Kratošija i Vranac

[zicanin]

Дакле, Вранац и Плавац Мали имају заједничког "родитеља".

Plavac Mali je nastao ukrštanjem Crljenka Kaštelanskog (za kojeg misle da je Kratošija-Zinfadel-Primitivo) i Dobričića.
Kod Vranca to su Kratošija i Duljenga.

Imaš u planu Plavca Malog? 

Да. Али нигде не могу да нађем лозни калем Плавца Малог.  А волео бих да га са Вранцем комплетирам.

Мада, на имању имам лозу стару преко 100 година, и највише по свему личи на Црљенак, тј. Кратошију. Када добро сазри грожђе је екстремно слатко. Даје веома добро и укусно вино.... густо, јако и суво вино. Не захтева никаква прскања ради заштите.

[zicanin]

Vranac na vrhu vinskog svijeta
https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/vranac-na-vrhu-vinskog-svijeta

 

[DIYS]

U mom okruzenju su Vranac i Kratosija dominantne sorte. U siroj regiji je takodje i Krstac dobro zastupljen.Po mojoj procjeni je, sto se starih nasada tice, zastupljenost ove dvije sorte veca od 90%. Tradicionalna kupaza se vecinom krece u razmjeru 70-20-10% Vranac, Kratosija, Lisicina. Uzgojni oblik dvostrana rojatska kordunica, ponegdje i jednostrana. U najstarijim zasadima dominira uzgojni oblik uz kolac. Trend u posljednje vrijeme su jednokraki i dvokraki Guyot. Prinos po cokotu se vecinom planira na 2kg. U kisovitim godinama pogotovo u proljece kada temperature jos nisu visoke potrebno je redovno i cesto vrsiti zastitu prskanjem. Ove dvije sorte narocito su osjetljive na plamenjacu u ovom periodu. Ako se obrati paznja u ovom periodu obadvije sorte jako su zahvalne i pouzdane. Zbog velike zgusnutosti grozda pozeljno je raditi defolijaciju u zoni grozdova zbog bolje prozracenosti. Secer je redovno veci od 21% u mome slucaju, nerijetko pojedini cokoti dobace i do 27%. premda sveukupni prosjek se krece od 22-24%. Kratosiji koju imam na jednoj staroj pergoli pojedini grozdovi tezinom dobace i  do1,5 kg. Obadvije sorte dobro podnose duze susne periode. U posljednjih par godina sortiment u okruzenju se znatno prosirio pogotovo u korist bijelih sorti gdje Chardonay ima vodecu ulogu. Naravno kod crnih sorti uobicajena porodica "stranaca" Merlot-a, Pinot-a, Cabernet-a itd. Na moju licnu zalost primjecujem da je kakofonija sorti uzela poprilicno maha. Raznolikost zasada ogranicava jedino trenutna ponuda sadnog materijala. Logicne a cesto i totalno nelogicne kombinacije sorti u jednom vinogradu je sveprisutna. Mene osobito vise privlaci kompaktnost Dingaca, Potomlja i Postupa. Ovdje, sad, vjerovatno iskacem iz tematike posta ali ne mogu da ne primjetim kako se sada sve okrece na ukuse koji opisuju lakocu, leprsavost, pitkost, svjezinu itd. Ne znam ni sam. Kada pogledam vina koja su se u davninama na ovom prostoru proizvodila i slusam zivuce metuzaleme da su se upravo ta stara, teska, nefiltrirana i jaka vina jako cijenila te i odnosila prestizne nagrade na salonima u Parizu i drugdje (pisana dokumentacija) jedino sto mogu zakljuciti je, masovna promjena ukusa. A po meni, taj ukus se diktira ukusom i ocjenama vodecih svjetskih enologa i somelijera.

Vranac


Kratosija

[ibrik]

Pa sad, promena ukusa ili kursa od kvaliteta prema kvantitetu.
Stvarno me zanima koliko grozdja uberete sa jedne loze? Na slici izgleda da ima prilicno grozdva a kazete da pojedini dostizu i preko kilograma.

[DIYS]

Na prvoj fotografiji je Vranac i grozdovi su od dva cokota. Grozdovi su prosjecne tezine 250-300gr. Prinos regulisem proljetnom rezidbom, ostavljajuci, u zavisnosti od kondicije cokota, 6-10 rodnih okaca (jednokraki Guyot) a na rojatskoj korduniici nekad i vise oz eventualne korekcije u zelenoj rezidbi. Kod Kratosije je proces istovjetan s time sto su joj grozdovi nesto manje tezine pa se tako i reze. Na drugoj fotohrafiji je Kratosija na pergoli (na krevetu kako se govori u CG) i tu su grozdovi zbilja gigantski. Grozd u donjem desnom uglu je vjerovatno prebacio i 2kg. Na toj pergoli je svega par cokota i namjenjena je kao mjesto za odmor u hladu. Po istrazivanju obavljenom za potrebe  za Univerzitet Sv. Kiril i Metodij, Zemjodelskii Institut Skopje o Efektima različitog opterećenja vinove loze i dužina maceracije na polifenolni sastav vina od sorte vranac gdje je vrsena uporedba opterecenja cokota sa redukcijom od 0, 25%, 35% i 50% najbolji rezultati i senzorne ocjene je postigla redukcija roda od 50% sa 2,61kg po cokotu i ocjenom 91. Nije puno zaostala ni redukcija 0d 30% sa 3,39kg po cokotu i ocjenom 90. Vino je radjeno dugom maceracijom od 14 dana. Ovo pokazuje da nije problem ni opterecenje od 3kg po cokotu i odlicnim rezultatima. Treba uzeti u obzir da je istrazivanje radjeno u vinogorju Tikves. Sa promjenom geomorfoloskih uvjeta vjerovatno bi doslo i do promjene ovih parametara.