KizaHood
Zaslužni član
  
Van mreže
Pol: 
Starost: 51
Lokacija: Kragujevac
Poruke: 241
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6.16
|
 |
« Odgovor #45 Poslato: 20. April 2011, 17:37:23 » |
|
Sto se tice argumenata u vezi sa medom, kao argument se tu koristi sama cinjenica reverzibilnosti procesa kristalizacije.
Sto se tice termicke obrade pre fermentacije, ja to radim samo kad je cilj fermentacije dobijanje medovine, dakle vina, dok za potrebe dobijanja rakije ne vrsim nikakvu termicku obradu (osim zagrevanja do 35 stepeni radi bolje aktivacije kvasca, ali valjda to ne smatras termickom obradom).
Ne pravim medovacu uvek od jedne te iste vrste meda, nego koristim ono sto imam u datom trenutku. Jednom je to stari potpuno kristalisani med, za cije zahvatanje mi trebaju vangla i mistrija, koliko je tvrd; drugi put je to tecni med sa malim procentom vode, sledeci put tecni sa vecim procentom vode i tako sve kombijacije...
Zakljucak je da bar sto se mojih destilata tice kristalizovanost ne utice na kvalitet, ali cu se sloziti sa tobom oko procenta vode, najlosiji rezultat sam dobio od nekristalizovanog meda sa velikim procentom vode. Opet, i to je subjektiovno, imam komsiju koji bas za tu rakiju tvrdi da je najbolje sto sam mu ikad ponudio, dakle stvar ukusa.
A sto se tice dozrevanja loze, ja uporedo ostavljam lozu da stari i u staklu i u buretu bas zbog ovoga o cemu pricas - ima i staklo svoje prednosti, iako vise volim drvo. Zato i imam ove dileme, posto imam sta da uporedjujem - jednu te istu lozu, sa dve razlicite varjante stanjenja.
Samo jedan dodatak, konkretno lozu ne cuvam u hrastovini, nego u dudovom buretu. Tako se zalomilo. U hrastovom buretu cuvam "suvu sljivovicu". Inace, to dudovo je 60+ godina staro i jedva da lecka zazuti rakiju posle godinu dana.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #46 Poslato: 20. April 2011, 20:12:36 » |
|
Postoje situacije u kojima čak i ja odustajem, jer je čarolija nestala. To ti je kao udvaranje u kojem ne možeš izmamiti ni treptanje očima. Izvini što ovako prekidam. Nisi ti kriv, do mene je.
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
peca50
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #47 Poslato: 20. April 2011, 21:37:08 » |
|
Eliminacija bojenja, kada to nezelimo starenjem, a opet imamo starenje u drvenim sudovima pokazala je odlicne rezultete u buradima uredjenim od jasena. Pocelo je kao eksperiment a sada vec polako ulazi u redovnu upotrebu. Posebno su prakticna burad od jasena kod vocnih rakija, dunje, kajsije, kruske, gde rakija ostaje neobojena a ukus je odlican.
|
|
|
Sačuvana
|
Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu! Hemingvej
|
|
|
lovranski
|
 |
« Odgovor #48 Poslato: 16. Maj 2011, 10:58:38 » |
|
meni je želja provati komovicu staviti na starenje ali tek od sljedeće berbe ako dobim zadovoljavajuči kvalitet. sada neznam kakve da bačve koristim, akacija mi se nekako najviše sviđa a i hrast je tu negdje. kažu da akacija daje voćne arome dok se za hrast koji je poznatiji zna da daje vanilijine arome arome pržene kave itd. također kod proizvođača dobivam informacije da je bolje da bačva nije barikirana nego da je lagano paljena samo radi savijanja dužica. Paljenje hrasta za barik, reko mi je jedan bačvar, da spriječava pre brzo ispuštanje tanina u destilat, vino ali daje te neke tostirane arome. saznao sam da za rakiju trebaju biti deblje dužice jer da rakija prodire dublje u hrast od vina. Parafinirane bačve ne dolaze u obzir (za mene) jer treba i do 3 godine da se parafin razgradi a uslovi su u tom slučaju kao kod staklenog balona. To su neke informacije koje sam saznao pa me zanima vaše mišljenje. Također me zanima što mislite o bačvama od trešnje i kestena.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
dosljak
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 46
Lokacija: zrenjanin
Poruke: 75
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 4.0.1
|
 |
« Odgovor #49 Poslato: 27. Maj 2011, 21:21:58 » |
|
Mene zanima da li bi se dobilo na kvalitetu rakije(ili izgubilo),kada bih npr. jabuku ispekao jednom i ostavio da odlezi dva,tri meseca,pa je prepekao?Znaci jedna destilacija pa posle 3 meseca prepek.Da li bi se aromaticnost skroz izgubila posle tog vremena,a da je drzim zatvorenu u staklenom sudu i svakih 10-15 dana uduvavam vazduh,ili bi nesto arome isparilo a ona odlezala i bila u prepeku mozda i bolja nego da sam odmah uradio i prepek?
