Tabarka, spirala ili cilindar?

[bistrica]

Nema nikakve potrebe za obraćanje službama marketinga još od pojave starog zavjeta. Njihova propaganda ostaje vječno dosljedna. Pitanje je samo da li svako od nas više vjeruje onom očiglednom, odnosno  sebi i svojim očima, ili prodavačima magle i njihovim otrcanim metodama manipulacije.



Ko nije u stanju iz ovog što vidi, a radi se o fotografiji iz Chalvignac Prulho pogona, doči do zaključka da je podatak o nagibu spiralnog kondenzatora od 3,5 mm po metru dužine cijevi čista lakrdija taj ima problem ne samo sa očima nego i sa najprostijim matematičkim izračunima. Očigledno da je u pitanju univerzalno poželjni nagib slivnika ili padine od minimalnih 2% a ovdje i nešto više od toga, Dakle ne 3,5 mm po dužnom metru nego minimalno 2 cm po dužnom metru.

I šta nakon toga reći o visoko analitičarskoj potrebi i pitanju koje postavljaš, nego okani se čovječe onog čemu nisi dorastao. Al šta ću kad sam debelo svjestan analitičarskih mogućnosti onih kojima su prodavači magle jedino mjerilo istinitosti pa znatno ublažim komentar i napišem: „Okani se perverzije sa brojkama tamo gdje je matematika irelevantna.“

Hajde da završimo ovu bespredmetnu priču odgovorom na pitanje.

Problem je što ne znam koliko je destilata u tekućem stanju u cijevi.

Osnovni postulat kod materije je da ona ne može nastati ni iz čega. Konkretno bi to značilo da nikada ne može iz neke cijevi izači više nego što je u nju ušlo. Dakle na osnovu volumetrijskog protoka možeš izračunati i količinu destilata koji se nalazi u sistemu. Normalno da je to približna odnosno nije fiksna nego varirajuća veličina tokom same destilacije zbog svega onog što sam prethodno napisao. U tom izračunu u zavisnosti od veličine kazana, tabarke, spiralnog kondenzatora, brzine destilacije, kao i zavisnosti od toga da li se radi o prvoj ili drugohj destilaciji, količine zasičenja odnosno zaprljanja površine (unutrašnje i vanjske) prethodnim reakcijma, temperature vode u tabarci po njenoj visini, temperature destilata i sl. moraš sam utvrditi presjek izlaznog destilata i količinu izlaznog destilata u jedinici vremena, a njegovu brzinu kretanja u cijevi uz pomoć konkretnog nagiba u slobodnom toku. Opet normalno ne cijelom dužinom spirale nego u zavisnosti od konkretnih uslova negdje od 60-75% dužine cijevi ti sadrži destilat u 100% tećnom obliku a u preostalom dijelu možeš baratati sa 50%-tnim udjelom.

Kad sve to uzmeš u obzir i izračunaš približnu količinu destilata odnosno tečnog dijela smjese u svom konkretnom spiralnom kondenzatoru zapiši ga na toalet papir da bar ima priliku učestvovati u nečemu što je svrsishodno.  

[sassCRO]

Moja znatiželja, koliki su (lit/cm2) poželjni kontakti između destilata i bakra prilikom hlađenja potaknuta je tvojom porukom

moguće je u tabarci iste veličine postaviti i spiralu i cilindrični kondenzator koji bi imali istu zapreminu prostora za alkoholne pare i destilat. U procjeni kvaliteta ove dvije varijante postoji još jedna dimenzija a to je dodirna površina bakra sa alkoholnim parama, preciznije rečeno odnos između zapremine i dodirne bakarne površine kondenzatora. Meni je ovaj drugi dio jako važan zbog pozitivnog uticaja bakra na kvalitet i aromatičnost rakije. Kod spirale 24 litra zapremine daju cca. 2,4 kvadratna metra dodirne površine, a kod cilindričnog kondenzatora 24 litra zapremine daju cca. 3,5 kvadratnih metara dodirne površine.

i ako je to toliko (ne)bitno da se zapiše na toaletni papir, … nema problema. Mogu prihvatiti kako taj podatak i nije toliko važan.

Ko nije u stanju iz ovog što vidi, a radi se o fotografiji iz Chalvignac Prulho pogona, doči do zaključka da je podatak o nagibu spiralnog kondenzatora od 3,5 mm po metru dužine cijevi čista lakrdija taj ima problem ne samo sa očima nego i sa najprostijim matematičkim izračunima. Očigledno da je u pitanju univerzalno poželjni nagib slivnika ili padine od minimalnih 2% a ovdje i nešto više od toga, Dakle ne 3,5 mm po dužnom metru nego minimalno 2 cm po dužnom metru.

