Amaterski način proizvodnje belih vina

[dioda]

Peco je li ta krpa bas neophodna?
Ja stavim samo poklopac na sud, normalno ne plivajuci vec onaj drugi...

[kbdnk]

Peco danas idem u apoteke da se raspitam za taj kvasac. Do tada da te pitam još nešto.

Ja koristim neki merač za jačinu šire koji meri izgleda mi procenat šećera u širi i koliko sam upoznat, iz "predanja starijih i iskusnijih" iz mog okruženja, potrebno je dodati šećer u širu, ako ista nije dovoljno jaka. Šećer se dodaje (ili sam bar tako ja dodavao po predanju, normalno) po formuli 1 kg šećera na 100 litra šire za povećanje 1 % šećera. Šećer sam dodavao do potrebnih 19-21 % po tom meraču, a pre dodavanja je pokazivao obično 16,17,18.... Sam šećer sam dodavao tako što sam istočio par litara otočene šire i u tu količinu blagim zagrevanjem rastopio potrebnu količlinu šećera i vratio ga u bure sa širom pa je zato šira verovatno brzo počinjala da vri, gotovo iste večeri ali ja tome nisam poridavao značaj jer sam mislio da je to dobro i da tako treba.

Ukoliko ove godine trebam da dodajem šećer, a verovatno će trebati da li je ova formula za dodavanje šećera dobra ili misliš da treba primeniti drugačiju, i koju, da li je dobro dodavati šećer do tih 19-21 jedinica (ili čega već ne znam ni ja) ili je potrebno dodavati šećer do druge ciljane veličine, kada dodati šećer u ovom postupku koji si mi objasnio i na koji način...
Nadam se da znaš na koje jedinice mislim kada pominjem 19-21 jer se takvi merači sa tim jedinicama prodaju kod nas u Zaječaru i u apotekama i na buvljaku, uz napomenu da ne bi voleo da mi vino bude slatko nego normalnog ukusa...
Drugo pitanje je vezano zakrpu. Rekao si da treba vlažnom krpom prekriti bure pa na nju posuti onu količinu vinobrana ali ta krpa neće biti doveka vlažna nego će se pre ili kasnije isušiti. Interesuje me da li treba orošavanjem te krpe održavati njenu vlažnost ili je ostaviti tako kako je iako se isuši...

Dosadan sam na maximalno...Zar ne?

Pozdrav svima. 
 

[Ivan]

@peca50 - ja bi promijenio neke stvari, izbacio bih ovo:

1. i pre nego što kreneš sa muljanjem pospi grožđe sa 10gr vinobrana na svakih 100kg grožđa - mislim da to stvarno nije potrebno, pogotovo ako je grozde zrelo i lijepo zdravo jer tijekom muljanja se sigurno nece dogoditi nikakva oksidacija kojoj je potrebno tolika kolicina sumpora, 10 gr na grozde je previse?!

2. ne razumijem gdje je tu proces presanja?? ili vi za presanje kazete muljanje, ne kuzim to..

