lozar
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 722
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6
|
 |
« Odgovor #30 Poslato: 29. Novembar 2010, 22:46:49 » |
|
vreme je djubrenja pa malo da trgnemo iz spavanja temu: Ovčije đubrivo sadrži 29% organskih materija, 0,82%N-a, 0,65%K-a, 0,24%P-a i 0,32%Ca-a. Dok ostala đubriva sadrže oko 75% vode, ovčije đubrivo sadrži samo 64% vode, a u odnosu na goveđe đubrivo sadrži 90% više N-a, 35% više K-a, 2% više Ca-a, dok je fosforna kiselina u obe vrste đubriva jednako zastupljena. Nedostatak P-a u ovčijem đubrivu uklanja se dodavanjem superfosfata. Zbog svog jakog dejstva, ovčije đubrivo je jako cenjeno za đubrenje u povrtarstvu, zatim u prozvodnji duvana i vinove loze. Njegov značaj naročito se ističe u predelima gde nema krupne stoke, a posebno u brdsko-planinskim krajevima, gde preovlađuju plitka zemljišta sa većim nagibima. U ovim krajevima ovčije đubrivo se najbolje koristi na poseban način-torenjem. Kod nas se torovi grade, uglavnom, od drvenih lesa, ali u mnogim zemljama, umesto drvenih lesa, koristi se mreža ili žičano pletivo. U praksi se računa da je za ovcu potrebno 1,0-1,3m² prostora tora. Ovce ostaju na istoj površini dve ili tri noći. Za jednu noć u toru ovca izluči 1,5kg krupnog izmeta i 0,7lit. mokraće, odnosno u toku dve noći dvostruke količine po m². Kada se uzme u obzir ranije rečeni hemijski sastav ovčijeg đubriva, dolazi se do podataka da se zemljištu na ovaj način dodaju znatne količine hraniva. Dipl.ing.stočarstva Zumreta Trtovac izvor: http://www.psss.rs
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Karadjordje
Neaktivni član
Van mreže
Poruke: 4
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6.3
|
 |
« Odgovor #31 Poslato: 24. Januar 2011, 21:37:45 » |
|
Pa trebalo bi za ovakve stvari uraditi 2 analize, ako ste u mogucnosti naravno to su: falijarna analiza (analizu sadrzaja biogenih elemenata u listovima) i hemijska analiza zemljista (analiza sadrzaja biogenih elemenata u zemljistu). Ovim analizama stizete do priciznog sadrzaja biogenih elemeta u zemljistu i listovima vinovoj lozi i shodno njima mozete lako izabrati prava djubriva i kolicine. Ove analize treba vrsiti na svakih 3 - 5 godina.
Inace ako nekog zanima zasto treba uraditi obe analize, to je zato sto ako ste uradili samo jednu od ovih analiza ona vas moze zavarati , jer usvajanje biogenih elemenata zavisi od brojnih faktora kao sto su mehanicka svojstva zemljista, bioloska, fizicka, hemijskih formi biogenih elemenata ( da li su lako pristupacni ili teze pristupacni ) itd. Tako da treba obaviti obe anazile ako zelite da imate pouzdane podatke i prema njima korigujete djubrenje.
Sto se tice stajnjaka treba djubriti u jesen tu dileme nema jer se stajnjak sporije mineralizuje i taman ce se do naredne vegatacije u prolece bar delimicno mineralizovati. Djubrenje stajnjakom ne moze da skodi, jer je uvek potrebno nadoknadjivanje organske materije koja je izneta iz zemljista a sa njim se takodje dodaju i odredjene kolicine NPK i postesuje zemljisna mikroflora. Treba paziti da kolicine ne budu prevelike tako da u vreme obilnih kisa ne bi doslo do stvaranja pokorice. Djubrenje stajnjakom treba vrsiti na svake 3 godine.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Poljogospodar
Mlađi član

Van mreže
Pol: 
Lokacija: Slankamenacki Vinogradi-Pazova-NS
Poruke: 23
dipl. ing. za par godina...
