09. Februar 2025, 15:41:24 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: [1] 2   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Sađenje voćaka  (Pročitano 29079 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
angelika
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 1

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 6.0


« Poslato: 10. Decembar 2009, 19:53:23 »

Kupili smo 20 sadnica voca jabuke, tresnja, breskva, kajsija,kruska i jedan grm leske. Koliko su kvalitetne sadnice  Laugh ne znam....E sad smo iskopali rupe i dilema je koje djubre, koliko, zaliti ili ne?  dohfly Moze li jedan  Thumb savet! Ali brzoooo! Poz!
Sačuvana
krajnji
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 42
Lokacija: odzaci
Poruke: 124

ja

OS:
Java Platform Micro Edition
Browser:
Opera 9.80 (Opera Mini 4.2.13216)


« Odgovor #1 Poslato: 10. Decembar 2009, 20:13:03 »

u iskopanu rupu baciti lopatu stajnjaka pa preko nje lopatu zemlje pa tek onda sadnica. a sto bi zalevala kad je sve mokro do kolena!zalivanje tek  sledece leto kad su suse
Sačuvana
Maestro
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 72
Lokacija: Skoro Beograd
Poruke: 40

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #2 Poslato: 10. Decembar 2009, 20:43:11 »

@angelika
pre svega pozdrav i dobrodošli na forum. to što je rekao krajnji je ukratko, ali tacno. Evo malo dužeg uputstva koje sam dobio od inženjera voćarstva, generalno važi za sadnju većine voćaka:

1)   rupe se kopaju na dubinu od 50-60 cm. i isto u širinu (što duble i šire to bolje)
2)   na dno ide šaka 3x15 (tri petnaeskinje - 15 15 15), a može i KAN
3)   rupe se pune sa 10-20kg izgorelog stajnjaka, zavisno od dubine na koju se iskopaju
4)   preko stajnjaka ide sloj plodne zemlje sa površine
5)   sadnice se umaču u rastvor sveže balege
6)   pazi se da sadnica bude posađena na onu visinu na kojoj je bila u rasadniku
7)   zatrpava se sitnom i plodnom zemljom i blago nagazi oko nje
8)   na vrh se stavlja ona jalova zemlja iz rupe da spreci rast trave
9)   takodje je poželjno da se zalije rastvorom tečnog đubriva (kemirom 1 ili slično) za porast, ili samo vodom oko 10l

Ovo pod tačkom 9)  Scratchhead se odnosi na proletnu sadnju, kada je zemlja suva, sada nemo potrebe za zalivanjem!

Srećan rad i da se sve voćke prime!
 Thumb

P.S. Voleo bih da se na ovu temu oglase i iskusniji voćari! Da li ovo OK savet koji samdobio i prosledio dalje?!  ScratchheadHuh?
Sačuvana

"Deli svoje znanje, to je način da budeš besmrtan"
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.5


« Odgovor #3 Poslato: 10. Decembar 2009, 23:08:30 »

@angelika
Hrabar potez, mora se priznati - sadiš a ne znaš šta sadiš Grin

Brat od strica će ti dati stručan savet kada pročita ovo a do tada evo jedan članak sa sajta www.aic.ba



Pravilna sadnja voćaka
Napisao Mr Dragan Radivojević  

Posle završene pripreme zemljišta, a pre sadnje voćaka neophodno je izvrsiti jos nekoliko važnih operacija: razmeravanje i obeležavanje puteva i sadnih mesta, kopanje jamica za sadnju i neposredna priprema sadnica.


Razmeravanje i obeležavanje mesta za sadnju

Razmeravanje parcele i obeležavanje mesta za sadnju izvodi se posle ravnanja terena i fine pripreme zemlje za sadnju. Za obeležavanje se koriste drveni markeri debljine 10-15 mm i dužine oko 40 cm. Da bi se sadnja ubrzala i dobio dobar pravac redova mogu se koristiti po dva markera za svako sadno mesto i posebno napravljena letva dužine 1,5-2 m sa dva ureza na kraju i jednim u sredini, koja se zove "ravnjača".


