14. Februar 2025, 16:02:20 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: [1] 2   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Rakija od žitarica  (Pročitano 43704 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
KizaHood
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Kragujevac
Poruke: 241

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 6.0


« Poslato: 07. Oktobar 2009, 21:47:25 »

...ali mi nije jasno zasto se pece 'lebac kad se skrob moze razgraditi i ako je u brasnu, bez pecenja...

Kako?

Nikad nisam probao da pravim zitnu rakiju, a zanima me kako. Procitah da je slad neophodan u procesu (kao i kod piva), pa kontam da kvasci nisu sposobni da fermentisu skrob. Ili gresim?

'mash neki recept za kukuruzovacu, whisky ili tome slicno?
Sačuvana
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.3


« Odgovor #1 Poslato: 07. Oktobar 2009, 23:51:09 »

Lako  Cool
Pomocu enzima iz slada ili jos jednostavnije pomocu komercijalnih enzimskih preparata. Sa par mililitara oseceris kominu za cas. Enzim koji ti je potreban je amilaza, ne znam koji su komercijalni nazivi ali se mogu raspitati...
Skrob je ogroman molekul koji se sastoji iz


amiloze


i amilopektina.

Ovi "shestougaonici" na slikama su molekuli glkoze koji su povezani glikozidnim vezama. Skrob je nefermentabilan tj. kavsci ga ne mogu razgraditi do glukoze jer ne proizvode odgovarajuce enzime. Da bi prevreo u alkohol mora se razgraditi do glukoze jer je ona fermentabilan secer a to odrade enzimi koje dodas u kominu...
Nemam nikakav recept jer se nisam nikada bavio time, znam samo teorijski a recepte mozes naci na ovom linku

http://homedistiller.org/forum/
Sačuvana
KizaHood
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Kragujevac
Poruke: 241

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 6.0


« Odgovor #2 Poslato: 08. Oktobar 2009, 22:16:45 »

Eh... U "moje selo" ne mogu da nadjem ni vinski kvasac (gledaju me k'o da trazim sturblicne), a kamo li enzime Sad Dakle nista bez slada (stap & kanap) Wink
Sačuvana
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.3


« Odgovor #3 Poslato: 08. Oktobar 2009, 22:18:13 »

Pokusacu ja da iskopam nesto pa cu ti poslati. Javicu ti na PP ako nadjem.
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #4 Poslato: 17. Oktobar 2009, 10:20:55 »

Кизо, за житну ракију, то јест за укомљавање житарице, заиста су ти неопходне две ствари: шкробни ензими (они који разбијају ђкроб у просте шећере) и довољно квасца.
Ензиме можеш добити из зеленог слада, а зелени слад и није ништа друго него наклијало жито.
За пиво то баш не би могло, или да кажем, могло би али би се негативно одразило на квалитет пива, па бисмо морали користити прави ентовани (под посебним условима сушени, и са одстрањеним клицама) јечмени слад. За комину за житну ракију то није неопходно. Рашири на дасци око 10% од предвиђене количине комине неку житарицу (може јечам, али и не мора, може и пшеница, па чак и кукуруз) и добро га накваси. Одржавај влажност док не проклија. Не дозволи да клица пређе дужину самог зрна него пре тога, кад је клица отприлике 2/3 дужине зрна, самељи житарицу на машини за месо.
Ето то је зелени слад, богат ензимима за разбијање шкроба.

А за квасце:
некад је то било пуно лакше јер се могло из сваке флаше пива, кад оставиш мало пива на дну, да узгојиш себи довољно пиварског квасца. Данас код малих пивара то још често увек може али често и не, а код великих готово никад не може. ШТа раде, не знам, пастеризују ли пиво, или филтрирају, у сваком случају је готово стерилно и нема шта да се запати.
Ја ти саветујем да пробаш од некго мање модерног пива, неке мало "заостале"  пиваре. Или да их назовеш телефоном и питаш можеш ли из њиховог пива да ухватиш квашчеву културуили је тај посао мрка капа. не би требало бити разлога да ти тамошњи технолог културно, љуцки, не одговори на то питање.
Ако не може, мораш се договорити са најближом пиваром да одеш код њих и купиш квасца. неколико кила. То не сме бити скупо.
Sačuvana
kazanpasa
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Auckland
Poruke: 300

OS:
Windows Vista
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #5 Poslato: 17. Oktobar 2009, 13:23:25 »

...ali mi nije jasno zasto se pece 'lebac kad se skrob moze razgraditi i ako je u brasnu, bez pecenja...

