bodo
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Kikinda-Beograd-Voždovac
Poruke: 421
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #105 Poslato: 05. Februar 2014, 20:38:27 » |
|
Kada dodaješ kvasac , dodaj i prihranu za kvasce - obavezno, tako da nećeš morati da razmišljaš o kasnijem ponovnom pokretanju vrenja, niti o ponovnom dodavanju kvasaca.Za hlađenje šire umesto orošavanja ti preporučujem da u zamrzivaču zalediš vodu u plastičnim flašama od 2 litre, i te flaše da stavljaš u širu, efikasnije je od orošavanja a i jednostavnije. Količinu flaša odrediš na osnovu količine šire i njene temperature, koju redovno kontrolišeš. Što se enzima tiče obavezno neki pektolitički, jer je Hamburg stona sorta grožđa, a možeš i dodati neki enzim za pojačavanje ukusa i mirisa za muskatne sorte. Nazive enzima namerno ne navodim da te ne bi zbunjivao oko izbora enzima, zavisi gde i šta ćeš uspeti da nabaviš. Pozz.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Mudrost je momenat spoznaje sopstvenog neznanja
|
|
|
nenad88
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Stara Pazova
Poruke: 366
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 26.0
|
 |
« Odgovor #106 Poslato: 05. Februar 2014, 20:53:49 » |
|
Hvala na savetu.
Da li stavljanje flase u siru moze da napravi neko nezeljeno dejstvo. Sve delove procesa planiram da radim u inox buradima.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
bodo
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Kikinda-Beograd-Voždovac
Poruke: 421
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #107 Poslato: 06. Februar 2014, 17:41:10 » |
|
Jedino neželjeno dejstvo koje sam ja primetio je bio streš koji se istaložio na flašama, ali u zanemarljivoj količini. Pozz.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Mudrost je momenat spoznaje sopstvenog neznanja
|
|
|
|
|
vladan
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 74
Lokacija: Vinograd u Cortanovcima
Poruke: 159
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 26.0
|
 |
« Odgovor #109 Poslato: 06. Februar 2014, 20:59:17 » |
|
Nenade88, tacno je da se zaustavljanje fermentacije vrsi spustanjem temperature, sto tebi nece biti lako izvodljivo na opisani nacin, kvasci koje danas koristimo uspesno previru siru i na 6Co. A konzervisanje vina se vrsi sa kalijum sorbatom (sprecavanje ponovnog previranja), naravno i kalijum sorbat nece trajno spreciti vino od previranja. Bez obzira na dodavanje kalijum sorbata u vinu se mora naci i odgovarajuca kolicina slobaodnog SO2 da bi sprecio razvoj bakterija na koje kalijum sorbat ne deluje. Ja licno ne verujem da ces sa koriscenjem vinobrana u dozvoljenim kolicinama uspeti da zaustavis fermetaciju.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
nenad88
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Stara Pazova
Poruke: 366
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 26.0
|
 |
« Odgovor #110 Poslato: 06. Februar 2014, 21:32:46 » |
|
Vladane,
Odustao sam od prekidanja vermentacije. Hladjenje o kome sada pricamo vezano je za kontrolu temperature u toku vrenja.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
nenad88
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Stara Pazova
Poruke: 366
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 27.0
|
 |
« Odgovor #111 Poslato: 08. Februar 2014, 19:29:18 » |
|
Da li neko zeli da podeli kako kontrolise temperaturu za vreme fermentacije?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
bodo
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Kikinda-Beograd-Voždovac
Poruke: 421
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #112 Poslato: 08. Februar 2014, 19:59:06 » |
|
Običan alkoholni termometar stavim otprilike na sredinu bureta i tu držim nekoliko minuta, izvadim i očitam temperaturu. Po potrebi dodajem flaše sa zaleđenom vodom. U toku maceracije sumpor štiti vino tako da otvaranje bureta od nekoliko minuta dnevno ne dovodi do oksidacije vina, a kasnije kada fermentacija krene tu zaštitu vrši ugljen-dioksid. Kontrolu temperature vršim 3-4 puta dnevno, što je po meni dovoljno, jer promene temperature nikada nisu nagle, pa ni u fazi burnog vrenja naročito pri hladnoj fermentaciji. Ponekad burna fermentacija i nije nešto burna, već se ona razvuče i na desetak dana. Pozz.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Mudrost je momenat spoznaje sopstvenog neznanja
|
|
|
happy star
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Lokacija: CACAK
Poruke: 347
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #113 Poslato: 08. Februar 2014, 23:24:31 » |
|
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
"Covek mora da vezba umerenost i nadzor svojih cula i sklonosti u bilo kom pogledu, da bi tako odrzao sebe mladim u telu i razumu"
Nikola Tesla
|
|
|
micha56
Neaktivni član
Van mreže
Pol: 
Starost: 69
Poruke: 6
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 27.0
|
 |
« Odgovor #114 Poslato: 10. Februar 2014, 22:48:34 » |
|
Cekajte bre ljudi. Nigde ovde ne nadjoh, ali ja sam do sada mislio da se roze pravi od belog grozdja sa dodatkom neke od "obojenih" sorti grozdja (hamburg, kardinal ...) u nekom procentu 85 % (belo) : 15 % (obojeno), a ovo sad kod vas ispade da za roze ne treba belo grozdje. Nista mi nije jasno.
