Tabarka, spirala ili cilindar?

[bistrica]

  Evo ispravio sam.

[Goja]

 

Prvi je iz naše priče spiralni, Grahamov. Drugi je cjevasti, treći je tanjurasti. Četvrti isto iz naše priče valjkasti-zvonasti, Dejvisov. Svima je princip rada hlađenje većom i prilagođenom kontaktnom površinom kondenzatora, isparenja i vode koja ga hladi da bi se omogućila kondenzacija. Dodatno još i većom zapreminom vode sporijeg protoka, medija koji ga hladi kako bi se omogućio ispravan režim rada tabarke. U gornjoj zoni poželjna temperatura od 70-80°C, a u donjoj od 8-15°C, u zavisnosti od temperature vode i koju to po redu destilaciju radimo. Prvu ili drugu, zbog bitne razlike temperature izlaznog destilata. Od 13 do 15°C, i u drugoj od 17 do 19°C.

 
Bistrice , ako može da se pojasni, do sada sam nalazio na ovom forumu da je poželjna temperatura gornjeg dela taberke oko 55-65 stepeni pa me sad zanima šta je tačno. Hvala

[bistrica]

Priča koja je kao i mnoge druge potekla iz usta raznoraznih bjelosvjetskih i nedoraslih stručnjaka. Koju je u poznatom maniru resavske škole preuzeo i Jović u svom priručniku. Na koju su se onda redom primili i svi uštogljeni lokalni dokturi i kvazistručnjaci. Pa šta drugo onda očekivati od balkanskih domorodačkih primata nego da je kao papagaji ponavljaju.  

Sa dobrim kondenzatorom, u dobro dimenzioniranoj tabarki, uz kvalitetnu brzinu destilacije i optimalni dotok vode za hlađenje, temperatura vode u gornjoj zoni tabarke treba da bude okvirnih 70°C za prvu destilaciju i par stepeni niže od 80°C za drugu, prepek.

[tonini]

Dobio sam priliku kupiti ovaj hladnjak. Prodavač navodi da ima zapreminu 30 l i da unutra ima 4 bakrene cijevi. Cijena je 200 eura. Meni je je značajno zbog skučenosti prostora imati manji hladnjak. Moj sadašnji je sa spiralom 450 l. Pretežak je jer je od lima 3mm.

Šta mislite o ovom hladnjaku, kolike su cijene kod vas jer ih ovdje kod mene nitko ne radi.

[bistrica]

Carevo novo ruho, iliti vidjela žaba da se konj potkiva... 

[Alfaa]

Kako nijesam bio siguran dali u cilindru tabarke ostaje nešto tečnosti , danas sam je rastavio da vidim kako je cilindar napravljen - unutrašnji dio. 
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_f10ea484-379e-4c0a-a811-9fc0b7d863e2.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_632752b1-2050-4eb4-a3ca-77ed57374730.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_5d424cfc-f731-4b1c-855e-855f73ca9911.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_c101199c-cbf8-42a2-9c14-dfd1955a8655.jpeg
http://img4.imagetitan.com/img.php?image=25_acf552ab-80f2-4c96-a068-f97b3b89e4f6.jpeg

[sassCRO]

Prije svega pozdrav svima i puno vam hvala na svemu što sam od vas naučio (i uspješno primjenio).
Nakon duuuugo čitanja odlučio sam neka svoja razmišljanja podijeliti sa vama.

Nekakav idealni kazan (po obliku i proporcijama) bio bi mi Prulhov alambic charentais, a destilacija "francuska" škola konjaka primjenjena na rakiju (uz sve ono, nadam se, opće prihvaćeno o kvaliteti voća, fermentaciji, stabilizaciji, starenju).

Ono što neki navode kao prednost cilindra nad spiralom je da za isti volumen prvi ima veću dodirnu površinu.
Matematički je (i tehnički) moguće izjednačiti volumene i dodirne površine. Za primjer koji je Bistrica naveo 24 litre i 3,5 m2/ 2,4 m2  jedno od "rješenje" bi bila spirala sastavljena od 4 jednaka dijela duljine 14,1 m promjera cijevi 42, 35, 28, 22 mm debljine stijenke 1 mm (volumena 24 litre, dodirne površine 3,5 m2)

Kod cilindra para koja dođe kroz cijev i prijeđe u tekućinu "raširi" se po cijeloj površini, a kod spirale ta tekućina "putuje"cijelom cijevi (u kontaktu je samo sa dijelom površine).
Ono što mene zanima koliki su ti "dodiri" (litara po cm2) i koliki bi bio poželjan (preporučen) taj "kontakt.

[djuma]

Bistrice, pošto planiram da napravim Dejvisov kondenzator za kazan od 350 lit. koji ne bi bio oblika pravog valjka, nego bi bio elipsastog oblika, najsličnijeg onoj nekadašnjoj bakarnoj prskalici za vinograde. Jer mi je tabarka tog oblika, odnosa bočnih stranica otprilike 1:2 , pa bi mi ovo bilo po meni logičnije rešenje zbog ravnomernijeg hlađenja, nego da postavim redovan, okrugli cilindar u takvu tabarku. Cilindar bi bio zapremine između 28-30 lit. Parovodna cev prečnika 50(52)mm. Zanima me koliko da ostavim rastojanje između unutrašnje i spoljašnje stranice cilindra 20-30mm. ili može i više? Da li je visina između danca (tj. poklopca) unutrašnjeg valjka i poklopca spoljašnjeg valjka univerzalna za sve 50 mm? Ovaj put unapred zahvaljujem na odgovoru.

