13. Jul 2024, 23:39:41 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
 
Stranice: 1 ... 5 6 [7] 8 9 ... 20   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Destilacija aromatskih komponenti – Kako destilacijom dobiti vrhunsku rakiju.  (Pročitano 300509 puta)
0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 8.0


« Odgovor #90 Poslato: 23. Novembar 2011, 22:15:56 »

Ponekad pozelim da sam haker pa da provalim u bistricin racunar i poskidam svu literaturu koju ima na njemu Grin
Imam utisak da se radi o najmanje desetak giga strucnih tekstova Cool
Sa druge strane dzaba i da ih imam kad nemam vremena da ih proucim whistlefly
Sačuvana
bane30
Zaslužni član
****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 48
Lokacija: beograd
Poruke: 206

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 7.0


« Odgovor #91 Poslato: 24. Novembar 2011, 08:03:09 »

Meni se cini da on o sve to ima u glavi keve mi!
Sačuvana
jagnjilac
Prijatelj foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 63
Lokacija: Jagnjilo-Mladenovac
Poruke: 300

OS:
Windows XP
Browser:
Microsoft Internet Explorer 8.0


« Odgovor #92 Poslato: 24. Novembar 2011, 15:47:34 »

Hajde da se i ja pridruzim ovom razmisljanju. On to sve ima u malom prstu!
Sačuvana

Jelo je potreba, a razumeti se u jelo i pice predstavlja umetnost
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.727

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #93 Poslato: 24. Novembar 2011, 15:58:48 »

Hajde sad, ne pretjerujte. Nisam baš opterećen lažnom skromnošću ali mislim da neskromnost nije moja osobina, pa mi ovo stvara osjećaj nelagode.

P.S. Hvala za komplimente i visoko mišljenje. Nemojte pogrešno shvatiti, nema čovjeka kome ne imponuje pohvala, ali bi ovakve stvari koje nemaju veze sa temom inače trebalo prebacivati u full kontakt ili svaštaru.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.727

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 8.0


« Odgovor #94 Poslato: 30. Novembar 2011, 20:31:49 »

Ova pitanja o zamućenju destilata su me „natjerala“ da pokušam ubiti dvije muhe jednim udarcem, objasniti dvije pojave jednim te istim razlogom.

Objašnjenje prirode hemijskih veza između molekula je u stvari unutrašnji pogled na rakiju ili bilo koju tečnost, smjesu-rastvor u kojoj se nalaze različita hemijska jedinjenja a što je u suštini jedna od najvažnijih stvari za razumijevanje mnogih pojava i postupaka njenog pravljenja: destilacija, svođenje na pitku jačinu, zamućenje, stabilizacija-odležavanje, pa čak i aromatski doprinos i užitak pijenja.
Ovdje ne govorim o hemijskim reakcijama u kojima dolazi do stvaranja novih jedinjenja nego o jedinjenjima koja će ostati nepromijenjena ali su njihove veze podložne promjenama i uspostavljanju dinamičke ravnoteže, promjenu stanja rastvorljivosti pa i prelazak u drugo agregatno stanje (isparavanje).

Tečnost nije haotičan zbir nepovezanih molekula kao što je njeno parno agregatno stanje, a nije ni čvrsta kristalna rešetka kao kada je zaleđena. Ona je labavija struktura sa relativno jakim uspostavljenim vezama u stalnoj dinamičkoj ravnoteži i kretanju, gdje se te veze neprestano kidaju i uspostavljaju.
Kod vode se taj interval mjeri mikro sekundama.
Molekule jedinjenja u vodi se bukvalno drže za ruke, kao u kolu i tako čine rastvor. Sva ona koja to ne mogu ili tu ne pripadaju ili smo ih mi svojim greškama ili namjernim intervencijama učinili takvim će biti izbačeni iz tog kola u vidu isparenja koja će nakon hlađenja postati destilat-rakija, masne mrlje na površini, zamućenja koje pliva i taloga na dnu posude. U pitanju je najobičnija snaga ruku ili priroda hemijskih veza gdje se neke molekule privlače a neke odbijaju. U pitanju je još i termodinamička ravnoteža, pojmovi entropija i entalpija vezani za toplinu i temparaturu, ali nećemo time dodatno komplikovati obrazloženje.

