Neke stvari mi nisu jasne, na koji nacin je razlika kod grejanja na drva i na struju ili plin kad je sam sistem citavog kazana potpuno zatvoren?
Postoji razlika ali samo u kategorijama otvoreni plamen i drugi oblici zagrijavanja, jer se otvorenim plamenom postižu znatno više temperature, koje su poželjne za stvaranje aroma rakije.
Dakle, da li je neka razlika izmedju takve dve kontinuirane destilacije i klasicnog prepeka?
Postoje bitne razlike kod: upotrijebljenog materijala (bakar, inox), načina zagrijavanja, dužine trajanja procesa, načina i uslova kod kondenzacije pare, ...i kao posljedica dobivenog drugačijeg aromatskog profila rakije.
Da li je moguce uopste to sto i Nemci tvrde da na tim nivoima stvarno ostaje vecina metila?
Na ovom konstrukcionom rješenju, prije svega zbog broja podova, ne. Iako se na četiri poda može uraditi značajnije smanjenje, kao uostalom i većim odvajanjem prvenca kod klasičnog kazana.
I ako mozete da prokomentarisete ovo sto sam napisao, jer se mnogo dvoumim, sa jedne strane cujem dosta toga o vrhunskim prednostima starih kazana, a sa druge strane utisak onoga sto sam video kod njega je vrlo snazan i sad prosto ne znam sta da radim?!!
Za koštičavo voće i viljamovku se u ozbiljnijim priručnicima i preporučuje isto ono na šta ti je „konstruktor“ ovog uređaja nimalo slučajno ukazivao, rad sa 2 poda (ili nivoa kako ih nazivaš) uz značajno smanjenje refluksa kod deflegmatora, dovođenjem toplije vode za njegovo manje hlađenje. Ovim brojem podova si izgubio hvaljenu prednost kod odvajanja metil alkohola. Samom činjenicom da se preporučuje i smanjenje refluksa otpada i hvaljena prednost pročišćavanja destilata, jer ovim potezom se u stvari traži manje čist destilat. Za inox i indirektno zagrijavanje otvoreni plamen nema potrebe ništa obrazlagati, i šta nam ostaje, zagorijevanje kazana i furfural. Za zagorijevanje kazana imaš miješalicu, kao uostalom što je i kod njega ugrađena. Furfural se ionako svodi u dozvoljene okvire, a i bez toga gotovo nikada iz njih ne iskače, propisnom destilacijom na klasičnom kazanu. Na aromu rakije pri nižim koncentracijama ima pozitivan doprinos, za razliku od onih pedesetak sumpornih jedinjenja čiju ćeš povećanu koncentraciju sigurno imati sa kazanom od inoksa, u odnosu na bakar. O pozitivnom uticaju bakra na arome rakije, pogotovo još nakon dozrijevanja, isto nema potrebe posebno razglabati. Uostalom pokušaj od istog materijala koji si kod kuće koristio na klasičnom kazanu, sada na ovom kazanu dobiti rakiju. Nakon toga odluči.
Nemoj sad pogrešno shvatiti, ovoliko ga kudio pa ti preporučujem da probaš. Ovim kazanom se može dobiti dobra rakija, normalno da za to treba iskustvo kojim treba maksimalno ispoštovati režim rada kao uostalom i na klasičnom kazanu. Njegove osobine možda najviše i dolaze do izražaja kod jabukovače, i nije ti baš nju slučajno ponudio, e sad da li je samo nju i pekao kao što kaže, to sumnjam. Prednosti ovog kazana su prije svega u njegovoj brzini, za nekih cca. 8 sati uradi istu količinu za koju bi ti na klasičnom kazanu trebalo oko 40 sati. Ušteda energije zbog ovog vremena je druga važna prednost. Treće i nema, možda standardan kvalitet rakije, ali to je ionako isforsiran pojam koji ništa ne znači.
Kazan je inače dobro konstrukciono riješen jer je vjerna kopija kazana jedne njemačke firme koja takve kazane radi od bakra.