Kako?

Nikad nisam probao da pravim zitnu rakiju, a zanima me kako. Procitah da je slad neophodan u procesu (kao i kod piva), pa kontam da kvasci nisu sposobni da fermentisu skrob. Ili gresim?

'mash neki recept za kukuruzovacu, whisky ili tome slicno?
KURUZARA
Priprava slada Za pripravljanje slada izdvoji se kolličina od oko 15-20 % od ukupne količine žitarice (najčešće kukuruz) koji I se želi preraditi u rakiju. Navedena količina žitarice, tj. zrnje žitarice napuni se u vreće i smjesti na mjesto izloženo [sunčanom svjetlu, pri čemu se jednom dnevno poškropi ili natopi s toplom vodom i savjesno ispituje temperatura zrna kako bi se omogućilo jednakomjerno klijanje. Ako se klijanje zrna mora obavljati po hladnom vremenu, tada takav postupak zahtijeva nešto više vremena i truda. U tom se slučaju zrnje najprije stavi u drvenu bačvu te prelije (poškropi) toplom vodom i ostavi stajati oko 24 sata (1 dan). Načelo dobivanja rakija iz škrobnih sirovina Priprava (dobivanje) rakije od kukuruza Nakon stajanja od 1 dana zrnje seiz bačve premjesti u posudu (najbolje  je upotrijebiti posudu sličnu kadi) te prelije ponovno toplom vodom. Zatim se nakon 15 minuta voda ispusti ili odlije iz kade. Posuda (kada) sa zrnjem se zatim postavi u blizinu izvora topline (peći). Postupak polijevanja vodom i odlijevanja (izlijevanja) vode nakon 15 minuta iz kade ponavlja se svaki dan. Također treba svaki dan brižno pratiti temperaturu, vlažnost i veličinu klica zrna te po potrebi okretati kadu (posudu) tako da zrno jednakomjerno klije. Nakon 4 do 5 dana zrno će razviti snažne klice do oko 5 cm dužine. Takve klice se osuše i potom samelju u krupicu (brašno). Takvo brašno nazivamo slad. Glavnu količinu zrnja žitarice, tj. onu koju nismo upotrijebili za proizvodnju  slada potrebno je dan prije završetka proizvodnje slada također samljeti u brašno kako bi takvo brašno bilo svježe za daljnju preradu u kominu. Uporaba enzimatskih pripravaka umjesto slada Za ošećerenje (saharifikaciju) škroba i drugih ugljikohidrata mogu se umjesto slada upotrebljavati razni enzimatski pripravci koje proizvode različiti proizvođači. Ti enzimatski pripravci su ustvari koncentrirane otopine prevreli pomoću kvasaca (radi se uglavnom o enzimima koji se nazivaju ft-amilaza, (3-amilaza i 0-glukozidaza). Takvi enzimatski pripravci (proizvodi) dolaze na tržište obično u tekućem stanju. Aktivnost tih enzimatskih pripravaka ovisna je o temperaturi, tj. što je temperatura komine viša, to se višesmanjuje aktivnost enzimatskog pripravka. Stoga nije poželjno dodati enzimatski pripravak u kominu koja je zagrijana iznad 70 §C jer će enzimatski pripravak u potpunosti izgubiti svoju aktivnost, tj. svoju moć ošećerenja škroba. Također je važno znati da se ne smije raznjeđivati enzimatski pripravak vodom jer tada on također gubi svoju aktivnost. Pri uporabi enzimatskih pripravaka potrebno je strogo se držati upute proizvođača. Valja napomenuti daje ošećerenje (saharifikaciju) znatno lakše, brže i jednostavnije provesti uporabom en - zimatskih pripravaka. Priprava komine žitna komina je ustvari smjesa slada, vode i određene količine brašna žitarice. Pri zagrijavanju takve komine dolazi do oslobađanja enzima (fermenata) iz slada te do procesa ošećerenja (pretvorbe) škroba (i drugih ugljikohidrata) tj. do stvaranja šećera. Pripremi se posuda (vrionik) koja se može grijati. Kao posuda može poslužiti i kotao za pečenje rakije koji se napuni do 3/4 vodom i započne se grijanjem. U vodu se doda samo jedan dio od prethodno pripremljenog žitnog brašna uz stalno mješanje te se tako dobivena kaša kuha oko 30 minuta. Vruća žitna kaša se zatim prelije odnosno prebaci iz posude (vrionika) u čistu drvenu bačvu, a zatim se u nju doda preostala količina žitnog [ brašna i sve dobro ponovno promiješa. Bačva ili više bačava s tako pripremljenom žitnom kašom se tada postavi na zaštićeno mjesto (gdje bačve nisu izložene vremenskim utjecajima). Sljedećeg dana kaša u bačvi (bačvama) razrjeđuje se mlakom vodom (temperatura vode oko 25C) do određene gustoće. Gustoća kaše se u l praksi tako određuje da se drvena i mješalica (kuhača) pusti da pada u kašu. Kad kuhača lagano pada kroz kašu do dna bačve, postignuta je željena gustoća kaše. Vrenje komine Kada je postignuta željena gustoća kaše, kaši se uz miješanje dodaje jedan dio pripremljenog slada (količini od oko 200-250 litara žita dodaje se oko 2 litre