|
|
|
Sačuvana
|
ko ljudima sve veruje,prolazi rdjavo;ko nista ne veruje,jos gore.
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #50 Poslato: 04. Jun 2011, 09:57:51 » |
|
Kad neće niko drugi, moram ja. Nisam nikada radio ovako nešto, pa ti jedino mogu prenijeti neka razmišljanja i reći razloge zašto to nisam pokušavao. Mislim da bi u normalnim situacijama ova tri mjeseca predstavljala nepotreban gubitak vremena, iz razloga što procesi dozrijevanja meke rakije sa duplo manjom koncentracijom etanola, u odnosu na prepek, u stvari nisu isti procesi ni po brzini ni po karakteru i obimu hemijskih promjena koje znače starenje rakije i njeno dobivanje na kvalitetu. Ovakvim odležavanjem destilata na bi smo dobili nikakva nova jedinjenja, a ni količinu onih od pozitivnog uticaja, koja bi nam dala i novi kvalitet. Ovakav postupak bi eventualno mogao rezultirati boljom rakijom jedino u situaciji kada bi u ovoj fazi, nakon dobivanja meke rakije, u stvari radili liječenje rakije prije nego što je ona i napravljena. Odnosno ako bi primijetili da prvi destilat ima mane koje će biti izražene i konačno dobivenom rakijom, onda bi ovaj postupak imao smisla. To su situacije u kojima bi dozvolili i pojačali oksidaciju aldehida, nekih sumpornih jedinjenja i eventualno ponekog fenola, očekujući da će se nekima od njih takvim postupkom koncentracija smanjiti a neki od njih će biti prevedeni u neisparljivi oblik, kako zbog oksidacije tako i zbog reakcija sa većom količinom bakra u mekoj rakiji, pa bi nam onda druga destilacija omogućila da ih imamo nešto manje u tako dobivenoj rakiji.
P.S. Da bi se uopšte mogla razmatrati ova opcija, jačina destilata mora da bude iznad 20% vol. a.a.. Sve što je ispod toga sklono je kvarenju i negativno bi uticalo na kvalitet rakije.
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
dosljak
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 46
Lokacija: zrenjanin
Poruke: 75
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 4.0.1
|
 |
« Odgovor #51 Poslato: 04. Jun 2011, 14:53:25 » |
|
Hvala bistrice,po ko zna koji put  .......za ovaj dan,3 sata i 41 minut sto sam proveo na ovom sajtu,naucio sam vise o rakiji nego sto bih za ceo zivot naucio,da sam cucao pored kazana raznih "majstora rakije" u mome selu 
|
|
|
Sačuvana
|
ko ljudima sve veruje,prolazi rdjavo;ko nista ne veruje,jos gore.