3. pod uvjetom da je grozde dobro zrelo i zdravo, mislim da se moze raditi prerada na ovaj nacin: berba (obavezno NE gnjeciti grozde prije nego dode u muljacu, znaci bobice moraju biti cijele i neostecene!), ako imas mogucnost odvajanje peteljki (ruljanje), odmah nakon toga presanje i smjestanje mosta u bacvu, moze i kacu ako se radi talozenje od npr. 24 sata, sada prvi puta dodati vinobran u otoceni most nakon presanja, 10 g/100 l treba biti dovoljno, ja ne bih uopce prije kraja vrenja dodavao bistrila, nakon 24 sata otalozeni most pretociti u bacvu gdje ce biti vrenje, ne smeta ako se povuce malo taloga sa dna gdje se talozilo, dodavanje kvasaca po uputstvima, bacva mora biti optimalno puna, ne opet previse kako ne bi most isao van kod vrenja, 1/6 bacve da je prazna. ako je sve ok, vrenje bi trebalo krenuti u sljedeca 24 sata, ako ne trebalo bi most prozraciti kako je vec dioda spomenuo da se kvasci razmnoze u vecoj mjeri. obavezno staviti vrenjacu kako bi co2 mogao nesmetano izlaziti a zrak (kisik) ne ulaziti u bacvu! tijekom vrenja trebalo bi vino svakodnevno kusati i provjeravati njegov intenzitet da se moze eventualno dodati hrana za kvasce ako vrenje uspori, takoder bi bilo dobro provjeravati ostatak kolicine secera, npr. refraktometrom.. prvih 3-7 dana vrenje ce biti izuzetno burno (ako ne postoji hladenje bacve) i u tom vremenu ce fermentirati oko 3/4 secera u alkohol dok poslije slijedi tiho vrenje koje moze trajati 2-4 tjedna, a ponekad cak i vise, ovisi o mnogo uvjeta. u ovoj fazi treba kontrolirati i kusati vino jer bitno je da ono provrije do kraja (naravno, ako se zeli dobiti suho vino) i nakon nekih 10ak dana od pocetka vrenja ili nakon burnog vrenja nije lose opet prozraciti vino kako je vec dioda objasnio i eventualno se moze promijesati talog sa dna bacve tako da se potaknu kvasci da zavrse vrenje do kraja, to se moze napraviti nekim obicnim stapom, naravno cistim, i moze se ponoviti nekoliko puta ako je vrenje usporilo a vino je jos slatkasto. u fazi vrenja NIKADA ne dodavati vinobran (sumpor), obavezno poslije vrenja, oko 7 dana nakon sto je zavrsilo. pricekati jos 7-10 dana da se talog slegne na dno posude i zatim pretociti vino. u pravilo se taj prvi pretok radi otvoren ali ako je sve u redu i vino ima lijepi miris moze biti pretok i zatvoren. to je neki moj primjer "od berbe do kraja vrenja", nadam se da sam pomogao. pozdrav!

[kbdnk]

Pogledao sam danas u apotekama i prodavci su me moram da kažem dodatno zbunili jer mi je jedan prodavac iz poljoapoteke koju sam smatrao najsavremenijom u svakom pogledu kazao da postoje više vrsta kvasca i da u zavisnosti od vrste grožđa koje imam treba odabrati pravi. Oni trenutno nemaju niti jedan jer renoviraju apoteku ali će ovih dana dobiti. U drugoj apoteci su mi ponudili kvasac na kojem je napisano "saccharomyces cerevisiae" i kazali mi da je kesica od 10 gr i da je dovoljna za 100 litara šire, a u trećoj apoteci mi ponudili takvu istu kesicu uz objašnjenje da je dovoljna za 50 litara šire.

Peco, diodo, na vas je red da date savet predlog oko toga...

Ivane, proces presanja ja ne radim jer nemam čime...uostalom zato se i zove ova tema "Amaterski način prozvodnje vina...". Isto tako nije mi cilj da iscedim svu širu već sa samotokom prekidam i pre nego što isteče sav jer otprilike znam koliko mi je potrebno za vino preko godine, a ostalo ostane u kaci u kojoj sam muljao uz eventualno dodavanje vode i šećera i kasnije to pretvorim u rakiju...
Na ovom forumu sam pročitao i još nešto što nisam znao da je dobro. Moja muljača ima razmaknute valjke i ne cedi do kraja zrna grožđa. Sećam se da sam na preporuku nekih prijatelja pokušavao i razbijao sebi glavu idejom da istu prepravim i da nekako približim valjke kako bi se bolje iscedilo grožđe. Tek sam sada video na ovom forumu da je to bolje nego da se grožđe tj. njegova pokožica cepa...ili sam barem tako to ja razumeo...Čovek se uči dok je živ...
Ovo oko kušanja tj. probanja nisam baš dobro razumeo...Kako ću da znam na osnovu ukusa da vrenje ide dobrim tempom, količinu šećera, pošto refraktometa nemam (košta oko 350 EUR) i kako ću da znam da je vrenje završeno uspešno.
Dodatno me je zbunila ova tvoja konstatacija oko suhog vina. Da li to znači da je suho vino ono koje je prevrelo do kraja a polusuvo ono koje nije? Ja sam mislio da je suvo vino ono vino koje je dobijeno od prosušenog grožđa odnosno da se grožđe nakon berbe a pre muljanja prosuši a posle izvesnog vremena mulja...mada nisam siguran u ovo što sam kazao sada.
Pozdrav svima...

