@angelika
Hrabar potez, mora se priznati - sadiš a ne znaš šta sadiš

Brat od strica će ti dati stručan savet kada pročita ovo a do tada evo jedan članak sa sajta
www.aic.ba Pravilna sadnja voćakaNapisao Mr Dragan Radivojević
Posle završene pripreme zemljišta, a pre sadnje voćaka neophodno je izvrsiti jos nekoliko važnih operacija: razmeravanje i obeležavanje puteva i sadnih mesta, kopanje jamica za sadnju i neposredna priprema sadnica.
Razmeravanje i obeležavanje mesta za sadnju
Razmeravanje parcele i obeležavanje mesta za sadnju izvodi se posle ravnanja terena i fine pripreme zemlje za sadnju. Za obeležavanje se koriste drveni markeri debljine 10-15 mm i dužine oko 40 cm. Da bi se sadnja ubrzala i dobio dobar pravac redova mogu se koristiti po dva markera za svako sadno mesto i posebno napravljena letva dužine 1,5-2 m sa dva ureza na kraju i jednim u sredini, koja se zove "ravnjača".
Vreme sadnjeSadnja se može obaviti tokom jeseni, zime ili ranog proleća. Jesenjoj sadnji treba dati prednost, jer se posađene sadnice bolje primaju, u toku zime obrazuju jači korenov sistem i brze rastu u prvim godinama nakon sadnje. Jesenja sadnja je posebno pogodna sa sadnice sa prevremenim grančicama, jer se efikasnije uspostavlja ravnoteža između redukovanog korenovog sistema i nadzemnog dela voćke. Veliki nedostatak jesenje sadnje, posebno ako zasad nije ograđen, je velika mogućnost krađe sadnica. U takvim uslovima i zečevi i poljski miševi mogu oštetiti deblo sadnica u tolikoj meri da izazovu njihovo sušenje. Zato je pri jesenjoj sadnji zaštita sadnica neophodna. Ona može biti mehanička ili hemijska.
Dobre rezultate daju i kasna zimska sadnja, posebno ako su sadnice ujesen pripremljene za sadnju sa skraćivanjem korenovog sistema i ako su bile dobro utrapljene.
Kasna prolećna sadnja nije za preporuku. Bez apsorpcionog korena kasno posađene sadnice su vrlo osetljive na sušu, pogotovo ukoliko u proleće duvaju topli i suvi južni i jugoistočni vetrovi. Potreba posađenih sadnica za zalivanjem je velika, one se teže primaju i imaju znatno slabiji porast što se kasnije odražava na visinu prinosa.
Kopanje jamica sa sadnjuJamici za sadnju otvaraju se neposredno pred sadnju. Kopanje se vrši tik uz markere, kojima je obeleženo sadno mesto i uvek sa iste strane markera, pri čemu se vodi računa da markeri ostanu nedirnuti. Ako se za sadnju koristi ravnjača onda se jamić kopa između dva markera. Prečnik sadnog mesta treba da je nešto veći od prečnika korena sadnice, da bi se žile nesmetano smestile u jamić i zauzele što prirodniji položaj.
Neposredna priprema sadnica za sadnjuPriprema sadnica za jesenju sadnju izvodi se u danu sadnje. Sadnice se pregledaju i vrši se poslednje kontrola njihove ispravnosti. Sve ostećene, nekvalitetne i zdravstveno neispravne sadnice se odstranjuju. Na zdravim sadnicama se skrate osnovne žile korenovog sistema na dužinu 15-20 cm. Na pokidanim žilama obnavljaju se preseci do zdravog mesta. Ako se vrši kasna zimska sadnja ili rana prolećna sadnja poželjno je da se priprema sadnica za sadnju obavi posle njihovog vađenja iz rasadnika, a pre trapljenja. Na taj način se postiže zarastanje rana na osnovnim žilama do momenta sadnje i one ne troše snagu za ponovno zarastanje rana u proleće.
Napravljeni preseci moraju biti pravi, a ne kosi, jer su pravi preseci najmanji i najlakše zarastaju. Sitne žile ne treba uklanjati niti skraćivati ako su zdrave.
Način sadnjeSadnja se uvek obavlja na približno istoj dubini na kojoj je sadnica bila u rastilu. Dubina sadnje se lako određuje po boji kore. Deo sadnice koji je bio u zemlji je svetliji od dela koji je bio iznad zemlje. Sadnju obavljaju dva lica. Jedan radnik stavlja sadnicu u centar jamića, drži je u vertikalnom položaju i proverava da li je u istom pravcu sa markerima. Ako se koristi ravnjača za sadnju onda se sadnica postavlja u srednji urez, a markeri u bočne ureze na ravnjači. Drugi radnik preko korena sadnice nabacuje rastresitu i umereno vlažnu zemlju. Laganim povlačenjem sadnice omogućava se bolje popunjavanje prostora između žila.
Zemlja se lagano nagazi da bi se istisnuo vazduh i što bolje uspostavio kontakt između zemljišta i žila. Ponovo se dodaje nova zemlja i vrši njeno gaženje. Kada se jamić skoro pun sa zemljom sadnica se zalije sa oko 10 l vode (neophodno je ako se sadnja obavlja krajem zime, a posebno u proleće). Po upijanju vode u jamić se doda 100-150 grama NPK đubriva. Poželjno je, ako je na raspolaganju, dodati i 2-3 lopate stajnjaka. Na kraju jamić se potpuno zatrpa zemljom.
Sadnja je dobro obavljena ako se sadnica ne može isčupati laganim povlačenjem rukom i ako stajnjak i mineralno đubrivo nisu došli u direktan kontakt sa žilama korenovog sistema.