Nisam toliko dobar da na osnovu fotografije VIDIM koliki je pad, ali mogu primjetiti da nagib nije konstantan nego se povećava prema dnu spirale. Kako i sam spominješ minimalnih 2% zanima me (ako nije problem) koliki je maksimalni pad preko kojeg ne bi trebalo ići.
Kad smo već kod slivnika, u literaturi se navodi, kako je za cijevi promjera 50 mm normalni nagib 3,5%, najmanje prihvatljiv 2,5%, a za promjer 100(110) normalni 2%, minimalni 1,2%.

Pad kod spirale koju si savjetovao rnovaku (iako mu nisi dao „rješenje“ za njegovu bačvu promjera 55cm visine 90 cm) je ipak bliže „ismijanih“ 3,5% nego minimalnih 2%.

Tabarka, u onom dijelu koji je ispunjen vodom treba da ima prečnik i visinu od 70 cm. Praktično bi bilo da visina tabarke bude veća za prazni prostor, bez vode, za nekih 10-20 cm, a na takvoj posudi (i na ovoj visini od 70 cm) se postavlja otvorena cijev bez ventila za slobodan izlazak tople vode. Na ovoj visini vode možeš napraviti devet krugova spirale prečnika 50 cm i tako dobiti dužinu cijevi od 14 m, što daje zapreminu od 8 l. Možda je i najpraktičnije potrošiti svih 15 metara cijevi i tako napraviti spiralu kojoj su rastojanja između krugova po visini takva da se sve to uklopi u visinu vode u tabarci (70 cm).

Kako su se tvoje spoznaje mijenjale vremenom

cijev u hladioniku u principu prati rastojanja od 20 centimetara,

preko

U gornjoj zoni, rastojanje između krugova je jednako prečniku cijevi koja je identična prečniku parovodne cijevi ili za nijansu manja. Taj prečnik se smanjuje kako spirala pada ravnomjerno prema luli, a rastojanje krugova raste na pomenutih 1,5-2 dužina prećnika

Do (za sada)

Očigledno da je u pitanju univerzalno poželjni nagib slivnika ili padine od minimalnih 2%

dozvoli i da mi ostali učimo vremenom.

HVALA ti što svoje veliko znanje (i vrijeme) nesebično dijeliš s nama na ovom forumu, no bilo bi lijepo kad bi odgovori bili ponekad bez ironičnih opaski. Znam da je ponekad teško bez toga. Veliko znanje ponekad prati i veliki ego, ali ne zamjeram. Još jednom hvala na svemu što dijeliš s nama.

[bistrica]

Pod 1. Uputio sam te odmah u prvoj poruci na izračunavanje bakarne površine kondenzatora ali tebi to nije bilo ono što tražiš nego si tražio ovo; „Problem je što ne znam koliko je destilata u tekućem stanju u cijevi.“ Morao bi ipak uvidjeti da su to dvije bitno različite stvari.

Pod 2. Minimalnih 2% je ono što se inače radi sa nagibima kako bi se otklonila potencijalna mogućnost zadržavanja tećnosti, na primjer na parking prostoru, pa tako i u cjevovodu sa slobodnim padom poput kanalizacije ili bilo čega drugog. Ni tamo ni ovdje nema odrednice maksimalnog pada. Sve je dobro osim sunovrata, odnosno dobar je svaki onaj koji ti diktira dimenzija kazana i tabarke.
I Francuzima to diktira dimenzija tabarke kod velikih kazana, spominjane veličine od 2.500 i 6.000 litara, koji zatijevaju mnogo veće prečnike cijevi kondenzatora isto tako i zbog prečnika parovodne cijevi sa labuđim vratom.

Pod 3. Tačno je da se sva znanja pa i moja razvijaju vremenom, samo glupost je vječna i nepromjenjiva, ali ti ovo što navodiš nije baš uvjerljiv primjer. Fokusiranost na detalje je jako bitna u induktivnoj analizi ali bez širine pogleda nema ni kreativnih, ispravnih zaključaka. Jasno je to svakom ko spozna da je položaj spirale u kondenzatoru određen veličinom kazana i veličinom i dimenzijama tabarke. Bitno je drugačije rastojanje ili pad kod Francuskih kazana čija tabarka ima visinu pribličnu prečniku tabarke i naših balkanskih kod kojih je taj omjer negdje u relacijama 2:1. Stvar određuje i izbor istog ili različitih prečnika cijevi spirale.  

Pod 4. Svjestan sam toga da su mnogi od nas na balkanu ogrezli u historijskom revizionizmu ali me ipak poštedi podmetanja neistina i laganja, bar u priči koja traje.  