   

[Ivan]

kbdnk - tebi treba vinski kvasac, tj. upravo taj koji su ti ponudili, soj saccharomyces cerevisiae. drugo je to sto imas raznih selekcija kvasaca s obzirom na sortu i na ono sto zelis u vinu dobiti ili izbjeci pa tako imas posebne selekcije koji su za sauvignone, za pinote, chardonnaye, rizlinge, crno grozde, teze uvjete vrenja, pjenusce.. apsolutno sve zivo! ne znam koji proizvodaci su zastupljeni ovdje kod vas ali uvafermovi kvasci su opcenito svuda i lako su nabavljivi.. ovisi koje sorte grozda imas stavi soj kvasaca koji najbolje odgovara toj sorti, koji ce iz nje izvuci najbolje karakteristike. to pitaj prodavaca koji bi ti to trebao znati reci ali ako ne, reci ovdje koje imas sorte i koje kvasce mozes nabaviti pa cu ti ja nesto preporuciti (ili netko drugi) jer imam doma puno tih tablica i preporuka za pojedine sorte.. inace, normalna i optimalna dozacija kvasaca na 100 l mosta je 20-30 g, sve vise od toga je previse i nepotrebno! i vrlo je bitno pravilno ih pripremiti ali to nije veliki problem.

pa i amateri imaju neku vrstu prese, barem onu malu jednostavnu drvenu koja i nije tak skupa a i jednostavno se njome rucno barata.. najbolji most je onoj iz samotoka i recimo prve presavine koja se lagano stisne, pred kraj je sve losija kvaliteta, pogotovo bijelog grozda dok kod crnoga pred kraj dolaze najbolje stvari kao fenolne tvari, posebice antocijani, tvari boje. kod muljanja je bitno i dobro da valjci bobicu samo raspuknu a ne da je smrve i uniste ali posto ti nemas prese to je mozda manje bitno jer ne mozes doci do soka ako skroz ne stisnes bobicu tako da mislim da mozes malo pribliziti valjke ali opet nemoj preblizu, nemoj da se dodiruju, ostavi 0,5-1 cm razmaka. ako nemas prese a zelis vise mosta mozda je dobro da stavis u masulj neke pektoliticke enzime koji djeluju na bolje otpustanje soka i razdvajanje pokozice bobice i mesa jer ti enzimi unistavaju pektinske strukture, najcesce se mogu naci pod imenom lallzyim HC jer se firma zove Lalvin i za 100 l ti treba oko 1 g, probaj to pronaci, trebalo bi biti. kod kusanja istina treba dosta prakse pogotovo kod vrenja kada je teze prepoznati kvarove i mane jer je co2 izuzetno jak i bode u nos.. ali bitno je da ne osjetis neke mirise na trula jaja (jer to je sumporovodik koji je izuzetno nepozeljan!) ili na kiselo zelje ili ocat (to je octikavost od nehigijene ili velikog pristupa zraka). vino u vrenju se zamuti, fino sumi, pucketa i pjeni se, ima blagi miris na kvasce, kao npr. frisko peceni kruh i dobiva polako vinski miris, to je uglavnom znak da sve ide kako treba. natoci malo u casu, mirisi, gledaj, kusaj, muckaj u ustima.. suho vino je vino koje ima manje od 4 g ostatka secera po litri, dakle, sav secer je provrio u alkohol i ne ostaje onaj slatkasti okus jer naravno, sto vise secera to je i slade vino. tome trebas teziti, pogotovo ako su ti nize kiseline a to ces dobiti ako napravis ovako kako sam napisao u ovom i proslom postu gdje sam objasno postupak od berbe do kraja vrenja. polusuho vino ima 4-12 g ostatka secera, poluslatko 12-50 g a slatko vino preko 50 g.

[kbdnk]