Objasnjenje - prosle godine sam prvi put u zivotu tako napravio roze od malage, afusalije i bele tamnjanike (belo grozdje), a od obojenih su bili hamburg i kardinal. Obzirom da je prvi put i da je to neka kolicina od 40-tak litara - vino nije ni stiglo da "ostari" nego smo ga u slast popili i bilo je ODLICNO. Pitanje - zasto ne praviti roze (da li moze) od belog i obojenog grozdja (85:15) i koliko je to vino dobro i trajno?
PS - izvinite na recniku - ne baratam pravim nazivima i izrazima.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
sale
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 47
Lokacija: Beograd
Poruke: 1.084
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #115 Poslato: 11. Februar 2014, 08:07:25 » |
|
Pa u principu moze da se pravi tako,ali crno i belo grozdje ne sadrze iste materije.Roze se pravi od crnog grozdja uz kratkotrajnu maceraciju.To vino koje si ti napravio,je kako kazes dobro,da li je trajno?To zavisi od tehnologije koju si koristio,ne zavisi od vrste grozdja.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
dragant
Mlađi član

Van mreže
Pol: 
Lokacija: Бежанија (Нови Београд)
Poruke: 31
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #116 Poslato: 11. Februar 2014, 14:48:44 » |
|
... ja sam do sada mislio da se roze pravi od belog grozdja sa dodatkom neke od "obojenih" sorti grozdja...
У Франуској је тако шта забрањено, али правиш за себе, баш те брига. Ако си задовољан квалитетом, само напред. Него, нисам сигуран да ли је неко у овој теми поменуо бела вина од обојеног грожђа, као што је моја омиљена Пловдина? И та вина су неке ружице.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
nenad88
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Stara Pazova
Poruke: 366
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #117 Poslato: 30. Jul 2014, 22:22:32 » |
|
Pored saveta za enzim i kvasac od Enovitisa, dobio sam i ovo :
Koristiti bentonit na početku ferm pretakati tokom ferm i odbacivati talog...
Da li neko iskusniji moze da prokomentarise?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #118 Poslato: 01. Avgust 2014, 12:10:16 » |
|
Neće vinari, pa moram ja "teoretski". Enovitis inače na svojim prezentacijama, na koje uglavnom dovodi visokopozicinirane lokalne stručnjake i promotore Lallemand-ovih proizvoda, preporučuje da se izbjegava upotreba bentonita u konkretnoj situaciji jer bi se tako pored ostalog smanjila količina hrane ili onog što je potrebno kvascima za čak 60%, pa time dodatno otežala situacija za neometano odvijanje fermentacije roze vina. Tako da mi nije jasna preporuka nekog od lokalnih prodavača, možda se u dovoljnoj mjeri ne bavi svojim poslom ili bi samo prodao nešto po svaku cijenu.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
nenad88
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 37
Lokacija: Stara Pazova
Poruke: 366
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #119 Poslato: 01. Avgust 2014, 12:37:12 » |
|
Hvala bistrice na odgovoru. I ja sam skeptican po istom pitanju, takodje me brine sta ce ostati od boje i aroma ovim nacinom bistrenja?
Mozda neki vinar moze pomoci?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|