OS:  unknown Browser:  Opera 9.80 (Opera Mini 5.1.22783)
|
 |
« Odgovor #32 Poslato: 27. Januar 2011, 00:24:52 » |
|
Eto i ja sam se zainteresovao u vezi ove teme pa red je da i ja Vama pruzim moje steceno znanje i moje licno misljenje u vezi ove ampelotehnicke meliorativne mere. Sta je djubrenje, odnosno sta su djubriva? Djubriva su materije koje sluze za direktnu i indirektnu ishranu biljaka u cilju povecanja njihovih prinosa i kvaliteta uz ostvarivanje maksimalne ekonomicnosti i dobiti uz naravno ocuvanje odnosno nenarusavanje prirode. mislim da je vecini prioritet Ekonomicnost pa zatim kvantitet, kvalitet... Te stoga da bi bili i da bi imali ovo navedeno potrebno je ... izvrsiti analizu zemljista na makro i mikroelemente i folijarnu analizu. Ovo sve je dosta skupo izuzev analize na makroelemente. Kod nas u Vojvodini uzorkovanje i analiza zemljista od strane strucnog lica i ovlastene laboratorije kosta 4000din. Medjutim, APV je tokom prosle godine finansirala samo analizu sto je i velika usteda posto sam såm uzorkovao po uputstvu inzinjera sa instituta za RATARSTVO I POVRTARSTVO u NS. Te stoga preporucujem da se i ostali pozabave ovim radom. U izvestaju o nalizi zemljista se dobijaju rezultati na,%humusa, pH vrednost, %N, i sadrzaja P i K u 100g zemljista. Ovo sve navedeno je ujedno i najvaznije znati pre djubrenja, jer cemu djubrenje ako neznamo sta, cemu i koliko treba da djubrimo. Vinova loza je biljka koja je zahtevna za Kalijumom. Djubrenje stajnjakom i mineralnim djubrivima treba izvoditi u jesen ali sto se tice azota trebalo bi pred cvetanjem i u toku pocetka vegetacije, nikako pri kraju vegetacije odnosno u toku punog sazrevanja grozdja! Stajnjakom popravljamo fizicka i bioloska svojstva zemljista. Stajnjak je djubrivo na duge staze, njime se unose mikroorganizmi koji zatim stimulisu druge mikroorganizme da naprimer fiksiraju azot, popravlja se vodno-vazdusni rezim a time i sposobnost zemljista da cuva vlagu ali i da je prima usled cega se povecava pristupacnost hraniva za biljku. To je sve za sada sta mi je palo na pamet, ako nekog nesto interesuje slobodno nek napise, bice mi drago da odgovorim. pozdrav...
|
|
|
Sačuvana
|
Vinograd trazi slugu a ne gospodara...
|
|
|
lozar
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 722
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 4.0b11
|
 |
« Odgovor #33 Poslato: 18. Februar 2011, 22:37:53 » |
|
evo jednog interesantnog linka ka članku: Tumačenje rezultata analize zemljišta http://www.poljoprivreda.info/?oid=8&id=517pomenuta N- metoda je besplatna za područje Vojvodine jer tamo ministarstvo poljoprivrede Vojvodine subvencioniše izradu ove analize naprotiv, ministarstvo poljoprivrede ostatka Srbije nema novca a rekao bih ni pameti, da tako nešto uradi pa se N-(minus) analize plaćaju
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Black
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 61
Lokacija: Jagodina
Poruke: 359
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #34 Poslato: 02. Decembar 2011, 22:59:48 » |
|
Možda je malo rano , ali danas sam u moj vinograd ubacio veštačko đubrivo 8-16-24 i to tako što sam između čokota iskopao rupu dubine 10-ak cm i tu ubacio po pola čaše od jogurta đubriva. Rupe sam potom zatrpao.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
lazarcobi
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 42
Lokacija: Petrovcic Donji Srem
Poruke: 452
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6.24
|
 |
« Odgovor #35 Poslato: 05. Decembar 2011, 17:15:21 » |
|
na 20 ari sam bacio oko 12 tona stajnjaka,preporuceno mi je 50kg azotnog i 50kg fosfornog i to dve trecine sada a jedna pred sadnju,ja sam imao 15:15:15 takoda sam bacio 70 kg nje.Kakvo je vase misljenje,dali da dodajem jos neko djubre uz ovo
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
lozar
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 722
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Microsoft Internet Explorer 7.0
|
 |
« Odgovor #36 Poslato: 10. Decembar 2011, 02:11:17 » |
|