Ključni pojmovi su rastvorljivost i isparljivost bilo čega u vodi i etanolu. Njime je uslovljeno sve nabrojano. Voda je apsolutni gospodar i njoj je podređeno sve u ovoj situaciji, etanol je ona druga vojna sila na planeti i u stanju je povremeno diktirati situaciju pa čak i vodi sputavati primat. Sva druga jedinjenja se samo prilagođavaju čudima i prirodi ovih gospodara.
Čvrsta suha materija u fermentisanom materijalu bi bila onaj treći blok ali njega i izbacujemo iz igre nakon obavljene prve destilacije. Ovdje je interesantan njen uticaj koji dobro prikazuje odnos dvoje  najvećih. Ona se stavlja na stranu jačeg-vode, biva vezana za nju i tako omogućava da snaga vode popusti svoje veze prema etanolu i time ga pusti na brže isparavanje nego što bi to bio slučaj da je nema. Istu takvu vezu sa vodom bi napravila i ona so koju smo spominjali, i ona bi za sebe vezala vodu i tako dala slobodu većem broju molekula etanola nego kad je nema.

Rastvorljivost i isparljivost su pojmovi koji prije svega zavise od međumolekularnih veza kako između istih tako i različitih molekula, odnosno jedinjenja.
Kad nešto nije rastvorljivo u vodi kao ulje, nafta na primjer, onda ga ona izbaci na površinu ili ako je u pitanju nešto teže onda ga potiska na dno. Ako to nešto nije ili je manje rastvorljivo u vodi a jeste ili je više u etanolu onda ga etanol uhvati jednom rukom i veže za sebe a drugom rukom se drži za vodu i tako zadržava to jedinjenje i pravi njegovu rastvorljivost i nevidljivost u smjesi, a kod isparavanja ga brže „vuče“ sa sobom iz nje potpomognut vodom koja ionako teži da ga istjera napolje. Voda se smatra  polarnom molekulom pa takva jedinjenja i rastvara, a etanol ima složeniju molekulu čiji jedan kraj je polaran a drugi nepolaran, pa rastvara i ona nepolarna jedinjenja. Nešto kao isti i različiti polovi naelektrisanja na magnetima. Ova pojava je prisutna i u drugim svakodnevnim situacijama. Gotovo ista stvar se dešava kod razbijanje masnoća pranjem. Voda to nije u stanju uraditi zato što su masnoće nepolarne i nisu u njoj rastvorljive. Uvođenjem deterdženata koji imaju amfilična svojstva (može za sebe vezati i polarne i nepolarne molekule) da mogu razbiti i vezati masnoće i drugim krajem molekula stupati u vezu sa vodom, i stvaraju se micele ili konglomerati koji u sebi sadrže masnoće a rastvorljivi su u vodi. Tako etanol stvara micele sa srednje i dugo lančanim etilnim esterima koje inače imaju ista amfilična svojstva ali sa ograničenim mogućnostima rastvaranja u vodi i kod njih postoji kritična koncentracija rastvaranja kao i kod soli i šećera na primjer. Ako su prisutni u većim koncentracijama od kritične onda stvaraju veće nakupine u vodi (koloide) koji u stvari i daju zamućenje. Na to zamućenje ih tjera voda kao što bi uostalom tjerala i ulje i naftu da se grupiše, samo što bi njih izbacila na površinu. Etanol sada, kao i deterdžent u prvoj situaciji, vezujući se sa ova jedinjenja jer ona se u njemu djelimično rastvaraju pojačava njihovu rastvorljivost u vodi. Kada etanola nema dovoljno, snaga vode je tolika da ove etilne estere i druge netopljive materije u vodi tjera na stvaranje većih grupacija držeći ih u okruženju i ne dozvoljava stvaranje manjih micela koji bi na svojim rubovima imali etanol, ova grupacija time postaje manje rastvorljiva a onda i vidljiva u destilatu. Kada se smanjuje koncentracija etanola pojavljuje se manjak molekula etanola koji bi trebali biti u velikom broju da mogu okružiti te micele i svojim vezama sa vodom oslabiti njen uticaj na ova jedinjenja.
Kod razblaživanja rakije bitna je koncentracija ovih etilnih estera i koncentracija etanola. Etanol negdje u zoni od 40% svog učešća ima najslabiju pokretljivost u vodi (koeficijent difuzije), ta pokretljivost je mnogo veća kako se koncentracija udaljava na obje strane. Zbog toga je vrijeme i brzina dodavanja vode jako bitna u ovoj situaciji. Ako to radimo brzo i bez miješanja stvorit ćemo područja u posudi gdje koncentracija etanola znatno pada i tako će se grupisati ove micele, i bit će potreban protok vremena da se one ponovno formiraju u rastvorljivom obliku, zato se često dešava da se zamućeni destilat nakon nekog vremena izbistri makar djelimično. Da se isto tako većim padom temperature koaguliše dio ovih jedinjenja, i da se porastom temperature ponovo nađe rastvoren i neprimjetan u destilatu. Ovdje dodatno komplikuje stvar činjenica da su procesi esterifikacije jako spori i reverzibilni, (esteri se dodavanjem vode djelimično razbijaju, na alkohole i kiseline i ponovno stvaraju iz njih) i da direktno zavise od koncentracije vode i etanola.
Postoje još dvije jako interesantne situacije kod rakije a vezane su za ovu pojavu. Prva je ona vezana za destilaciju. Rastvorljivost nekog jedinjenja u vodi i njen uticaj na brzinu isparavanja je nešto što i određuje gdje će nam se koje hemijsko jedinjenje naći u većoj ili manjoj količini. Zbog pojave hidrofobne interakcije-hidratacije, koncentracija iznad 23% etanola osigurava veću rastvorljivost u vodi etilnih estera dužeg lanca a time i manju isparljivost, pa će se tako smanjiti količina ovih estera u prvencu a povećati u rakiji (i ne samo njih nego i nekih kiselina i aromatskih aldehida), što je pozitivan aromatski uticaj. Ovo je uočeno tek pojavom kromatografa, uređaja kojim se identifikuju i mjere hemijska jedinjenja (arome) u rakiji. Oni rade na principu detekcije isparenja te rakije. Primijećeno je da se količina ovih etilnih estera koji su jako važni u aromatskom pogledu ne može dobro izmjeriti ako je koncentracija rakije veća od 23 stepena. U takvim situacijama rezultat je bio znatno manji od stvarnog, jer se ova jedninjenja tek na ova 23 stepena nalaze u potpuno slobodnom i više isparljivom obliku, a na svim većim koncentracijama etanola smanjuje se broj slobodnih jedinjenja a raste broj onih koje učestvuju u stvorenim micelima i nakupinama. Kasnijim obraćanjem pažnje na ovu pojavu konstatovano je i ona druga, da ona ima uticaj i na naš doživljaj aromatičnosti i kvalitet rakije. Naime zbog formiranja rastvorljivih micela, od strane ovih aromatskih jedinjenja i alkohola, kod pijenja rakije u kontaktu sa pljuvačkom iz usta gdje dolazi do razblaživanja rakije i oslobađanja ovih aromatskih jedinjenja, bukvalno se dešava vatromet aroma u našoj usnoj šupljini koji kod nas izaziva ugodan osjećaj i užitak pijenja.  
Za ove međumolekulske veze je važno reći da imaju svoju postojanost koja se narušava i ponovno uspostavlja promjenom koncentracije nekog jedinjenja u smjesi i promjenom temperature.

