09. Februar 2025, 15:55:30 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: [1] 2 3 ... 10   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Destilacija "kazan na kazan" - pro et contra  (Pročitano 137029 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.4


« Poslato: 10. Decembar 2008, 19:27:45 »

Posto se prica o destilaciji "kazan na kazan" provukla kroz vise tema mozda nebi bilo lose da u ovoj temi prodiskutujemo o tom nacinu destilacije i o njegovim prednostima i nedostacima.

Za one koji nisu u toku, destilacija kazan na kazan podrazumeva sledece:

 - Prvi kazan se destilise dok na luli ne potece cita voda, znaci do 0 % alkohola i ne odvajaju se frakcije.

 - U drugi kazan se sipa komina i doda se celokupan destilat iz prvog kazana. Iz drugog kazana se odvaja prvi litar prvenca u poseban sud, zatim se u drugi sud hvata destilat do zeljene jacine odnosno dok alkoholmetar ne pokaze npr. 48 % alkohola u sudu u koji se hvata srednja frakcija i to je gotova rakija. U treci sud se hvata patoka dok na luli ne pokaze 0 % alkohola.

 - U treci kazan se sipa komina + prvenac i patoka iz drugog kazana i opet se hvataju tri frakcije, kao u drugom kazanu. Taj ciklus se stalno ponavlja s tim sto se u sesti kazan na sipa prvenac iz petog kazana vec se baca i zapocinje se novi ciklus od 5 izdvajanja prvenca i njegovog vracanja u svaki sledeci kazan...


Moram napomenuti da je moj drugar pekao kajsiju na ovaj nacin i dobio je fantastican destilat! Rakija sa 50 % alkohola, potpuno bistra sa cistim mirisom i ukusom, kao da jedes pekmez od kajsija... Jedina razlika je sto patoku nije hvatao do nule na luli vec je prekidao na 5 % alkohola.


Ono sto mene zanima i muci, a mislim da je alambik to pomenuo, je stalno povecavanje udela patoke sa svakim sledecim kazanom! Da li je obican kazan za destilaciju "sposoban" da kvalitetno odvaja frakcije bez obzira sto se udeo patoke stalno povecava? Da li se ovaj ciklus moze ponavljati u nedogled ili nakon odredjenog broja ponavljanja treba odvojiti (baciti) patoku i krenuti iz pocetka kao sto se radi sa prvencem nakon 5 ciklusa?
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #1 Poslato: 10. Decembar 2008, 21:42:55 »

Прво да кажем нешто око ових 0% или 5%.
Ја се држим ових 5% а ево и зашто:
Ако је у дестилату заиста 5% алкохола то значи да је у комини још 0,3%. Дакле безначајно.
Да би се та безначајна количина још издестилисала требају још литре и литре дестилата.
А велико је и питање колико је прецизно мерење на тако ниској процентуажи, малим хидрометром и свежег дестилата. Сетите се само старе мудрости да ракија, кад се охлади, спадне још до 2 града. Није ли то тих 5%?

О дестилацији казан на казан:
Као прво, диода сад уводи нови елемент са одвајањем и бацањем првенца након пет казана.
О томе у почетку није било речи.
Ја сам рекао да би се ова техника могла дозволити ако је серија мала и ако на крају помешамо ракију.
Али идемо од почетка:
Постоје три могућности - једнократна дестилација, препек, или нешто између. Казан на казан би била (лоша) верзија "нешто између".
Код једнократне дестилације добијамо ракију са пуно ароме, али и са пуно паточних једињења и са пуно патоке.
Препек је чистији у сваком погледу (и у погледу паточног окуса али, нажалост и у погледу ароме), и нема пуно патоке.
"Нешто између је кад испечемо један казан у сирову ракију па онда ту сирову ракију мешамо са свежим комом, и тако дестилишемо. Омер ове две компоненте може бити различит. Можемо, рецимо, као и "казан на казан" да један казан дестилишемо у сирову ракију па је одмах вратимо у казан и доспемо до врха свежим комом. Па онда опет трећи казан у сирову ракију па четврти дестилат из трећег и допунити свежим комом.
Ово је добра верзија "казана на казан". Добићемо све оно због чега неки хвале ову технику а избегавамо све лоше што враћање већ одвојеног првенца и патоке у дестилацију са собом носе. А носе повећање како алдехида, тако и виших алкохола.
Sačuvana
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.4


