Bistrice, zaboravio sam napomenuti da sam profesionalac u oblasti hladjenja.Cevi koje sam iskoristio za zmiju su samo od tankog inoha, koje su kao sto vidis jos i orebrene tako da zmija ima mnogo veciu povrsinu u poredjenju sa glatkim cevima, pa su i efekti hladjenja mnogo bolji.
Izvini, nisam bio siguran o kojim cijevima se radi, zato sam prvo i postavio pitanje. Primijetio sam na slici u krugu na vrhu spirale lagano ulegnuće cijevi između nosača, i još neka savijanja, pa sam pomislio da se radi o plaštu od inoksa koji svojom težinom savija neko crijevo koje je unutar tog plašta.
Sto se tice rasporeda krugova, zadnji krug je podignut u odnosu na dno, ali ni to nije bitno. Kada krene fermentacija mehurici CO2 koji se dizu uvis idealno mesaju siru od dna ka vrhu, tako da su razlike u temperaturama gore i dole zanemarive (utvrdjeno merenjem)
Samo sam davao prijedlog za povećanje efikasnosti sistema što u nekim situacijama može da bude jako bitno.
Žao mi je što se do ovog linka ne može više slobodno, bez registracije. Ako nekoga detaljnije zanimaju temperature u različitim dijelovima posude za fermentaciju može se jednostavno i besplatno registrovati.
http://www.sveovinu.com/index.php/topic,268.msg15558.html#msg15558U pitanju je zabilježeno senzorsko mjerenje na 24 različita mjesta u toku trajanja vrenja u posudi od 2000l sa plaštom za hlađenje.
Senzori za mjerenje temperature su postavljeni kao na slici.
Na drugoj slici se vide dijagrami temperature. B je dijagram u burnom vrenju, a C u fazi tihog vrenja. Crvena linija pokazuje temperature na senzorima po sredini posude, a crna one na stjenkama posude gdje je plašt. Ovdje treba obratiti pažnju na temperaqture od dna do vrha posude zbog čega se ovakve spirale i postavljaju u gornjoj polovini posude za fermentaciju.
Zahvaljujem se Bistrici na postavljenim pitanjima sto je veliki doprinos razumevanju ove teme.
Ma zahvaljujem se i ja tebi što ovo moje pisanje prihvataš kao dobronamjerno. Nikad ni ne nastupam sa neke visine, osim u izuzetnim situacijama kada se to „mora“, a što ovdje nikako nije slučaj.
Reći ću još nešto jako dobronamjerno iz ugla onog ko je zainteresovan za ovakvo rješenje, pa ga prije svega zanima količina koju može ohladiti, a i cijena u odnosu na tu količinu. Mislim da je i tehnički i marketinški jako korisno, što ni tebi nije nimalo za zanemariti ako se time već profesionalno baviš. Zato sam ovo i napisao.
Samo sam davao prijedlog za povećanje efikasnosti sistema što u nekim situacijama može da bude jako bitno.
Za taloženje i hladnu maceraciju je potrebna temperatura od cca. 10°C, gdje je bitno vrijeme za koje se određena količina mošta u litrama može spustiti na ovu temperaturu, sa neke početne od nekih 20°C.
Za fermentaciju je bitno koja se količina mošta može održavati na temperaturama u rasponu od 10 do 15°C, na primjer u inoks posudama zapremine 1000l smještenih u prostoriju sa temperaturom od cca. 20-25°C. Zbog toga uopšte ne bi bilo loše ispitati i utvrditi ove parametre. Vjerujem da bi bilo jako puno zainteresovanih uz obostranu korist. Kvalitetno rješenje za tačno određene količine vina uz prihvatljivu cijenu.