Kod neke čiste tečnosti gdje postoje samo veze između istih molekula tog jedinjenja zagrijavanjem stvaramo haotičnije kretanje tih molekula i postizanjem temperature, odnosno tačke ključanja koja je fiksna na istom pritisku ti molekuli kidanjem veza između njih napuštaju tečnost i prelaze u parnu fazu koja na kraju postane destilat.
Kod dvokomponentnih rastvora kao što su etanol i voda tačku ključanja određuje njihov međusobni odnos, to jest koncentracija etanola u vodenom rastvoru. Isparavanje i prelazak u destilat više nije određeno njihovom pojedinačnom fiksnom tačkom ključanja nego je u zavisnosti od koncentracije smjese koja se nalazi u kazanu, zato što pored veza između istih molekula postoje jake veze i između molekula vode i etanola. Ako je koncentracija etanola veća, više njegovih molekula će biti povezano među sobom nego sa vodom pa će ih se i više ponašati kao da su u čistom etanolu i tako lakše i brže isparavati.
Trokomponentne smjese pored etanola i vode imaju i trećeg igraća koji je prisutan u značajnoj  koncentraciji u kojoj može uticati na promjenu brzine isparenja jedne od dvije glavne komponente. Odnos isparavanja dvije glavne komponente (etanol i voda) je narušen na primjer prisustvom neisparljive suhe materije iz kljuka. U toj situaciji etanol isparava brže iz kazana zato što su njegove veze sa vodom labavije jer je voda jedan dio ruku vezala za suvu materiju, i etanol se ovde ponaša kao da ga ima više nego što jeste, zato što u stvari nevezane i slobodne vode ima manje. A inače u trokomponentnim smjesama može da dođe i do međuzavisnog uticaja na isparljivost bilo koje komponente u sistemu ako je ona treća isparljiva. Zato se i nazivaju trokomponentnim, za razliku od višekomponentnih u kojima ne dolazi do ove bitne promjene u isparavanju glavne dvije, ali u njima dolazi do jake zavisnosti isparavanja svih ostalih „trećih“ komponenti kako od koncentracije dvije glavne, tako i njihove rastvorljivosti u odnosu na ove dvije. Zato što rastvorljivost i jeste način stvaranja molekulskih veza između molekula različitih jedinjenja.    
Višekomponentni sistemi su oni pravi prirodni i najčešći. U našoj situaciji u njemu dominiraju dvije komponente a ostale, iako mnogobrojne po raznovrsnosti, ne mogu uticati na njih zbog manje koncentracije, ali zato ove sve ostale su pod njihovim jakim uticajem a povremeno i dodatno pod međusobnim uticajem.
Pa tako zbog prirode i snage međumolekulske veze, tačka ključanja neke treće komponente nije presudni faktor njenog isparavanja nego to zavisi više od rastvorljivosti te komponente u vodi ili etanolu. Ako je neka komponenta više rastvorljiva u etanolu nego u vodi (djelimično ili u cjelosti) onda će ona više isparavati onda kada više isparava etanol, a ako je rastvorljiva u vodi onda će više isparavati kada voda više isparava.
Tako dolazimo do one famozne situacije da se viši alkoholi smanjuju odvajanjem prvenca, a metanol u zavisnosti od svoje i početne koncentracije etanola u kazanu, jako često pored odvajanja prvenca i odvajanjem patoke.  
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
p3l3
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 2