Ivane, sorte koje znam da imam su "plovdina", "prokupac", "afusali"...mislim da su to narodni nazivi iz mog kraja. Imam i onu sortu crnog grožđa koja se ljušti u ustima prilikom jela ali ne znam kako se zove i dve vrste belog grožđa (krupnije od kojeg žene kuvaju slatko i sitnije ali ime ne znam) a o latinskim nazivima nemoj ni da pokušavaš da me pitaš bilo šta...Vinograd je star oko 40 godina i sorte su iz tog vremena. Valjda će neko sa foruma da prepozna ove sorte i navesti latinske nazive. Do tada mi objasni kako se pripremaju kvasci i koliko traje ta priprema kvasca da bi znao šta me čeka i da li je za njihovu pripremu potrebna bilo kakva i kakva tehnika.
Ja otačem samo samotok jer mi je dovoljna i ta količina a ne cedim ni sav samotok jer ga imam više nego što su moje godišnje potrebe za vinom i zato ga ostavljam tako neotočenog u kljuku koji kasnije opečem u rakiju. Iz tog razloga o presi nisam ni razmišljao a muljača je i ovako kakva je sad meni dovoljna tako da...ni ti enzimi koje spominješ a koji povećavaju otpuštanje soka mi nisu neophodni.
Ajde pojasni mi molim te ovo oko pripreme kvasca i ono što sam naveo oko dodavanja šećera u širu. Interesuje me da čujem i tvoje mišljenje oko toga u svakom slučaju.
Pozdrav svima.

[dioda]

Au sto ste se raspisali 
Nemam sad vremena pa cu u par redova samo ukratko...
Ivan ti je vec objasnio sta su suva vina i naveo kolicine secera pa se necu zadrzavati na tome...
Sto se tice popravke sadrzaja secera to cu ti detaljno objasniti kad uhvatim malo vremena, nadam se da cu stici sad za vikend.
Ona formula koju si pomenuo nije tacna, rekao si da treba dodati kilogram secera na sto litara sire da bi povisio sadrzaj alkohola za 1 procenat volumni. Treba dodati 1,7 kg secera ali o tome cu kao sto rekoh kasnije, sa sve tabelama, formulama i jednim primerom da vidis kako se sve preracunava..Uglavnom jednostavan je racun a kolicina secera koju dodajes zavisi od toga koliko zelis alkohola u vinu!
Priprema kvasca je jednostavna, posto kvasce dobijes u osusenom stanju treba ih aktivirati, bice i o tome opsirnije...

[kbdnk]

Nemam drugih izbora nego da čekam...i zato čekam...

[peca50]

Ja sam pojednostavio jer se od jednostvnog i počinje. Razumem Ivana, jer nebi da odstupi ni malo od njegovog načina, ali kako drugar iz Zaječara da odvaja peteljke pri muljanju kad nema takvu muljaču, kako da presuje izmuljano grožđe kad nema presu, kako da zaštiti proizvodnju i uradi bistrenje, ako ne sumporiše i još mnogo pitanja. Čovek je hteo u skromnim uslovima da ide na solidan kvalitet i ja sam mu to i preporučio.
Kako razmnožiti kvasac, a u običnim amaterskim uslovima?
U desetak litara šire ubaciti 200 grama šećera, dovesti na temperaturu oko 20 stepeni celzijusa, ubaciti kvasac i pustiti tri do četiri sata da da radi, stim da temperatura ne padne ispod 15 stepeni celzijusa. Ovako razmnožen kvasac sipati u glavni sud za fermentaciju u kojoj se nalazi šira.
Grožđe koje imaš u vinogradu se tako i stručno zove i to su pravi nazivi, međutim plovdina i afus-ali su stone sorte, a prokupac je vinska sorta. Te druge dve bele sorte koje pominješ, jedna je takođe stona a druga sitnija vinska i predpostavljam da je neki tip rizlinga, ako je mali grozd i sitnija bobica sa pegama. O sorti crnoj koju pominješ a kojoj se ljušti pokožica u ustima mislim da je crno otelo, ako je mirisna, i nepreporučujem ti da je muljaš, niti da pečeš rakiju od nje jer sadrži izuzetno visok procenat metil-alkohola. Optimalni sadržaj šećera u bistroj širi nebi trebao da bude ispod 20 stepeni, a obzirom da ovkvi meteo uslovi pogoduju stvaranju šećera u grožđu, mislim da ti korekcija neće biti potrebna. No ako treba, čuo si Diodu, za jedan stepen 1,7 kg šećera.

[kbdnk]

Peco, još malo pa sam ukapirao gotovo sve oko ovoga. Samo mi još objasni kada dodati šećer u širu. Mislim na ovih 1,7 kg na 100 litra za povećanje jednog stepena i kako je to najbolje uraditi. Da li ga rastvarati u vodi, širi ili ga ne rastvarati nego samo nasipati pa mešati ili...nekako drugačije. U prethodnim javljanjima sam objasnio kako sam to radio do sada ali sad sam se posvetio forumu i "visokoj tehnologiji". Šalim se, normalno...
Pozdrav svima...