slada), zatim se dodaje određena količina selekcionirane kulture kvasca, a poželjno je također dodati hranu za kvasac i to onu koja sadrži spojeve bogate fosforom (fosfati i superfosfati). Ako se umjesto slada do-| daje enzimatski pripravak, tada se ka-j sa zagrije na temperaturu koju preporučuje proizvođač enzimatskog pripravka i pri toj temperaturi dodaje se količina pripravka koju preporučuje proizvođač. U tom slučaju selekcionirana kultura kvasca se dodaje kasnije, tj. nakon stoje provedeno ošećerenje. Da je ošećerenje dobro, tj. da je u potpunosti obavljeno, može se također provjeriti jednostavnom probom s otopinom joda (J ). Uzme se uzorak komine i profiltrira se uzorak pomoću lijevka s kvalitativnim filtrirnim papirom (ili čistom krpom). Od dobivenog bistrog filtrata uzme se oko 10 ml i doda oko 90 ml destilirane vode, a zatim se takvoj otopini dodaje pomoću kapaljke kap po kap otopina joda. Ako se pojavi žuta boja, to znači da je ošećerenje u potpunosti izvršeno. Ako je boja crvena, ošećerenje je nedovršeno, tj. prisutni su dekstrini (jedna vrst šećera). U tom slučaju treba produžiti, tj. nastaviti postupak ošećerenja odnosno djelovanje enzima za barem 15 minuta. Ako je boja ljubičasto plava, to znači da ošećerenje nije uopće izvršeno, tj. da prisutni škrob nije pretvoren u šećer. Tada treba vidjeti zašto nije došlo do ošećerenja i postupak ponoviti. Tako dobivenoj kaši kiselost (pHvrijednost) se u pravilu kreće oko 5,0. Ako to nije slučaj, tj. ako je pH vrijednostveća od 5,0, treba dodati kiselinski pripravak (smjesu kiselina) i korigirati pH-vrijednost na 5,0. Nakon toga se bačva zatvori s čepom vrenjačom i pripravna je za vrenje. Tako pripremljena bačva (bačve) ostavi se stajati jedan dan, a nakon toga se ispita da se vidi je li započeo proces vrenja. Ako u nekoj od bačava vrenje nije započelo, sadržaj se takve bačve mora temeljito pomiješati i izmiješati sa sadržajem iz ostalih bačava (u kojima je vrenje započelo) kako bi se postiglo da sav materijal prevrije za približno isto vrijeme. Proces vrenja traje približno 2-5 dana, a može i kraće, što ovisi o više čimbenika (faktora), primjerice o načinu pripreme i količini dodane selekcionirane kulture kvasca, temperaturi itd. Preporučujemo da se vrenje provodi pri temperatuturi od 30-31C. Ako je vrenje uredno završeno dobije se prevrela komina pripravna za pečenje (destilaciju). Ako ne raspolažemo saharimetrom, završetak procesa vrenja može se ustanoviti vizualno i to na osnovi izgleda prevrele komine, tj. Završeno vrenje pokazuje nestanak žitne kore na površini kaše jer ju je razgradio nastali alkohol. Naime, završetkom vrenja prestaje stvaranje ugljičnog dioksida i klobuk (šešir, kapa) od krutih dijelova koji se podigao počinje polagano tonuti. Više se ne stvara pjena i nema šuštanja od stvaranja ugljičnog dioksida, a okus tekućeg dijela komine je kiselkast. Na taj način može se ustanoviti da je vrenje završeno, ali samo onda ako nije došlo do prijevremenog prekida odnosno zastoja vrenja. Pri takvom određivanju završetka vrenja treba biti oprezan jer često može doći prestanka vrenja zbog naglog zahlađenja (snižavanja temperature ispod 15°C), pa kvasci prestaju biti aktivni i dolazi do prestanka stvaranja ugljičnog dioksida. Vrenje se isto tako može prekinuti zbog infekcije octenokiselim bak-1 terijama. Takve se bakterije razmnože i dolazi do stvaranja većih koncentracija lakohlapljivih kiselina. Ako je koncentracija lakohlapljivih kiselina veća' od 2 g po litri, dolazi do usporavanja vrenja ili do prestanka vrenja. Zaključi li se na osnovi toga da je vrenje završeno, pravi se pogreška. Pouzdano se završetak vrenja može ustanoviti jedino mjerenjem pomoću saharimetra. Pri procesu vrenja potrebno je naročito obratiti pozornost na octeno-kisele bakterije koje se inače nalaze posvuda. Octeno kisele bakterije mogu za relativno kratko vrijeme inficirati i time pokvariti kominu, tj. komina postaje kisela jer se stvorila octena kiselina (ocat). Komine koje su bile zahvaćene octeno kiselim bakterijama mogu se doduše destilirati (peći), ali tako dobiveni destilat nažalost neće biti dobar. Pečenje (destilacija) komine Pečenje (destilacija) komine provodi se na isti način kako je to već opisano u poglavlju Destilacija (pečenje), odjeljak Jednokratna destilacija ili odjeljak Dvokratna destilacija, ovisno o vrsti uređaja za destilaciju kojim se raspolaže.