Vreme sadnje

Sadnja se može obaviti tokom jeseni, zime ili ranog proleća. Jesenjoj sadnji treba dati prednost, jer se posađene sadnice bolje primaju, u toku zime obrazuju jači korenov sistem i brze rastu u prvim godinama nakon sadnje. Jesenja sadnja je posebno pogodna sa sadnice sa prevremenim grančicama, jer se efikasnije uspostavlja ravnoteža između redukovanog korenovog sistema i nadzemnog dela voćke. Veliki nedostatak jesenje sadnje, posebno ako zasad nije ograđen, je velika mogućnost krađe sadnica. U takvim uslovima i zečevi i poljski miševi mogu oštetiti deblo sadnica u tolikoj meri da izazovu njihovo sušenje. Zato je pri jesenjoj sadnji zaštita sadnica neophodna. Ona može biti mehanička ili hemijska.

Dobre rezultate daju i kasna zimska sadnja, posebno ako su sadnice ujesen pripremljene za sadnju sa skraćivanjem korenovog sistema i ako su bile dobro utrapljene.
Kasna prolećna sadnja nije za preporuku. Bez apsorpcionog korena kasno posađene sadnice su vrlo osetljive na sušu, pogotovo ukoliko u proleće duvaju topli i suvi južni i jugoistočni vetrovi. Potreba posađenih sadnica za zalivanjem je velika, one se teže primaju i imaju znatno slabiji porast što se kasnije odražava na visinu prinosa.


Kopanje jamica sa sadnju

Jamici za sadnju otvaraju se neposredno pred sadnju. Kopanje se vrši tik uz markere, kojima je obeleženo sadno mesto i uvek sa iste strane markera, pri čemu se vodi računa da markeri ostanu nedirnuti. Ako se za sadnju koristi ravnjača onda se jamić kopa između dva markera. Prečnik sadnog mesta treba da je nešto veći od prečnika korena sadnice, da bi se žile nesmetano smestile u jamić i zauzele što prirodniji položaj.


Neposredna priprema sadnica za sadnju

Priprema sadnica za jesenju sadnju izvodi se u danu sadnje. Sadnice se pregledaju i vrši se poslednje kontrola njihove ispravnosti. Sve ostećene, nekvalitetne i zdravstveno neispravne sadnice se odstranjuju. Na zdravim sadnicama se skrate osnovne žile korenovog sistema na dužinu 15-20 cm. Na pokidanim žilama obnavljaju se preseci do zdravog mesta. Ako se vrši kasna zimska sadnja ili rana prolećna sadnja poželjno je da se priprema sadnica za sadnju obavi posle njihovog vađenja iz rasadnika, a pre trapljenja. Na taj način se postiže zarastanje rana na osnovnim žilama do momenta sadnje i one ne troše snagu za ponovno zarastanje rana u proleće.

Napravljeni preseci moraju biti pravi, a ne kosi, jer su pravi preseci najmanji i najlakše zarastaju. Sitne žile ne treba uklanjati niti skraćivati ako su zdrave.


Način sadnje

Sadnja se uvek obavlja na približno istoj dubini na kojoj je sadnica bila u rastilu. Dubina sadnje se lako određuje po boji kore. Deo sadnice koji je bio u zemlji je svetliji od dela koji je bio iznad zemlje. Sadnju obavljaju dva lica. Jedan radnik stavlja sadnicu u centar jamića, drži je u vertikalnom položaju i proverava da li je u istom pravcu sa markerima. Ako se koristi ravnjača za sadnju onda se sadnica postavlja u srednji urez, a markeri u bočne ureze na ravnjači. Drugi radnik preko korena sadnice nabacuje rastresitu i umereno vlažnu zemlju. Laganim povlačenjem sadnice omogućava se bolje popunjavanje prostora između žila.

Zemlja se lagano nagazi da bi se istisnuo vazduh i što bolje uspostavio kontakt između zemljišta i žila. Ponovo se dodaje nova zemlja i vrši njeno gaženje. Kada se jamić skoro pun sa zemljom sadnica se zalije sa oko 10 l vode (neophodno je ako se sadnja obavlja krajem zime, a posebno u proleće). Po upijanju vode u jamić se doda 100-150 grama NPK đubriva. Poželjno je, ako je na raspolaganju, dodati i 2-3 lopate stajnjaka. Na kraju jamić se potpuno zatrpa zemljom.