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 3.0.19


« Odgovor #95 Poslato: 14. Decembar 2011, 03:19:17 »

Nov sam na forumu, iscitao sam poprilican broj postova. Posto sam probao i destilaciju kazan na kazan i jednostruku, htio bih probati dvostruku koju zagovara gospodin bistrica. Zamolio bih vas samo da mi pojasnite u prvoj destilaciji, da li odvajate prvenac i patoku i u kojem omjeru. Drugo pitanje bi se odnosilo na svodjenje na zadovoljavajucu jacinu: Koja je to po vama i nakon kojeg vremena to radite Pitanja su vezana za rakiju sljivovicu.
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.727

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 8.0


« Odgovor #96 Poslato: 14. Decembar 2011, 10:44:51 »

Prva destilacija se radi bez odvajanja prvenca i pokušava se hvatati meka rakija jačine od 25 do 32 stepena. Ako se može uklopiti u ovaj raspon, ili ako se ne želi poštovati ovako napisana donja granica, onda se destilacija u stvari radi sve dok na luli ne potekne jačina rakije od 3 do 5 stepeni. 
Svođenje rakije se ne treba raditi prije nego prođe minimalan period stabilizacije od 2-3 mjeseca. Poželjno je da njeno dozrijevanje prije svođenja potraje što duže, pa se ono  započinje onda kada se mora, vodeći računa o proteku vremena između etapa. Za sve voćne rakije se daje preporuka za svođenje na 40 do 45 stepeni. Ja lično preferiram kvalitetnu šljivovicu u rasponu od 40 do 42, mada sve to u stvari jako zavisi od postignute aromatičnosti i ostalih karakteristika same rakije.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
p3l3
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 2

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 8.0


« Odgovor #97 Poslato: 14. Decembar 2011, 18:37:49 »

Hvala na brzom i sazetom odgovoru.
Sačuvana
samar
Stariji član
***

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 49
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 61

OS:
Symbian OS 9.2 / Nokia N95
Browser:
Safari


« Odgovor #98 Poslato: 31. Decembar 2011, 04:43:58 »

Dali se gubi na aromi i ukusu rakije ako se destilacija radi po Bistrici. Moze li se aroma ocuvati nekim enzimom i kojim. Kakva su iskustva drugih po pitanju ocuvanj arome sa ovakvom destilacijom.
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.727

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 8.0


« Odgovor #99 Poslato: 31. Decembar 2011, 11:03:02 »

Znam da pitanje nije upućeno meni pa ti na njega direktno ne odgovaram, nadam se da će to učiniti neko drugi. Samo kao prozvan iznosim jedno zapažanje.

Na forumu je odgovor na ovo pitanje dat u više navrata, sa toliko argumenata, obrazloženja, praktičnih iskustava i ocjena kvaliteta raznih proizvođača, ocjenjivača i stručnjaka za sve vrste destilata, tako da preostali dio interneta ostaje inferioran (donji, niži, mlađi, slabiji, podčinjen, podređen, lošiji po vrijednosti...), čak i posle dogradnje google pretraživača sa prevodiocem.

