti dođe na isto. Konkretno zavisi od veličine kazana. Što je kazan manji veća je i proporcija tabarke pa se onda namješta i procenat u datom okviru.  

[sremac67]

Pretpostavio sam da je tako jer se sa 4-5% od kazana nije slagao račun  , na strani http://www.sveovinu.com/index.php?topic=16.180 su onda verovatno permutovani podaci jer piše "Kondenzator obavezno mora imati zapreminu od 4-5% zapremine kazana ili 8-10% zapremine tabarke."