što se tiče stajnjaka mislim da je dovollno. pretpostavljam da se navedene preporuke odnose na količinu azota i fosfora a ne đubriva. pod tom pretpostavkom i jednog i drugog si uneo po 10kg. jer si ubacio 70 kg. 15:15:15. pošto će azot da ode u dublje slojeve do proleća ostaje praktično celokupna količina od 50kg. azota koja se mora ubaciti u proleće što je adekvatno količini od 200kg KAN-a ili 100kg. Uree(ako ti je zemljište kiselo trebalo bi da izbegavaš Ureu). đubrenje možeš da obaviš u dva navrata, prvo pre prolećne obrade zemljišta a drugo u drugoj polovini maja. zašta god da se odlučiš nemoj da razbacuješ po čitavoj njivi već ili u pantljike ili oko kalemova. samo bi bacio pare jer mlada loza to još ne može da iskoristi ali zato nećeš moći da se odbraniš od korova. što se tiče fosfora njega je najlakše ubaciti preko njegovih đubriva DAP ili MAP i to znači još nekih 40kg. što je približno nekih 90kg. ili jednog ili drugog đubriva pošto su koncentracije vrlo slične(oko 50%). ti bi trebalo da sada dodaš još 25kg. fosfora do proleća što znači oko 50kg DAP ili MAP a ostatak u proleće. ako nađeš neko "trojno" đubrivo sa povećanim sadržajem fosfora(8:24:16, 8:24:24, 8:26:26 ili sl.) nekih 100kg. trebalo bi sada a ostalih 75kg. na proleće.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
lazarcobi
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 42
Lokacija: Petrovcic Donji Srem
Poruke: 452
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 8.0
|
 |
« Odgovor #37 Poslato: 10. Decembar 2011, 10:27:35 » |
|
zemljiste je neutralno...jel moze urea ili neko drugo azotno djubrivo
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
lozar
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Donja Jasenica, Palanka
Poruke: 722
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Microsoft Internet Explorer 7.0
|
 |
« Odgovor #38 Poslato: 10. Decembar 2011, 19:39:19 » |
|
kod tebe može bilo koje azotno đubrivo.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
lazarcobi
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 42
Lokacija: Petrovcic Donji Srem
Poruke: 452
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6.24
|
 |
« Odgovor #39 Poslato: 13. Decembar 2011, 11:18:27 » |
|
sad sam video papir sa analize ,ne pise ni fosfor ni azot vec UREA 50kg i MAP 50 KG NA 25 ari,pretpostavljam da to sada menja onu racunicu od pre neki dan koju mi je lozar napravio...jos nesto, u okolini nema nigde MAP-a da li postoji neka zamena za njega,ili da prosetam po beogradu,ili u krajnjem slucaju da bacim jos 50 kg 15:15:15,pre dubokog oranja,posto se polako stvaraju uslovi
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
lazarcobi
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 42
Lokacija: Petrovcic Donji Srem
Poruke: 452
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6.26
|
 |
« Odgovor #40 Poslato: 17. Februar 2012, 16:32:58 » |
|
Ako neko zna gde u Bg moze da se nabavi MAP djubrivo neka javi
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Oliver_
Stariji član
 
Van mreže
Poruke: 146
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 11.0
|
 |
« Odgovor #41 Poslato: 22. Mart 2012, 00:23:25 » |
|
Razmisljam da bacim sad posle rezanja malo djubriva u vinogradu,razmisljao sam da bacim 8:16:24 formulaciju,da li je to ok i da li da bacam samo oko cokota i to posle asovom unesem u zemlju?
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
nesa
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 49
Lokacija: jabuka-pancevo
Poruke: 134
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Microsoft Internet Explorer 8.0
|
 |
« Odgovor #42 Poslato: 22. Mart 2012, 07:36:00 » |
|
Razmisljam da bacim sad posle rezanja malo djubriva u vinogradu,razmisljao sam da bacim 8:16:24 formulaciju,da li je to ok i da li da bacam samo oko cokota i to posle asovom unesem u zemlju?
8.16.24 se baca pred jesenju duboku obradu,sada bi trebalo neka prehrana kan ili urea
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
bodo
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 57
Lokacija: Kikinda-Beograd-Voždovac
Poruke: 421
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 10.0.2
|
 |
« Odgovor #43 Poslato: 23. Mart 2012, 20:39:41 » |
|
Slažem se sa Nesom , sada je kasno za kompleksna đubriva, ona se zbog dužeg vremena razgradnje bacaju najesen, a sada možeš baciti neko azotno đubrivo koje se brzo razgrađuje i stiže u startu vinove loze.Pozz.
|
|
|
Sačuvana
|
Mudrost je momenat spoznaje sopstvenog neznanja
|
|
|
Oliver_
Stariji član
 
Van mreže
Poruke: 146
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 11.0
|
 |
« Odgovor #44 Poslato: 23. Mart 2012, 21:16:20 » |
|
Znaci KAN ipak?
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|