P.S. Nije novogodišnje-slavljenička neskromnost nego fakat, i usput želim svim forumašima sve najbolje u novoj godini sa posebnom željom da nam kvalitetno voće, uz dobru preradu, idealnu fermentaciju i propisno obavljenu destilaciju, izvrši optimalan raspored aromatskih komponenti u našu rakiju.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
dioda
Osnivač foruma
*****

Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 44
Lokacija: Novi Sad
Poruke: 1.373

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 8.0


« Odgovor #100 Poslato: 03. Januar 2012, 12:28:27 »

Destilacija po Bistrici Thumb
Druga varijanta je pretpostavljam po Peci Grin

Moracemo odraditi neke izmene u strucnoj terminologiji Cool
Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.727

OS:
Windows XP
Browser:
Firefox 8.0


« Odgovor #101 Poslato: 03. Januar 2012, 16:34:01 »

U pravu si, stvarno nema veze ni sa čim a pogotovo ne sa nekim lično.
Jedino što je lično, je to da „pobudalim“ kad čujem priču o gubitku aroma dvostrukom destilacijom.
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
rakija123
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 3

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Opera 9.80


« Odgovor #102 Poslato: 30. Januar 2012, 15:23:06 »

.....optimalan raspored aromatskih komponenti u našu rakiju.


Čitao sam puno puta ovaj forum,al moram i pitanje postaviti.

Kakav je optimalan raspored u rakiji od šljive  nakon završene destilacije (kem. sastav)?
I koji je ciljani udio pojedinih elemenata nakon 20ak mjeseci?


Znači po osnovnoj analizi, viši alkoholi,aldehidi,acetat.


Sačuvana
bistrica
Administrator
*****

Van mreže Van mreže

Lokacija: BiH
Poruke: 3.727

OS:
Windows XP
Browser:
Safari


« Odgovor #103 Poslato: 30. Januar 2012, 22:21:51 »

Brojke same po sebi su nemoćne iz više razloga, tako da nema ciljanog udjela u strogo matematičkoj formi ni kod novog ni kod odležalog destilata.
Moglo bi se ponešto reći uopšteno ali mi moraš pomoći da to uradim, jer ti je ovo ipak prvo pitanje na forumu. Ima li smisla da zalazim u neki uopšteni, ali ipak teoretski odgovor koji je samo dobra osnova i usmjerenje za daljnje uranjanje u problematiku?
Sačuvana

Znanje se množi dijeljenjem, osima ako je glagolski pridjev radni jednak nuli.
U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
rakija123
Neaktivni član
*

Van mreže Van mreže

Poruke: 3

OS:
Windows NT 6.1
Browser:
Opera 9.80


« Odgovor #104 Poslato: 30. Januar 2012, 22:58:10 »

Matematika uvijek ima odgovor . Doduše nemora isti odgovor biti prava smjernica,ali mislim da bi se moglo približno odrediti šta je vrhunska rakija.

U tom matematičkom zbroju postoji jedna stvar koja mi nije baš jasna,i čini mi se da ni nema smisla.

Kako je u zakonu o jakim al. pićima navedeno da hlap. tvari moraju biti iznad 200 mg/l  i onda da uzmem za primjer analizu sa foruma:

ukupna kiselost kao octena mg/l aa 162,0      
viši alkoholi mg/l aa 3118,32      
aldehidi  mg/l aa2980,61      
etil acetat mg/l aa 747,74      
metanol g/hl aa  322,24      
ukupne hlapive tvari g/hl aa 700,87      

Znači najveći dio hlapivih tvari čine viši alkoholi (3.118,32). Koji viši alkoholi? Koji od tih u zbroju su poželjni?

(primjer analize je sa foruma,i nije od šljive,al služi jednako)

Još bi naveo da uvijek pričamo kako pri destilaciji  odvojiti više alkohole, al isto tako bez viših alkohola nema  ni esterifikacije,što je prilično zbunjujuće.

Idemo dalje u istu problematiku..
Sačuvana
Stranice: 1 ... 5 6 [7] 8 9 ... 20   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

UseBB Port by Gaia Powered by SMF 1.1.20 | SMF © 2006-2007, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin


Prijatelji Foruma
rscaffe.com | rakijaizkrnjeva.org | vivis.org.rs

Stranica je napravljena za 0.077 sekundi sa 22 upita.