« Odgovor #2 Poslato: 10. Decembar 2008, 21:53:48 »

Citat
Као прво, диода сад уводи нови елемент са одвајањем и бацањем првенца након пет казана.
О томе у почетку није било речи.

Peca je pisao o ovom nacinu destilacije i jasno je naglasio da se prvenac baca nakom 5 ciklusa... Mozda niste procitali taj post ali je sigurno napisano i naglaseno da se prvenac baca!

Ako sam dobro razumeo (alambikov) sistem je da se iz prvog kazana dobije sirova rakija koja se onda vraca u drugi kazan sa kominom i u drugom kazanu se hvataju frakcije?
Nakon toga se ciklus ponavlja, treci kazan opet sirova rakija koja se vraca u cetvrti zajedno sa kominom i hvataju se frakcije...

A sta je sa prvencem i patokom iz drugog i cetvrtog kazana? Hvataju se posebno pa se radi prepek i dobija drugorazredni destiliat ili...?
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #3 Poslato: 10. Decembar 2008, 22:03:12 »

Да. Премда је у овој шеми патоке мало.

И ево да допуним овај прилог:
Није важно да ли ћете правити циклус од два казана, и да ли ћете уопште правити циклус. Можете унапред одредити колико хоћете да мешате свежег кома са сировом ракијом и да прво испечете сву сирову ракију па тек онда преостали свежи ком мешате са њом и препичете. Тада морате, дакако, добро измерити, и добро проценити, колико ћете сирове ракије добити и колико свежег кома треба оставити да би план успео, а не као ја са јабукама ове године Smiley

И још мало о "казану на казан":
Количина виших алкохола у дестилату зависи од температуре али и од понуде. Ако у првом казану, при јачини од рецимо 50% дестилата (и одговарајуће температуре) добијамо у дестилат x милиграма пропанола, код казана број 2, на истој јачини ракије, добијаћемо скоро дупло више јер ће му и концентрација бити скоро дупло већа.
Sačuvana
peca50
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.4


WWW
« Odgovor #4 Poslato: 10. Decembar 2008, 23:16:30 »

Kako da počnem, odnosno da nastavim!
Zagovornik sam posredne destilacije, kazan na kazan.Bez obzira dali se koriste baterijski povezani kazani ili pojedinačni. Sistem je uvek isti pogonski kazan tera izlazni, kada je baterijski, pojedinačno rakija od prvog kazana tera drugi mešajući se sa novim.
Moram da postavim sam sebi i vama nekoliko pitanja, i daću odgovore one koje mislim da znam.

Dali je temperatura u kazanu ista pod istim intezitetom loženja kod kazana koji je napunjen kljukom, i kod kazana koji je napunjen razvodnjenom rakijom(Mislim na onaj način kada se vrši prepek "gole rakije")?
- Moj odgovor je NIJE; Temperatura je niža u kazanu koji je napunjen kljukom.

Ako znamo da se na različitom nivou temperature izdvajaju i različite vrste alkohola:
Dali će se više izdvajati i nepoželjni alkoholi,pored poželjnog etila, kada je temperatura zagrejanosti kazana primerena njihovoj tački isparavanja?
- Moj odgovor je HOĆE, jer imaju idealne temperaturne uslove za permanentno izdvajanje, i nije ih briga što mi vršimo redestilaciju zbog boljeg kvaliteta.

