Cabernet Sauvignon

Francuska sorta, koja daje čuvena crna bordovska vina, prva u svetu, pored burgundskih. Raširen je u celom svetu u usliovima umereno tople klime.
Sorta je dosta homogena, a razlike se odnose na oblik grozda (Cabernet franc) i svojstva vina.
Čokot ja jak, loza dosta debela, sa kratkim člancima i jako ispupčenim kolencima.
List je srednje velik, tanak i petodelan. Ima vrlo duboke i u dnu zaokrugljene ureze s preklopljenim krajevima, tako da list izdaleka izgleda kao izbušen sa pet okruglih rupa, ispod nije maljav.
Grozd je srednje krupnoće, valjkasto kupasti, zbijeni, sa sitnim okruglim bobicama, čija je pokožica debela, modro-ljubičaste boje i otporna prema truleži. Meso malo čvršće sa slabim izraženim ukusom na zeleno i bezbojnim sokom.
Odgovaraju mu područja umereno tople klime, dosta suva i aerisana. Na severu zahteva položaje dobre ekspozicije na brežuljcima ili šljunkovito propusnu zemlju na nižim položajima. Nisu dobra plodna i vlažna zemljišta u kojima je dozrevanje drva ove sorte dosta slabo.
Pošto su donja okca slabo rodna ova sorta se orezuje na dugačko (bordovska rezidba), pa i pored toga u Bordou (Medoc) daju 30hl vina na ha.
Grožđe sazreva u drugoj epohi, a ima miris na ljubičicu.
Vino je jako sa prosečno 13% alkohola, sa dovoljno kiseline i poviše tanina, te mu jepotrebno više godina za starenje (barrique). U bordovskoj regiji (Medoc) često se meša sa cabernet francom i s merlotom. Mešavina nastaje po tajnom receptu svakog podrumara, a nakon što je svaki mošt posebno prevreo