|
|
|
peca50
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 4.0.1
|
 |
« Odgovor #52 Poslato: 04. Jun 2011, 23:47:04 » |
|
Ja ti mogu ponuditi iskustvo sa rakijom od meda. U novembru mesecu sam odradio uslužnu peču rakije od meda i to prvu destilaciju, jačina koja je dobijena prvom destilacijom je bila oko 40% alkohola. Da bi napravili upoređenje kvaliteta, dva kazana smo uradili prepek a ostalo je urađeno u drugoj polovini aprila. Upoređenje od pre par dana je dalo ovakve rezultate: Rakija koja je prepečena u novembru je daleko lošija od rakije koja je prepečena u aprilu, a jačine su približne oko 62%. Ovde upoređenje ide u prilog odležavanja meke rakije(ili rakije od prve destilacije), pa posle duže pauze prepek. Iste rezultate imam i u prepeku meke šljivovice odležale u hrastovini, pa posle 3 meseca urađena druga destilacija(prepek). Kod prepečene šljivovice se preneo i deo arome hrasta u prepeku, a od oštrine nove rakije nema ni traga. Poučen tim iskustvom isto sam uradio i sa jabukovom mekom rakijom (oko 34%). Prvu destilaciju sam radio krajem januara, a tek sada radim prepek po potrebi naručioca, i svaka tura je sve bolja i bolja. Eto to ti je moje iskustvo ocenjeno od drugih, znači nije subjektivno moje mišljenje, a mišljenje su dali dobri poznavaoci rakije, diplomirani tehnolozi, a mđu njima je i jedan profesor. Povetravanje je jednostavno, dva do tri puta mesečno samo otvori sud ili sudove u kojima je meka rakija i nije ti potrebno nikakvo uduvavanje vazduha. Meni je sva rakija od prve destilacije u buradma od sive PVC, zlatar nova varoš, sem šljivovice koja je u hrastovoj bačvi.
|
|
|
Sačuvana
|
Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu! Hemingvej
|
|
|
dosljak
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 46
Lokacija: zrenjanin
Poruke: 75
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 4.0.1
|
 |
« Odgovor #53 Poslato: 05. Jun 2011, 23:36:15 » |
|
Aha!  I meni je rekao jedan prijatelj da je pekao za oca,brata i sebe,a posto nije stigao da odradi prepek svoje trecine rakije,ostavio je par meseci pa kad je prepekao,svi su se slozili da je mnogo bolja njegova rakija od njihove,koju je odmah prepekao kad i meku. Ono sto mene plasi je da ako ostavim dunju ili kajsiju,da li ce "izlapiti","izvetriti",izgubiti onaj miris,posle tih par meseci  ,pa da ne bude jedva neki miris,koji moze biti i dunja a moze biti i dzanarika,neka neutralna aroma :'( E to mene brine
|
|
|
Sačuvana
|
ko ljudima sve veruje,prolazi rdjavo;ko nista ne veruje,jos gore.
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #54 Poslato: 05. Jun 2011, 23:50:07 » |
|
Ne boj se, neće ti izlapiti nikakve arome. Slobodno je ostavi da odleži pa probaj i ovo pečenje nakon odležavanja. Još kad bi uradio i jednu i drugu varijantu pa nam pokušao detaljnije opisati rezultat.
Procesi dozrijevanja rakije su detaljno istraženi i jako mjerljivi, dakle ne radi se ni o kakvoj apstraktnoj teoriji, nego o konkretno utvrđenim činjenicama i to u različitim uslovima uz mnogobrojna ponavljanja. Najvažniji procesi dozrijevanja, bez onog uticaja ekstrahovanog materijala iz hrastovog bureta, su: oksidacija, esterifikacija i acetalizacija. U pitanju su reakcije u kojima učestvuju ili se dobivaju: etanol, voda, viši alkoholi, esteri, aldehidi, kiseline, ketoni, esteri, acetali…, kao pojedinačne komponente čija se količina tako smanjuje ili povećava i daje karakter rakiji, za koju se onda može reći da je odležala i dobila na kvalitetu. Za ove reakcije presudan faktor je koncentracija etanola i vode, i to ne samo kao kod temperature da dovodi u pitanje brzinu reakcija odnosno vrijeme nakon kojeg će se ona desiti, nego ovaj put dovodi u pitanje da li će se reakcija uopšte i ikada desiti. Tako da priča o dozrijevanju meke rakije, u odnosu na rakiju dobivenu od iste sirovine ali koja je sada sa duplo većom koncentracijom etanola još i nekoliko startnih mjeseci duže odležala, djeluje više nego zabavno.