Uređenje margina teksta.
Sačuvana

Osim pameti sve se može odglumiti.
KizaHood
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Kragujevac
Poruke: 241

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 6.0


« Odgovor #6 Poslato: 17. Oktobar 2009, 18:20:24 »

Vidim da se postupak dobijanjja slada po Alambiku i po Kazanpasi bitno razlikuje: Alambik predlaze da klica bude duzine 2/3 zrna i da se melje zelena, dok Kazanpasa (zapravo Miroslav Banic, ciju knjigu citira) predlaze da se klice puste do 5cm, pa melju suve.

Jel' to neko gresi, ili su oba postupka zadovoljavajuca?
Sačuvana
sale
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 46
Lokacija: Beograd
Poruke: 1.084

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.14


« Odgovor #7 Poslato: 17. Oktobar 2009, 20:21:11 »

Koliko sam ja shvatio trebalo bi da klica bude 2/3,jer tada ima najvise enzima koji je potreban da se razgradi"gorivo"za klicu iz zrna.Ako klica preraste ona iskoristi te enzime za razgradnju skroba koji je u zrnu Scratchhead
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #8 Poslato: 17. Oktobar 2009, 22:33:07 »

Ја сад заиста немам воље да улазим у сва та теоретска, а и номенклатурна надгорњавања, поготово не са аутором неке књиге, али ћу приметити само ово: аутор брашно самлевених клице назива сладом док је слад зрно житарице које је пуштено да проклија па му је онда клица уклоњена, а зрно осушено.
Дакле, клица била па је сад нема, и нема млевења све до пред кориштење.
Клица од 5 цм је превелика. Превелика клица значи да је велики део шкроба већ потрошен на раст клице и да зрно сад садржи далеко мање шећера него да смо клијање прекинули  раније.
Трећа ствар: ја сам говорио о зеленом сладу а то је исто што и обичан слад само што се не суши. Ово значи да се мора одмах користити. А зелени слад користи се, искључиво, за укомљавање житарица за житне ракије или житни алкохол, а никада у производњи пива.
Sačuvana
matija
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 12