[Ivan]

peca50 sve ok, razumijemo se, ja sam inace jako orijentiran na neke ekoloske i organske principe i nacela pa se toga uvijek nastojim drzati, narocito kod sebe u vinogradu i podrumu jer ove godine sam npr. prskao vinograd samo jednom, a prosle godine 2 puta i to cuprablau + chromosul, dakle najjednostavniji preventivni fungicidi bakar i sumpor i to oboje 0,33%. bavim se i proucavam biodinamiku i jako vjerujem u to i od ove jeseni cu je i poceti primjenjivati u praksi tako da sam ti ja sto se tice nekih stvari, pogotovo dodavanja kojekakvih enoloskih preparata dosta zadrt i tvrdoglav i uvijek pokusam odraditi sve maksimalno prirodno i ne uplitati se previse u same procese jer mislim da je moderna tehnologija najveci problem proizvodnje vina danas..

no uglavnom da ne duljim, jasno mi je da covjek nema cak niti minimum nekih vinarskih uvjeta tako da ce se opet morati snaci kao i ovih godina pa sumnjam da ce u potpunosti moci pratiti moje savjete koji ipak zahtijevaju barem minimalnu opremu, tj. presu. afus ali je stolna sorta (za jelo) i nije bas pogodna za vino ali kod tebe kbdnk i u tvojim relativno skromnim uvjetima je bitno dobiti zdravo vino koje ces moci popiti u svakom trenutnku za gemist ili skropec, znam da tebi ove tehnoloske stvari nisu niti toliko bitne ali ja uvijek pisem jer zelim da se ljudi potrude i daju svoj maksimum iz svojih uvjeta i grozda. dakle, sto se tice prerade, radi kako znas i mozes ali probaj dobiti sto visi stupanj higijene, dakle sve i u svakom trenutku maksimalno uredno i cisto! i to ti je jedan od preduvjeta dobrog vina jer znas kako ljudi kazu, higijena je polovica zdravlja.. tako je i ovdje, higijena je polovica puta do zdravog i dobrog vina. mislim da je cak u tvojem slucaju kada imas mjesane razne sorte nabaviti kvasce Uvaferm CM koji daju izuzetno dobre i pouzdane rezultate i sa njima ne mozes pogrijesiti. nemoj rabiti ove enzime jer kom za rakiju ipak mora biti malo vlazan, nikako suh, zar ne? e sada, sto se tice dodavanja secera i kvasaca tu bi htio nesto reci sto bi bilo vrlo dobro napraviti. ako mozes posudi od nekoga refraktometar i mjeri i prati zrelost grozda 1-2 tjedna prije berbe, dovoljno ti je pustiti sok iz jedne bobice na lecu i ocitati, tako treba napraviti sa svakih par trsova i uzimati bobice sa raznih strana grozda. ali ako ne mozes ni to, OBAVEZNO nekako izmjeri kolicinu secera nakon muljanja, dakle secer u masulju iliti kljuku (hehe, znam i ja te srpske nazive jer sam i sam ucio iz Radovanovica..) jer tako ces tocno znati koliko secera treba dodati i ako uopce treba ista dodati. najbolje ti je dodavati cisti kristalni secer, saharozu iz ducana i dodavati u cisti most (siru) jer tada vrijedi ovo 1,7 kg na 100 l daje 1 vol. % alkohola dok to za dodavanje secera u masulja ne vrijedi, tada se obicno racuna da je to nesto vise, 2 kg za 1 vol. % alkohola. ali ako ne mozes niti tada izmjeriti secer mislim da neces pogrijesiti ako dodas 3,5 kg secera u most sto ce ti podici vina za oko 2 vol. % alkohola jer iskreno, nemas bas neke vrhunske sorte koje mogu nakupiti preko 20% secera.

mjerenje refraktometrom: obicno postoje oni koji imaju 3 skale, lijeva je % secera, srednja stupanj eksla (°Oe) a desna stupanj po Babou. ti gledaj desnu skalu, tj. direktni postotak secera i po njemu ravnaj dodavanje secera, tako ce ti biti lakse. takoder, mozes uzeti u obzir ako dodajes ove CM kvasce da oni za stvaranje 1 vol. % alkohola trebaju 16-17 g secera pa ce ti jos lakse biti racunanje.