Ako nam je temperatura zagrejanosti kazana niža zbog guste mase,
Dali ćemo imati optimalnije uslove za izdvajanje kvalitetnog etil-alkohola?
- Moj odgovor je IMAĆEMO, pa ćemo pored etil-alkohola, imati i idealnije uslove za izdvajanje prve frakcije metil-alkohola, i nekih aroma; kao naprimer miris na acetate, koji se počinju javljati već preko 45C.

Posle više ponavljanja destilacije kazan na kazan, dali ćemo imati razgradnju nekih viših alkohola?
- Moj odgovor je NEZNAM, možda će to neki od hemičara objasniti, u smislu teme: razgradnja viših alkohola pod uticajem visokih temperatura! (izo-amil, izo-butil, n-propanol....)
Sačuvana

Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu!
Hemingvej
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #5 Poslato: 11. Decembar 2008, 02:12:26 »

Пецо, температура масе која се дестилише овиси о два физикална фактора. И само о та два. А то су притисак у казану и састав смеше.
За притисак смо рекли да је једна атмосфера. Ви наводите да у неким апаратима може варирати од 0.9 до 1.2 атмосфере. У обичном аламбику нема толиких одступања и тамо је увек скоро исти притисак као и вани, ван казана.
А осим тога, чак и повишен, или снижен притисак нема утицаја на ток дестилације јер ако је, на пример, притисак повишен, и због тога је повишена тачка кључања етанола, пропорционално је повишена и тачка кључања воде, и виших алкохола, и једном речју, свега осталог.
Ово повишење температуре (или снижење) има утицаја само на термолабилна једињења која се, рецимо, нормално на 65 степени Целзијуса распадају па их тако не можемо дестиловати јер маса, на једној атмосфери, кључа тек на 80 степени. Тада се направи вакум у котлу толико велики да маса, због смањеног притиска, кључа на, рецимо, 55 степени.
Ово се, међутим, колико је мени познато, никад не ради у дестилацији алкохола јер за то никад немамо потребу. Ово се примењује у неким другим, неалкохолним дестилацијама, код неких етеричних уља.
Значи, остаје само састав комине и он, и само он, одређује тачку кључања. Потпуно је неважно колико је јака ватра.
Ако је кљук 10% алкохола, а ракија за препек 15%, онда ће температура у кљуку бити већа. Што мање алкохола, а више воде, виша температура кључања.
Како дестилација одмиче, и проценат алкохола у казану се стално смањује, стално се и повећава температура кључања комине.
Температура кључања комине има везе са температуром паре која излази из комине. Наиме, температура паре идентична је температури на којој комина кључа.
Али то не значи да ће са истом температуром та пара доћи и у хладионик.
Ето, о томе иде прича и код аламбика, и код дестилационх торњева. Циљ нам је да држимо температуру паре која долати до хладионика под контролом.
Код аламбика су нам могућности ограничене али зато у дестилационим торњевима можемо и врелу пару, у којој има још само, можда 25% алкохола, толико охладити да се толико воде кондензује, да у хладионик улази пара са 80%, или чак 90% алкохола.
Sačuvana
peca50
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.4


WWW
« Odgovor #6 Poslato: 11. Decembar 2008, 19:20:46 »

Pro et contra! Moram da prevedem Za ili protiv!
Imam problem, kao da objasnim stručno i praktično ono što znam i što je kroz praksu potvrđeno!?
Pa ću u stilu toga da napišem ovako: Uprošćeno- na temperaturi od 78C permanentno se izdvaja etil-alkohol, ;;;kada ima zagrejanost mase koja se destiliše, npr. 92C izdvaja se etil i viši alkoholi neprekidno, ali ako je zagrejanost malo viša od 78C onda se izdvaja etil-alkohol i vrlo malo ili povremeno viši alkoholi. Znači, opet po mom mišljenju, masa koja se destiliše i ako ima zagrejanost do 80C kvalitet dobijenog destilata je mnogo bolji od onoga koji se dobija golim prepekom gde je temperatura zagrejane mešavine iznad 90C.
Sačuvana

Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu!
Hemingvej
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.4


« Odgovor #7 Poslato: 11. Decembar 2008, 23:02:14 »

Sutra cu nazvati drugara, koji je pekao tu kajsiju koju sam pominjao, da vidim koliko je kazana imao odnosno koliko je ciklusa vracanja patoke imao...
U njegovom destilatu nema ni primesa od patoke, rakija je fantasticna u svakom smislu! Izgleda da i obican kazan moze uspesno razdvojiti frakcije bez obzira na povecanje udela patoke...