Potpuno druga je stvar, kao što sam već rekao, ako nije u pitanju čin dozrijevanja nego liječenja rakije, kojim se u stvari umanjuje dio nepoželjnih i štetnih jedinjenja. Tako se odležavanjem meke rakije može dobiti bolja konačna rakija, ali je onda jasno da smo bez ovog odležavanja dobili rakiju sa manom i da nam je samo zbog toga ova druga bolja.
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
armin1
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 49
Lokacija: Jarkovac kod Zrenjanina
Poruke: 444
JEDNOM CU BITI NAJBOLJI
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #55 Poslato: 14. Oktobar 2011, 21:24:56 » |
|
za nas koji smo pocetnici koje bi se mane mogle leciti odlezvanjem meke rakije, i ako mi te mane ne uocavamo dali bi eventualno preventivno odlezavanje meke imalo svrhu. Jedan dedica mi dade savet pre neki dan pa sam zato vec krenuo da citam ovu temu ne bi li utvrdio da deda nema poima odnosno da j je u pravu. naime deda rece da se rakija dunja i kruska kale. sta to po njemu podrazumeva: nakon pecenja prepeka ostaviti u podrumu u sto sirim posudama (serpama) svu rakiju bez zatvaranja sa blagim mesanjem jednom dnevno 21 dan. nakon toga stviti rakiju u staklenu ambalazu puneci je do 80% zapremine uz otvaranje boca narednih 3 meseca na svakih deset dana. interesuje me sta vi mislite o ovom "receptu "  ? hvala
|
|
|
Sačuvana
|
IMA TU NECEGA
|
|
|
peca50
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6.23
|
 |
« Odgovor #56 Poslato: 14. Oktobar 2011, 21:31:46 » |
|
Savet koji ti je dao dedica je uredu, samo je dedica preterao sa ritualnim mešanjem i odležavanjem dalje u sudovima. Naime dobro je da meka rakija odleži neko vreme u otpražnjhenim sudovima jer će se dobijeni kvalitet prepeka posle takvog odležavanja kvaliteno razlikovati od prepeka koji se radi odmah.
|
|
|
Sačuvana
|
Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu! Hemingvej
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #57 Poslato: 14. Oktobar 2011, 22:00:46 » |
|
nakon pecenja prepeka ostaviti u podrumu u sto sirim posudama (serpama) svu rakiju bez zatvaranja sa blagim mesanjem jednom dnevno 21 dan. Ovo prvo je totalno pogrešno. Tačno je da će ovako isparavati jedinjenja nepoželjna u većim koncentracijama, prije svega: acetaldehid, etilacetat i akrolein, ali je isto tako tačno da će ispariti i ono što ne bi trebalo: etanol, lakoisparljivi esteri, neki terpeni i druga jedinjenja sa izrazito niskim pragom osjetljivosti, što znači da malo smanjenje predstavlja gubitak njihovog aromatskog diprinosa. staviti rakiju u staklenu ambalazu puneci je do 80% zapremine uz otvaranje boca narednih 3 meseca na svakih deset dana. Ovo drugo je pravi način. Dovođenje kiseonika u ograničenim i manjim količinama, kao što je uostalom i kod dozrijevanja u buretu. Takvim otvaranjem posuda ujedno će ispariti ono što treba da ispari, uz očuvanje aroma.
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
armin1
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 49
Lokacija: Jarkovac kod Zrenjanina
Poruke: 444
JEDNOM CU BITI NAJBOLJI
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #58 Poslato: 15. Oktobar 2011, 00:41:23 » |
|
|
|
|
Sačuvana
|
IMA TU NECEGA
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #59 Poslato: 15. Oktobar 2011, 01:09:26 » |
|
Ne bi se ni zvala mana da se ne može primijetiti, a određeni stepen objektivnosti se mora podrazumijevati.
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
|