[bistrica]

Koje su dimenzije tabarke?

[djuma]

Tabarka ukupna visina 140 cm, prečnik elipse veći 135cm. manji prečnik 75 cm. Visina od donjeg dela otvora za lulu do donjeg dela (preliva) ispusta za vruću vodu 118 cm. tako da bi mi idealna visina cilindra (bez nastavka parovodne cevi i bez nogica) bila oko 115 cm. znači da mi u gornjoj zoni poklopac cilindra prekriva voda sa 3 cm. ili nešto malo manje (par mm.) zbog nagiba za  lulu. a cilindar bi bio odignut nogicama 9 cm. od dna tabarke i nešto malo više u sredini jer je dno tabarke konusno i na sredini dna se nalazi slavina za ispuštanje vode. Sve kazandžije (njih oko 15-ak. koje sam kontaktirao) hoće da mi urade redovni okrugli cilindar i standardne visine 100 cm. što mi neodgovara jer automatski moram smanjiti zapreminu hladnjaka spuštanjem slavine za vruću vodu a blizina bočnih stranica cilindra i tabarke bi bile na užem delu preblizu, a na širem predaleko tako da mislim da mi hlađenje ne bi bilo ravnomerno i zbog toga želim da sam uz pomoć lokalnih limara napravim ovaj cilindar koji prati proporcije tabarke.

[bistrica]

Teško da ćeš uspjeti napraviti ovalni cilindar sa dvije stjenke a da u sebi ne nosi niz problema, kako u izradi tako u radu i održavanju. Ugradi klasični. Najbolje rješenje je oblik tabarke i hladnjaka u čijem je presjeku krug.

[djuma]

Svestan sam problematike u izradi nečega takvog, išao sam na ovu varijantu tabarke zbog širine prostorije od 4 m. pa da mi ostane bar 2 m. prolaz između kazana i tabarke. Ali ako je problem još i u funkciji cilindra, moraću da idem na redovnu opciju. Koliki razmak da ostavim između stranica cilindra i koliku visinu između danca?

[sassCRO]

Nakon dugog lutanja bespućima interneta pronašao sam podatak za "francuske spirale" da bi pad trebao biti oko 3,5 mm/m duljine cijevi. Iz toga se izračuna razmak između zavoja (neki su ovdje pisali o 1,5 do 2 puta promjera cijevi). Razmak između zavoja je onda manji na vrhu, gdje je veći promjer cijevi, a povećava se prema dnu kako se smanjuje presjek cijevi. Ispravnost nagiba/pada cijevi se provjerava kuglicom. Majstori slušaju zvuk koji proizvodi kuglica prolazeći kroz cijev.

Inače spirala koju izrađuje Prulho je duljine 60-70 metara, ulaznog promjera 82 mm, izlaznog 42 do 52 mm (taj prijelaz je napravljen od 8 do 10 prijelaza) pri čemu je izmjenjivačka površina spirale i vode oko 14 m2. Stabarka ima kvadratni presjek (najmanji utrošak materijala za traženi volumen) pa tako npr. za kotao 2500 litara stabarka ima promjer 200 cm i visinu 200 cm.

Prije kondenzacije alkoholnih para izmjena topline se odvija po cijelom (vanjskom) promjeru cijevi, a nakon što je para prešla u tekuće stanje ta izmjena se odvija na oko 40% površine cijevi.

Kod hrastovog bureta/bačve znamo koliki su (poželjni) kontakti sa rakijom (cm2/litri). Ovo je zanimljivo za one koji u nedostatku kvalitetnog bureta (ili malih količina) eksperimentiraju sa letvicama u staklu ili inoxu. Ono što mene (i dalje) zanima je koliki su (lit/cm2) ti poželjni kontakti između destilata i bakra prilikom hlađenja.

[bistrica]

Svaka ona koju daje predviđena zapremina kondenzatora uz sve ostale poželjne parametre u destilaciji. Ako ti je problem izračunati površinu iz zapremine slobodno reci. Nećeš se ni blizu izblamirati kao što to činiš uvodnim pisanjem i postavljanjem ovog pitanja. Čuj njega „Pad bi trebao biti oko 3,5 mm/m duljine cijevi, a ispravnost nagiba cijevi se provjerava kuglicom. Majstori slušaju zvuk koji proizvodi kuglica prolazeći kroz cijev.“
Okorjeli tehnokrata u svijetu prodavanja magle iliti bajki za odrasle.  

Ne utiče na kvalitet i aromatski profil destilata samo bakarna površina nego i njegova kvaliteta, stepen oksidiranosti, količina zasičenja odnosno zaprljanja površine prethodnim reakcijma, brzina protoka destilata, temperatura vode u tabarci po njenoj visini, temperatura destilata i sl. tako da optimalna površina za postizanje najboljeg rezultata ni u kom slučaju nije fiksna nego varirajuća kategorija tokom same destilacije.

Okani se perverzije sa brojkama tamo gdje je matematika irelevantna.

[sassCRO]

Izračunati površinu iz zapremnine/volumena nije problem. Problem je što ne znam koliko je destilata u tekućem stanju u cijevi.
Poželjni volumen kondenzatora (spirale) može se postići koristeći razne promjere i duljine cijevi što za posljedicu može imati velike razlike u površinama.

Što se tiče tvog ironičnog komentara o 3,5 mm/m i kuglici (prodavanju magle, bajki, ... ) napiši mail u Prulho i njima ovako s visoka objasni kako trebaju raditi i koje parametre trebaju uzeti u obzir. Možda samo takvog znalca čekaju.