Sa druge strane mi skroz logicno zvuci ovo sto je alambik napisao..

Citat
Количина виших алкохола у дестилату зависи од температуре али и од понуде. Ако у првом казану, при јачини од рецимо 50% дестилата (и одговарајуће температуре) добијамо у дестилат x милиграма пропанола, код казана број 2, на истој јачини ракије, добијаћемо скоро дупло више јер ће му и концентрација бити скоро дупло већа

Nije mi bas sve najjasnije jer se teorija i prakse ne poklapaju Scratchhead

Peco, kako mozes odrzavati temperaturu komine na 78 stepeni ili malo iznad te temperature? Zar komina u kazanu ne kljuca i to obicno na temperaturi iznad 90 stepeni, u zavisnosti od odnosa alkohola i vode...
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #8 Poslato: 11. Decembar 2008, 23:06:03 »

Није спорно, Пецо, да се дестилати препека и "казан на казан" разликују, чак не мора бити ни спорно да је та разлика, у квалитативном смислу на страни "казан на казан", али јесте спорно да се "казаном на казан", онако како сте га ви описали, стално повећева концентрација паточних једињења у печу.
Систем спрегнутих казана међутим даје дестилат сличан "казану на казан", али се не гомила патока у печу.
Техника коју сам ја навео је слична овим двема али даје најквалитенији дестилат јер се из патоке не уздваја више никаква ракија.
Ево све у једном реду са примедбама:

препек - најчистији дестилат, нажалост доста чист и од букеа и окуса сировине од које је ракија, мало патоке

једнократна дестилација - најароматичнији дестилат, нажалост и доста "ароме" патоке, пуно патоке

мешање сирове ракије и свежег кома - техника која стоји између ова два екстрема, има и добре и лоше карактеристике и једне и друге, количина патоке између препека и једнократне дестилације

спрегнути казани - доста ароматичан дестилат, ракија се добија и из патоке што јој, сигурно, у поређењу са техникама код којих се патока одваја, снижава квалитет, квалитет свих казана је исти, нема патоке

"казан на казан" - дестилат сличан ономе са спрегнутим казанима само што у сваком следећем казану, па тако и у дестилату, имамо све више патоке, нема патоке
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #9 Poslato: 11. Decembar 2008, 23:11:30 »

Могућа су два (а вероватно и више) одговора:
1.Ракија је рано одвајана од патоке тако да је концентрација патоке и у последњем казану, која је била доста већа него у првом, ипак незнатно доспела у ракију

2. Радило се 3-4, највише 5 казана, дестилати из свих казана су помешани, и средња вредност паточних једињења остала је довољно ниском


Ја сам и рекао да не видим проблема да се ова техника примени ако је број казана мали. Али ако је велик, или неограничен, остајем при томе: ову технику треба избегавати!
Sačuvana
sablja
Mlađi član
**

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Lokacija: Backa Toplola
Poruke: 20

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 2.0.0.14


« Odgovor #10 Poslato: 17. Decembar 2008, 01:08:24 »

Dsetilacija kazan na kazn, je dosta zastupljena u vocarskim krajevima. Zasto???
Vocari koji se bave proizvodnjom, rakije tj. peku rakiju od voca koje nisu u mogucnosit da blagovremeno prodaju. i pritom nije im u interesu kvalitet nego kolicina Ne daje se mnogo zanacaja kod odvajanja prvenca i patoke.
Ja licno sam probo i jednu i drugu destilaciju ali ostajem kod ciste prepeke u koju dodajem 15-20% prevrelog kljuka od kojeg vrsim destilat.Na taj nacin dobijam rakiju jace arome i ukusa na vocnu vrstu, ne ulazeci u hemijski sastav iste. 