Sadnja je dobro obavljena ako se sadnica ne može isčupati laganim povlačenjem rukom i ako stajnjak i mineralno đubrivo nisu došli u direktan kontakt sa žilama korenovog sistema.
Sačuvana
eko
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 19

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


WWW
« Odgovor #4 Poslato: 17. Februar 2012, 18:41:28 »

Ekstra objasnjeno nema sta
Sačuvana

Vocne sadnice i lozni kalemovi
Vid
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 1

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 11.0


« Odgovor #5 Poslato: 02. Maj 2012, 14:22:11 »

Postovanje svim clanovima foruma,
zovem se Vid i pre tri godine sam nasledio 5 hektara brdskog zemljista u R.S. opstina Modrica, posto ja zivim u inostranstvu prve dve godine sam placao odrzavanje i krcenje neobradjenog zemljista  a sada sam zainteresovan za sadnju starih vrsta krusaka i eventualno oraha na celoj povrsini. Kruske bih iskljucivo koristio za proizvodnju rakije a posto nisam konstantno prisutan odlucio bih se za stare i otporne vrste krusaka koje traze minimum odrzavanja. Dali bi mi neko mogao pomoci savetom koje stare vrste kruske su dobre za proizvodnju rakije, kad i kako se sade i kaleme i nesto o vrstama oraha, sadnji i kalemljenju.
Pozdrav
Vid  Huh?
Sačuvana
zivan zika
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 1

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #6 Poslato: 16. Maj 2012, 08:37:49 »

pozdrav..
zanima me koja debljina (ø) zice se koristi izmedju stubova u planatazi jabuke. odnosno, interesu je me sve sto je vezano za zicu koja se koristi...
hvala unapred...
Sačuvana
wrebek
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Beograd,Grocka-Brestovik
Poruke: 50

vocar-predpočetnik

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #7 Poslato: 16. Jul 2012, 17:28:44 »

Plan za jesenju sadnju voća: -Kopanje rupa,ručno(cena po rupi) ili Scratchhead
                                       -Kopanje rupa,svrdlom-traktorom?-cena po rupi(ako neko zna)? Scratchhead
Sačuvana
wrebek
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Beograd,Grocka-Brestovik
Poruke: 50

vocar-predpočetnik

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #8 Poslato: 29. Avgust 2012, 09:08:31 »

Koja je cena dubokog oranja po aru??? Od prilike   Scratchhead
Sačuvana
Yoca
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 6

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Opera 9.80


« Odgovor #9 Poslato: 01. Novembar 2012, 01:12:28 »

Koja je cena dubokog oranja po aru??? Od prilike   Scratchhead

Ja sam platio 2000rsd za oko pola hektara. Pa ti sad oceni odprilike.
Sačuvana
NSM
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 65
Lokacija: Valjevo
Poruke: 183

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #10 Poslato: 02. Novembar 2012, 23:57:35 »

2000 dinara za pola hektara oranja?
Malo je to, vise ce nafte da se potrosi tako da se za taj novac ne moze uzorati ni sebi, sa svojom mehanizacijom.
Sačuvana
nenad1
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Poruke: 33

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 16.0


« Odgovor #11 Poslato: 06. Novembar 2012, 12:37:02 »

Da li neko vrsi usluzno busenje rupa masinskim putem u okolini kKragujevca?
Sačuvana
sale
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 46
Lokacija: Beograd
Poruke: 1.084

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #12 Poslato: 06. Novembar 2012, 14:13:25 »

Ne znam koliko ias da sadis,ako je manja kolicina bolje pozovi drustvo pa asov u ruke,a ako imas puno onda ti se isplati da kupis busilicu pa je prodas kad zavrsis.
Sačuvana
wrebek
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 51
Lokacija: Beograd,Grocka-Brestovik
Poruke: 50

vocar-predpočetnik

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Microsoft Internet Explorer 9.0


« Odgovor #13 Poslato: 16. Novembar 2012, 20:07:22 »

Cena dubokog oranja: duboko oranje jednobrazno 6e
                                                       dvobrazno   4e
Sačuvana
lozar
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 57
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 722

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Safari


« Odgovor #14 Poslato: 16. Novembar 2012, 21:38:46 »

Cena dubokog oranja: duboko oranje jednobrazno 6e
                                                       dvobrazno   4e

da li je to cena za 10ari?
Sačuvana
Stranice: [1] 2   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.033 sekundi sa 21 upita.