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.8


« Odgovor #9 Poslato: 14. Mart 2010, 18:37:46 »

Gde na nasem trzistu mogu da se nadju enzimi za razgradnju skoba
Sačuvana
promaja
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 40

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #10 Poslato: 13. Oktobar 2017, 15:18:35 »

Ako je @kazanpasa jos aktivan, ne bi bilo lose da malo detaljnije objasni ovo oko duzine klice i kad je rekao da se klica melje da li to podrazumijeva samo zeljasti dio (to u stvari i jeste klica) ili se melje cijelo proklijalo zrno ajedno sa klicom ?
Takodje je nejasna kolicina slada koja se dodaje u fazi pripreme komine jer on kaze "na 200-250 litara komine dodaje se 2-3 litra slada" a na pocetku posta pise da se odvoji 10-15% od ukupne kolicine kukuruza koji imamo namjeru staviti na previranje.

Pozdrav, BP
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #11 Poslato: 04. April 2019, 17:58:51 »

Ukomljavanje nesladiranih žitarica, moguće je izvršiti na dva načina - tako da se oslađivanje škroba iz žitarice izvrši dodavanjem dovoljne količine (ječmenog) slada ili da se koriste amilaze (iz flašice).
U stvari, i kod jednog i kod drugog postupka reč je o istom tehnološkom postupku, primeni alfa i glukoamilaza, samo je poreklo tih amilaza u prvom slučaju iz slada a u drugom slučaju iz flašice.
Kad se primenjuje slad, mora se uzeti takav koji ima najveću koncentraciju amilaza, a to je neki sveži svetli slad. Pils slad ili pale slad. Ako je slad tamniji to znači da je sušen na višim temperaturama i da je zbog toga njegova amilaska aktivnost smanjena, ako ne i potpuno zaustavljena (kod tamnih, to jest crnih karamel sladova, više nema nikakvih aktivnih amilaza).
Dakako, u domaćoj radinosti moguće je koristiti i takozvani zeleni slad a to nije ništa drugo nego proklijalo zrno žitarice, najčešće ječma, ali mogu da se koriste i druga žita. Enzimska aktivnost kod zelenog slada je izuzetno visoka i njega treba najmanje, ili možemo reći, zato što je zrno nabubrilo, i puno je vode, težinski ipak više od uobičajenog suvog slada, ali potrebna količina zelenog slada potiče od manje mase suvog zrna nego što potiče potrebna količina uobičajenog, suvog slada.
U tehnološkom smislu praktično nema razlike u ukomljavanju sa sladom ili sa enzimima ali razlike u kvalitetu koma može biti pa samim tim i u finalnom proizvodu. Hoću da kažem, rakija od žitarice ukomljena od 100% sveže žitarice (sveže u smislu nesladirane, a to se često kaže i "od celog zrna") malo je drugačija nego ona koja je ukomljena sa minimalnom količinom slada, a ova pak drugačija je nego rakija dobijena iz koma gde je udeo slada od jedne trećine, ili čak jedne polovine. Rakija od koma sa zelenim sladom opet je dosta drugačija od ostale dve, naročito ako je udeo zelenog slada veći. Iz tog razloga je izbor ukomljavanja, sa sladom ili sa enzimima, u stvari izbor kakvu rakiju želimo.
Kratak opis ukomljavanja žitarice (važi, dakle, za bilo koji izvor enzima, a ja ću pisati ovde sa sladom):
Potrebnu količinu svežeg žita fino samleti. Na tu količinu treba nam 15% nekog svetlog slada (pale slad je moj favorit). Usuti u kotao 3,5 puta više vode (dakle, ako nam treba 100 kg žita uzmemo 350 litara vode i zagrejavamo je. Negde oko 50 C uspemo samleveno žito u vodu pazeći da se ne stvaraju loptice, gromulice, dakle široko polako sipati i stalno mešati. Može i ručnim mikserom. Posle toga uz stalno mešanje dovesti masu na temperaturu od 72 C. U stvari, ta nam je temperatura idealna za delovanje alfa amilaze. Na toj temperaturi dodamo 5% slada (jedna trećina od potrebne količine). Ako je temperatura nešto pala zbog ovoga, dogrejati je ponovo na 72 C. U ovoj fazi alfa amilaze kidaju alfa veze i masa, koja se u međuvremnu uštirkala, postaje ponovo tečna. Dužina delovanja amilaze je oko 30 minuta. Tad se može izvršiti jodijumski test. na beli porcelanski tanjir stavimo malo masha i dve-tri kapi jodijuma. Ako boja ljubičasto, još uvek je prisutan škrob. Ako ostane braon, u komu nema više škroba već je razložen do dextrina. Masa već postaje slatka ali nije još spremna jer kvaščeva kultura ne može de prevri dextrin.
Zato se sad ohladi masa do 62 C i doda se preostalih 10% slada.
Nisam ništa govorio o nameštanju pH. Kad se koristi slad onda su pH vrednosti dosta slične za obe amilaze (5,6 do 5,8 za alfa i 5,4 do 5,6 za beta) i ovo najčešće nije potrebno korigovati. Za tehničke amilaze može priča biti drugačija, naročito za glukoamilaze, jer optimalni pH leže dosta niže).
Na 62 C zadržimo se 45 minuta. Sad je sav škrob preveden u proste šečere koje kvaščeva kultura može da prevri.
Sledi hlađenje komine na ispod 30 C i zasejavanje kvasca.
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Linux
Browser:
Safari


