Sortiment kod nas na sitnom posedu se do skora svodio na sledeće(gore-dole):
-bele sorte=70% Smederevka +20%Lisičina(Plovdina) i ostale stone sorte+10 %Rizling(uglavnom Italijanski)
-crne sorte=40% Prokupac+20% M.hamburg+15%Vranac+10%Merlo i Game+sporadično druge vinske i stone sorte(dosta «neprskanaca» odnosno međuvrsnih hibrida)
Kako smo upropastili velike vinarske kuće, došlo je do masovnog krčenja vinograda.Oni malobrojni, koji su ostali verni vinovoj lozi, okrenuli su se stranim visokokvalitetnm sortama koje imaju visoku cenu i potražnju od novih i svakim danom sve brojnijih malih-velikih podruma.E sad kako mi idemo iz krajnosti u krajnost, tako smo krenuli da krčimo sa istim onim elanom s kojim smo se ranije tvrdoglavo držali već gore nabrojanog sortimenta.Pa sada naš proizvođač smatra da je pogrešno i razmišljati o gajenju autohtonih sorti, računajući njihovu vrednost kroz dinar koji dobije za nju na tržištu.Ali to je već druga priča.
Mislim da su za naš region sigurno dobre sorte Šardone, Sovinjon i Italijanski rizling.Nisu mnogo zahtevne kad je u pitanju zaštita,daju odličan kvalitet vina(prve dve posebno).Probao bih svakako i sa Muskat otonelom.Teško zaboravljam njegov ukus i žao mi je što ga nema ni u rasadnicima.Inače,Šardone je moj ljubimac.
Po mom mišljenju(nije «Sveto pismo» naravno)treba da izbegavate Rajnski rizling.Kilav je a i prinosi(čuvenog klona 239)nisu baš kao što se očekuje.Plamenjača i botritis su redovni gosti čak i kad sve uradite kako treba pa se nađete u čudu.
Od crnih sorti već(u Goloboku) provereni Game i Merlo, oba sa izrazito crnom(crvenom)bojom vina.
Od skora se pojavio i Kaberne sovinjon ali ima problema i kod sazrevanja grožđa i kod sazrevanja lastara.Da ne pričamo o skidanju lišća,proređivanju grozdova itd.Ali kako reče neko,ne mora baš sve na Koberu da raste!
Tu je i Muskat hamburg.Univerzalan,neizbežan kao začin ali nije loš ni kao glavno jelo.
Što se tiče klonova i njihove introdukcije postoji puno naučnih radova.Nažalost,naša nauka(Poljoprivredni fakulteti) smatra da je sama sebi dovoljna, nekako je «elitistička» i umesto da postoji mogućnost direktne informacije,takvu informaciju morate da tražite listajući naučne radove naših stručnjaka:
http://scindeks.nb.rsili u Narodnoj biblioteci pošto izlistate periodiku (recimo «Poljoprivreda» -Časopis saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije).
Kakvi su rezultati?Pa začuđujuće se slažu sa prohtevima velikih uvoznika!Prosto da čovek ne poveruje!