Pad kod spirale koju si savjetovao rnovaku (iako mu nisi dao „rješenje“ za njegovu bačvu promjera 55cm visine 90 cm) je ipak bliže „ismijanih“ 3,5% nego minimalnih 2%.

Nije ismijano 3,5% nego je lakrdijom nazvano 3,5 mm po dužnom metru. Morao bi ipak znati da je to 0,35% a ne 3,5%; razlika je desetorostruka. Morao bi isto tako znati da minimalnih 2% nije ni blizu ni daleko od 3,5%, kao uostalom i od 10%, nego se to smatra ispunjenim kriterijem. Da, raduje me što „rnovaku“ nisam dao rješenje nego savjet kako da to uradi. Ni tebi ne mogu ponuditi rješenje nego savjet da se okaneš onog čemu nisi dorastao. Za ovakva podmetanja, neistine, laži i glumljenje naivnog mužeka ću ti ubuduće brisati poruke. Do tebe je, korektan dijalog ili lutanja u bespućima vlastitih laži i insinuacija. Nemam namjeru liječiti frustraciju svakom diletantu koji zaluta na ovaj forum.

[sassCRO]

Prvo - moja greška od starta, trebalo je biti 3,5 cm  zato sam i pisao kasnije 3,5%. Nije mi bila namjera provocirati ili nešto drugo i žao mi je ako je tako ispalo i shvaćeno.
Površina spirale je veća od površine kojom je tekući destilat u doticaju s njom. Zanimalo me je koliki je taj odnos jer ako bih radio spiralu određenog volumena mogao bih ju napraviti kraću sa većim promjerom ili dulju sa manjim promjerima (pri istom volumenu bile bi različite površine).

Još jednom hvala na znanju koje dijeliš i isprika ako si moje poruke i razmišljanja shvatio kao provokacije, podmetanja ili bilo kako u negativnom kontekstu. Nije bila namjera.


 

[bistrica]

ako bih radio spiralu određenog volumena mogao bih ju napraviti kraću sa većim promjerom ili dulju sa manjim promjerima (pri istom volumenu bile bi različite površine)

Što odmah ne reče. Ovdje je veći akcenat na površini u gornjoj zoni zbog veće kontaktne/reaktivne površine i prelazu na manji prečnik protoka jer će to onda strvoriti veće vrtložno strujanje isparenja, nego što je akcenat na ukupnpoj površini spirale. Zbog katalitičkog dejstva bakra i temperturnih uslova u kojima se inače odvijaju hemijske reakcije. Prije svega se to dešava u gornjoj zoni gdje dolazi do kondenzacije i nastaju kapljice detilata a mnogo manjeg intenzitreta je to putem gdje kroz cijev destilat teče kao rijeka. Temperaturna razlika i manja dodirna površina.

Preporuka je veći prečnik cijevi kondenzatora u gornjoj zoni sa smanjenjem prečnika na putu kojim teće destilat.  

Nije zato što tako rade Francuzi, nego se na taj način kod spiralnog kondenzatora u većoj mjeri eliminišu sumporna jedinjaenja, negativan uticaj masnih kiselina i sličnih jedinjenja, na jednoj strani. Na drugoj povećeva esterifikacija i stvaranje veće količine, pa čak i novih, aromatskih jedinjenja. Takav zahtjev je naročito izražen u situaciji pravljenja destilata koji neće ići na dugogodišnje odležavanje u hrastovo bure jer oni pogotovo ne trpe veći stepen pisutnih nečistoća u destilatu a zahtijevaju i više aromatskih materija koje potiću od voća, fermentacije i destilacije.

[sassCRO]

Hvala na objašnjenju.
Kazani za koje bih htio napraviti nove spirale su između 50 i 100 litara (stvarnog volumena, onoliko koliko stane koma) i imaju spojne cijevi promjera 28 ili 35 mm. Toliki su i počeci spirala. Problem je što su katastrofalno malog volumena (neke imaju samo 2,5 zavoja - volumena niti 2 litre).
Zanima me koji je najmanji promjer cijevi na izlazu (luli) ispod kojeg ne bi trebalo ići.

[bistrica]

Teoretski bi moglo i niže ali nema razloga za ići ispod 15-18 i 18-22 mm za kazane od 50 i 100 litara

[sassCRO]

Hvala na odgovoru. Ovo mi znacajno olakšava problem jer se  cijevi do 22 mm mogu bez problema naći u kolutu (lakše savijanje na željeni promjer). Doduše, nekada samo sa izolacijom, ali nju je relativno lagano skinuti.