postupak: secer se obicno dodaje nakon talozenja. uvijek uzmi vecu kantu ili bure u kojoj ces otopiti secer, bit ce ti lakse. ravnaj se npr. po tome da uzmes omjer 1:10, tj. 1 kg secera otopi u 10 l mosta (obicno 1 normalna kanta), 2 u 20, itd., ako nemas kantu od npr. 30 l naravno da mozes otopiti secer u 10 l ali tada ces to ponoviti 3 puta. bitno je da se sav secer dobro otopi pa je potrebno dobro promijesati u kanti. kada se sav secer otopio izlij cijelu kantu u bacvu gdje ce ti biti vrenje i dobro promijesaj i to je to, nema velike filozofije!

kvasci: ako kupis ove CM kvasce potrebno ti je 20 g za 100 l mosta ako prethodno nisi most ni masulj sumporio, ako jesi onda dodaj 30 g na svakih 100 l. kvasci iz vrecice su u ioliziranom stanju, suhi su kao prah i potrebno ih je aktivirati i temperirati sto nije problem. vrecica kvasaca je obicno 100 g sto je recimo za 500 l mosta pa od oka procijeni koliko ti imas i koliko ti treba, ne mozes pogrijesiti ako stavis vise jer to nije kemija, samo nemoj opet premalo. uzmi neku posudu koja je duza a uza kao npr. neku plasticnu bocu od cole od 2 l i razrezi je nozem ispod grla tako da napravis jednako siroku posudicu. u nju nalij mlake vode (35-40 °C), nemoj previse, 0,5-1 l, i zatim nasipaj koliko ti treba kvasaca iz vrecice. DOBRO promijesaj i pazi da ti se ne kvasci ne skupe u male loptice i zbog toga je bitno dodavati kvasac u vodu a ne obratno! ako treba mijesaj i 10ak minuta dok se kvasci potpuno ne otope i da nema grudica. tijekom sljedecih 10-20 minuta kvasci ce poceti intenzivno bubriti, napuhivati se i ici prema vrhu posude, cak i van i zato treba cijelo to vrijeme pratiti sto se desava jer oni mogu doslovce krenuti u par sekundi i izliti se van posude! bitno je da kvasci krenu, tj. nabubre se i rastu, to je znak da je sve napravljeno kako treba i u tom trenutku treba cijeli sadrzaj posude sa kvascima izliti u most u bacvu gdje ce biti vrenje. bitno je da ne prode previse vremena od dodavanja, ne bi smjelo proci vise od 25-30 minuta, to je znak da nesto niste dobro napravili, kvasci moraju u tom roku krenuti! kada se dodaju u most potrebno je dobro promijesati most i potopiti kvasce ako su ostali na povrsini. takoder, ne smije biti velika temperaturna razlika izmedu ove mlake vode u kojoj smo aktivirali kvasce i mosta, tj. ako je voda oko 35 nije dobro da je most npr. 15 °C. ako je most prehladan, tj. ako je prevelika razlika izmedu vode i mosta, vise od 10 °C, kvasce treba temperirati, tj. izloziti ih hladnijoj temperaturi kao sto je most. to se moze napraviti da ih se npr. iz posude gdje su bubrili prelije u drugu vecu kantu od npr. 10 l koju smo prethodno napunili sa 6-7 l hladnijim mostom i oni ce tada dalje nastaviti svoje razmnozavanje ali postepeno ce se navikavati na nizu temperaturu, u manjem volumenu, jer ako bi npr. 1 l nabubrenih kvasaca odmah nalili u most koji je 20ak stupnjeva hladnije nego voda u kojoj smo ih aktivirali, nastao bi temperaturni sok i vrlo je vjerojatno da oni dalje ne bi nastavili biti aktivni i vrenje nebi krenulo.

previse sam se raspisao ali nadam se da su ti sada mnoge stvari jasnije..

[Peđa]

Au, šta vi radite!!!!!  Čovek je lepo pitao za najjednostavniji način da dobije vino solidnog kvaliteta, za kućnu upotrebu, a vi ga zasipate tabelama, kvascima, enzimima, latinskim nazivima......

