Izvori energije koji se koriste za zagrevanje kazana za pecenje rakije

[bistrica]

Na koju udaljenost od kazana možete postaviti ove polidoro plameneike a da im ne poremetite kvalitet sagorjevanja ??

Ma oni su čudo. Nema nikakve promjene kvaliteta sagorijevanja ni kada vrhovi plamena udaraju u dno kazana, ali se to ne smije raditi zbog uticaja na kvalitet destilat pa se moraju spustiti nešto malo niže.

[wrabac]

Na koju udaljenost od kazana možete postaviti ove polidoro plameneike a da im ne poremetite kvalitet sagorjevanja ??

Ma oni su čudo. Nema nikakve promjene kvaliteta sagorijevanja ni kada vrhovi plamena udaraju u dno kazana, ali se to ne smije raditi zbog uticaja na kvalitet destilat pa se moraju spustiti nešto malo niže.

Dolazi li u obzir da se uradi mehanizam za brzo podizanje i spuštanje ? U početku što bliža a docnije na optimalnu visinu , uštede mogu biti ogromne

[bistrica]

Ne, plamen ne smije dodirivati dno kazana ni na početku. Kod bilo kog plinskog plamenika se to radi na način da se što bliže dnu kazana postavlja zaštitna mrežica kroz koju plamen ne može proći da bi ga dodirivao.  
Mehanizam bi mogao poslužiti samo u radu na minimumu kada se pojavljuje razlika od nekih 10-15mm.

[wrabac]

Zanimljivo

[wrabac]

Ne, plamen ne smije dodirivati dno kazana ni na početku. Kod bilo kog plinskog plamenika se to radi na način da se što bliže dnu kazana postavlja zaštitna mrežica kroz koju plamen ne može proći da bi ga dodirivao. 
Mehanizam bi mogao poslužiti samo u radu na minimumu kada se pojavljuje razlika od nekih 10-15mm.

Zbog ovoga nisam noćas spavao  Jel to negdje na forumu detaljno obrazložno ili mogu ovdje da postavim neka pitanja ??

[bistrica]

Znaš da pitanja nikada nisu bila problem, pogotovo kad negdje stvarno "gori".  
Pitaj!

[wrabac]

Koji su razlozi za ovo ograničenje ?? Pretpostavljam da je riječ o pregrijavanju dna kotla i štetama koje iz toga proizlaze ??

Imam jedan model promjera 300-400 mm koji se može postaviti na 50 mm od dna kotla jer su mu sekundarne dizne bočno kao kod plamenika na šporetu To što plamen liže bakar nije poželjno ?? Ljudi ga koriste za kotlove od 200 l jer ima dovoljno snage (naravno na povećanom tlaku)

[bistrica]

Da, sam si odgovorio. Razlog je temperatura koju razvija plamen na vrhu njegove jezgre, i zbog toga nije bitan položaj plamenika nego dokle dopire njegov plamen, odnosno onaj njegov „kvalitetni dio“.

[wrabac]

hmm pošto koristim bakar znam koliko ga je teško pregrijati na jednom mjestu naročito  ako se radi o nešto većoj masi a uz to se radi o plamenu koji se "razljeva" po cijeloj površini No dobro, dok se sam ne uvjerim i dalje sam skeptik

Zna li se koja je maksimalna temperatura do koje  smije da se zagrije dno kazana ??

[bistrica]

He, he, ipak nije bilo pitanje. Nema veze ionako sam znao da nije, nego za slijedeći put.
Loženjem drvima se plamen razlijeva, a kod kvalitetnog plamenika postavljenog na nepropisan način ćeš jako lako primijetiti koncentrična tačkasta mjesta promjene spektra boja na unutrašnjoj strani dna kazana, čak i na debljinama većim od 5-6mm.
Temperatura taljenja bakra - 1.084.6°C

[wrabac]

Temperatura taljenja bakra - 1.084.6°C

ha ha , sad bez zezanja  , pretpostavljam da kod zagaranja kazana ustvari gore šećeri što je nekih 200-210 C Ako imaš volje da testiraš ovaj plamenik (sa vodom u kazanu ) javi Sačekamo da voda provri , ugasimo plamenik i bezkontaknim termometrom očas posla izmerimo raspored temperature

[bistrica]

Ne zezam se, baš naprotiv sve što pišem je ozbiljno. Nema potrebe za eksperimentima koji neće pokazati progorijevanje o kojem ovdje pričamo. Oni koji su u ovakvim situacijama gledali u dno kazana nakon njegovog pražnjenja znaju o čemu pričam. Mislim da je i na forumu bilo nekih fotografija koje to pokazuju. 
Sad više nisam siguran jesi li svjestan koju temperaturu razvija ovaj plamen, pa te to moram pitati.