« Odgovor #12 Poslato: 04. April 2019, 22:55:22 »

Mala dopuna: prvih 5% slada može se dodati odmah nakon ubacivanja fino samlevenog žita, znači na temperaturi 45 do 50 C. Slad sam može biti takođe fino mleven. I tad uz stalno mešanje idemo na 72 stepena sa preporučenim tempom zagrejavanja od 1 stepena C u minuti.
Sačuvana
Vladimirl
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Starost: 52
Lokacija: Beška
Poruke: 255

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #13 Poslato: 05. April 2019, 08:30:20 »

Tekstura zitarica mislim da je bolje da bude krupnija nikako brasnasta, pri pravljenju masha skrob se otapa u vodu i ne zagoreva naravno ako se zagrevanje radi na direktnom plamenu ispod kotla. temperature topljenja skroba u vodi se razlikuje od zitarica pa ide i do 85 kod kukuruza pa zagorevanje moze biti veliki problem.
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #14 Poslato: 05. April 2019, 12:30:12 »

Ako dobro shvatam vaš prigovor savetu da se žitarica finije melje tiče se isključivo opasnosti od zagorevanja. Jer, mislim, da nikome neće biti sporno da finije samleveno zrno omogućava vodi i enzimima lakši pristup škrobu i samim tim brže i potpunije ošećeravanje.
U većim, profesionalnim postrojenjima, mash se, skoro isključivo, radi u mash kotlovima koji se zagrevaju pregrejanom parom. Tu nema nikakve opasnosti od zagorevanja jer temperature dosegnu nešto više od 100 C.
Hobisti kuvaju mash u loncima od 20 do 30 litara, retko većem, na plinskom gorioniku, i sve mešaju varjačom. Kako melju žito i da li imaju problema sa zagorevanjem bolje da sami kažu, ako ih ima ovde. Koliko ja znam, nemajuni oni tih problema.
Ja radim sa rakijskim kazanom, za mešalicom. Zrno, sladirano ili nesladirano, meljem na najmanju rešetku (2 mm) na mlinu čekićaru. Ovo daje različite frakcije samlevenih granula žita ali najpristutnije su ipak fino mlevene.
Mešalica je stalno uključena i apsolutno nikada, a napravio sam do sada nekoliko stotina hektolitara masha, nisam imao ni u najavi zagorevanje.
To je moje iskustvo.
osim njega, tog iskustva, da kažem da svi relevantni autoriteti u ovom poslu savetuju, ako se ne mora kasnije filtrirati, fino mlevenje žitarice.

Pozdrav
Sačuvana
Stranice: [1] 2   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.149 sekundi sa 21 upita.