Hajde ovako, ako ti je grožđe zdravo, pokušaj da ga bereš što kasnije. Na taj način ćeš dobiti najviše prirodnog šećera.
Drugo, nemoj dodavati veštački šećer, jer ćeš pokvariti i onako labilan odnos šećera i  kiseline. Obzirom da imaš i stonog grožđa, u startu imaš manjak kiseline.
Treće, obavezno dodaj 10 gr vinobrana još u grožđu, onako kako ti je Peca rekao. Obzirom da imaš ručnu muljaču, pretpostavljam malog kapaciteta, proces muljanja će potrajati malo duže, tako da ćeš vinobranom zaštititi grožđe.
Četvrto, poslušaj Pecu i posle 24 sata i prvog skidanja sa taloga, dodaj 10-15 grama vinobrana i 100 grama bentonita (klarola) na 100 litara šire. (nemoj više vinobrana od toga zbog sumnjivog procenta šećera, kako ne bi zaustavio vrenje)
Znači, vinobran rastvaraš u vinu, a bentonit u destilovanoj vodi---100 gr/l.
Mali savet....ako ne znaš kako da rastvoriš bentonit, kupi kanister destilovane vode. Obično je pakovanje od 5 l. malo odspi vode, sipaj bentonit u kanister, zatvori ga i u roku od 24 sata tresi kanister nekoliko puta. Sve će se ravnomerno rastvoriti.
Peto, ako već hoćeš da pokušaš i sa kvascima, uzmi neki kvasac koji se preporučuje za Rizlinge. On će ti bar malo uravnotežiti kiselinu, da ti vino ne bude tupo na ukusu.
I šesto, NAJVAŽNIJE, otvori folder u kompu, i PIŠI sve što radiš!!! Datum, vreme, temperaturu, šta si uradio, kako, koju količinu.....Baš sve!!!!
To će ti biti dobar parametar, da sledeće godine ispraviš eventualne greške.

[Ivan]

Pedja pa sta onda, kakve to ima veze?! neka se jos malo pomuci i dobit ce jos bolje vino, ne razumijem zasto uopce ne bi trebao pokusati?? dosta toga smo mu objasnili, covjek je shvatio stvari koje uostalom uopce nist komplicirane i dobit ce sigurno 10x bolje vino nego sto je imao prijasnjih godina! nema kruha bez motike..

[Peđa]

Ivane, čovek je početnik i treba prvo da nauči i zapamti osnovne i najjednostavnije stvari. Znači, bez mnogo filozofije, tabela, grafikona i stručnih izraza. Kako bude rastao kao proizvođač i kupovao kvalitetnu opremu, tako će i ulaziti u srž proizvodnje i hvatati finese.
Zašto ga bombardovati nekim stručnim stvarima, koje, ruku na srce, ni mi baš nismo sve isprobali.
Zašto ga zatrpavati kvascima, hranivima, enzimima?? Koju temperaturu fermentacije on može da ima u plastičnom buretu, i koliko će tu bilo koji enzim biti efikasan?
I zašto ga učiti da počne sa "kvarnim" stvarima, poput dodavanja veštačog šećera? Da mu onda objasnimo i dodavanje kiseline, ili pravljenje veštačkog vina od vrele vode, šećera, vinske kiseline i suvog grožđa???
Mislim da svaki početnik treba za početak da dobro usvoji čistu tehnologiju. Za štoseve nikad nije kasno.

No, ovde je dosta toga napisano, pa neka sam odluči šta je za njega najprihvatljivije.

[Ivan]

Pedja slazem se, sve je to ok i stoji. usli smo malo dublje u problematiku pa sam mozda naveo i zelio pojasniti i vise nego je on mozda financijski i fizicki voljan i u mogucnosti napraviti ali mislim da bi ipak dobio bolje, prvenstveno zdravije vino kada bi dodao makar dobre kvasce sto zbilja, ruku na srce, nije problem ni nabaviti ni upotrijebiti. ja sam opcenito protiv dodavanja bilo kakvih enoloskih preparata pa tako i svake dorade i manipulacije vina i grozda koja ukljucuje secer, vodu, kiseline.. ja svoja vina uopce ne bistrim, ne stabiliziram u izo tanku, moja vina, pogotovo crna imaju ukupni so2 oko 50 mg koji dodajem samo jednom i to nakon kompletne fermentacije. najbolje je za vino sto manje tehnologije a sto vise kvalitetnog i prirodnog rada u vinogradu..!