[wrabac]

Recimo da je oko 1500 C , ova primjedba da bakar uslijed temperature mijenja boju stoji , da ali to se odnosi samo na površinu koja je u direktnom kontaktu sa plamenom . Moje iskustvo je sljedeće: na bakrenom limu čak od 4 mm površina koja je u kontaktu sa plamenom promjeni boju no druga strana to ne "registrira"  čak i kada je posuda prazna a p0gotovo ako u njoj ima bilo što što oduzima toplinu a naročito tekućina
Lako moguće da se to javlja kod upotrebe polidoro plamenika koji imaju nevjerojatnu koncetraciju snage po kvadratnom centimetru

No dobro, sve mi je kristalno jasno, hvala na strpljenju

[bistrica]

Recimo da je oko 1500 C

Tu je to negdje pa za kraj mogu pokušati i rezimirati ovu svoju priču.
Bakar je materijal čiju sam tačku taljenja odnosno njegov prelazak u tečni oblik već naveo. Normalno da se ovaj prelazak neće desiti kod našeg kazana ali se kod svih metala pa i kod njega dešava na nešto nižim temperaturama od spomenute kritične da materijal dobiva određenu plastičnost koja pogoduje njegovoj obradi, pa se tako kod bakra radi toplo valjanje na temperaturama od 800 do 900ºC. Ako bi se te temperature dešavale na našem bakru onda bi uslijedilo njegovo mikroprogorijevanje koje utiče na kvalitet destilata i deformacije koje utiču na svojstva kazana.
Temperatura svakog fiksiranog plamena kao što je to slučaj sa plinskim plamenicima bilo koje vrste je jako opasna pa se oni moraju postaviti na način da vrhovi plamena ne smiju dodirivati dno kazana. O tome na jako jednostavan način govori i temperatura plamena kvalitetne obične kućne svijeće koja je najvećim dijelom oko 1.100ºC a onaj najtopliji dio na vrhu njegove jezgre je 1300–1400ºC. Kod plinskog plamenika je to još više. Ni temperatura drveta za loženje bez obzira što je znatno niža i kreče se negdje od 600–800ºC, zbog nepotpunog izgaranja (što je vidljivo i u boji plamena na slikama) nije bezazlena.

Posmatrajući navedeno može se konstatovati da se radi o temperaturama sa kojima treba biti vrlo oprezan, jer bez obzira što je bakar jedan od najboljih provodnika to mu ipak nije dovoljno ni trenutno ni na duže staze u nekim ekstremnim uslovima kao što je ova kod destilacije, pa i sa ovim koje se dobivaju loženjem drvima. Zbog toga se uostalom i radi hladno kovanje bakra za kazane jer to mu popravlja čvrstoću i provodljivost toplote, i opet ta debljina hladno kovanog bakra na kazanu od 100 litara ne smije biti ispod 5-6mm, a na onim nešto većim 8mm.

[wrabac]

Percepcija ti je dobra ali zaključci su malo upitni, čini mi se. Govoreći samo o temperaturi a ne spominjući snagu plamenika zašli  smo u ćorsokak Neće mi valjda biti zamjereno što ne prihvaćam ovu forumsku "dogmu"

Navešću nekoliko primjera :

-nekada su se kazančići za kojekakva kuhanja radila od tankog bakrenog lima (oko 2mm) a sa unutrašnje strane su bili kositreni Recimo da se kositar tali na 240 C I što se dešavalo? Ništa . Ne samo to postoji i dan danas šerpe na isti fazon u kojima su se pekla neka mesa Očito je da je kositar izdržavao sva ta grijanja iako se tali na vrlo niskoj temperaturi
- svi imamo "zepter" suđe čije dno nije od bakra nego od aluminija koji ima za 25% manju toplinsku vodljivost od bakra a tali se na 600C. Najveći plamenik na štednjaku je nekih 4-5 kW Kad preračunamo ispada da je na dno "zepter " šerpe mnogo više kW po cm2 nego na ijednom rakijskom kazanu Iskreno nisam vidio ni jednu na kojoj se primjete tragovi pregrijavanja (sa unutrašnje strane ) Možda se nekom i desilo ako je šerpa ostala prazna na plameniku jedno duže vrijeme

Kazandžije jako dobro znaju koliko treba acetilena i kisika da bi se nešto na bakrenom kazanu meko a pogotovo tvrdo zalemilo Nije samo dovoljna temperatura plamena , mora biti užasno mnogo energije po cm2

Naravno da dozovljavam da me nečije drugačije ISKUSTVO demantira

Da dodam , plamenik koji sam gore okačio a koji je dimenzija 350x350 mm na 30 mbar ima istu snagu kao i polidoro dužene 500 mm Kod prvoga je 8kW rapoređeno na 1200 cm2 a kod drugoga 8kW na 150cm2 Možda je u tome kvaka ??