Nevidim logiku da se vec jednom odvojen prvenac i patoka ponovo vraca na pecenje? Jedino ako nije u pitanju kolicina.

POSTOJI LI DRUGI RAZLOG Huh?
Sačuvana
Grof von temnic
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 55
Lokacija: temnic
Poruke: 156

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #11 Poslato: 18. Decembar 2008, 17:06:52 »

http://www.brelu.at/catalog/index.php?cPath=40&osCsid=61ca6fddbc479cf0dbb1217a2f0c30bf

http://www.bertol.com/shop/
 
mozda neko nadje nesto interesentno
Sačuvana
Gofer
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 48
Lokacija: Kursumlija
Poruke: 91

OS:
Windows Vista
Browser:
Firefox 3.0.4


« Odgovor #12 Poslato: 18. Decembar 2008, 17:33:57 »

Studirajuci viski naisao sam na podatke koji graficki pokazuju koliko se etil alkohola na odredjenoj temperaturi oslobodi, pod kojim pritiskom i pri kojem vremenu, tako da se recimo na 78C dobija grafikon koji nije ni izbliza prava linija. Na pocetku ce preovladjivati lako isparivi elementi dok ce na kraju preovladjivati teza ulja koja imaju dosta arome kljuka. Hocu reci da temperatura treba da bude kontrolisana, ali da se za kontrolu aromatizovanosti moze koristiti tehnika secenja srca od glave i repa koju primenjuju oni koji prave viski. Povecavati koncetrat kljukom prosto receno daje povecanje isparenja tezih ulja zbog povecane koncetracije istih. Uradili Vi to "kazan na kazan", dodavanjem kljuka mekoj rakiji ili dodavanjem "tampera" tj. posude koja se nalazi izmedju kazana i tabarke gde lula ulazi u tu posudu koja sadrzi do pola posude kljuk, lula zaranja u kljuk i tako ga greje i dalje isparenje ide lulom u tabarku, ili prosto receno mozete napraviti kazan sa sto kracom i plicom lulom, ili povecati temperaturu ili.... aromu koju daje kazan na kazan mozete dobiti i prepekom, ali ovo moze da se gleda i kao pitanje da li treba rakija manje ili vise da ima aromu kljuka. To ipak sve zavisi od ukusa...I jos da dodam, kazan na kazan je neprepecenija rakija tj. vise sadrzi sastojke meke rakije koja je jednom pecena, dodje na pola puta od prepecene i meke.
Sačuvana
alambik
Zlatni član
*****

Van mreže Van mreže

Poruke: 721

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #13 Poslato: 18. Decembar 2008, 22:23:08 »

Гофере, с поштовањем, али мени је оно на почетку што пишете потпуно неразумљиво. Како мислите колико се етанола ослободи на 78%? Од чега се ослободи? И о каквом притиску говорите?
Sačuvana
Gofer
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 48
Lokacija: Kursumlija
Poruke: 91

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 2.0.0.18


« Odgovor #14 Poslato: 18. Decembar 2008, 23:05:04 »

Kada u kazanu imate termometar, i kada se temperatura isparenja kljuka popne na 78C. citiram peca50: "Pa ću u stilu toga da napišem ovako: Uprošćeno- na temperaturi od 78C permanentno se izdvaja etil-alkohol, ;;;kada ima zagrejanost mase koja se destiliše, npr. 92C izdvaja se etil i viši alkoholi neprekidno, ali ako je zagrejanost malo viša od 78C onda se izdvaja etil-alkohol i vrlo malo ili povremeno viši alkoholi." Samo sam se osvrnuo na pecino misljenje i hteo da podelim saznanja na koja sam dosao na netu.
Sačuvana
Stranice: [1] 2 3 ... 10   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.035 sekundi sa 21 upita.