U videu koji je Jon postavio... ...koriste spiralu kao hladionik.
Koji je razlog? Zašto ne cilindar... uz isti volumen nije li dodirna površina para s bakrom kod cilindra za trećinu veća??
U proizvodnji najkvalitetnijih rakija se u daleko najvećoj mjeri koriste dvije vrste kondenzatora. Spiralni (Grahamov) i cjevasti (Dejvisov) zbog svog velikog doprinosa kvalitetu i aromatskom profilu rakije, a iz istih razloga se na primjer nikada ne koristi neki poput Libigovog i sl.. Kod konjaka u najvećem broju slučajeva je to spiralni, dok je na primjer kod najkvalitetnijih vrsta viskija u pitanju manje dominantna razlika. Jedan od razloga je jaka veza sa tradicijom, što stvarnom zbog dokazanog uticaja kod destilacije vina, što zbog percepcije potrošača.
Ovdje ćemo o onom bitnijem razlogu za upotrebu jednog od ova dva kondenzatora kod svih vrsta rakije. Svaki od njih daje nešto drugačiji aromatski profil rakije, upravo zbog ovog što si rekao. Veća kontaktna površina bakra ne samo sa isparenjima nego i sa kondenzatom koji se iz temperaturne zone od nekih 80 stepeni slijeva prolazeći ka onoj hladnijoj na izlazu iz lule. Veća kontaktna površina znači i veću interakciju bakra i isparljivih hemijskih jedinjenja. Veća interakcija na ovoj poziciji je prvenstveno i veća eliminacija iz destilata jedinjenja koja su po svojoj prirodi teža i grublja na okusu i mirisu, a mogu i da maskiraju neke druge aromatske uticaje. Kod ova dva kondenzatora postoji razlika koja potiče i od onog drugog pravca katalitičkog svojstva bakra. Priča je to o uvećanju koncentracije već postojećih aromatskih jedinjenja pa i stvaranju potpuno novih koja nisu postojala prije destilacije.
Kod konjaka malo i specifično zbog destilacije vina a inače dominira gotovo pa jedna filozofija aromatskog kvaliteta i jedna vrsta aromatskog profila, sa manje izraženim međusobnim razlikama. Priča je to o kvalitetu sa jako dugim dozrijevanjem, što rijetko ko može pratiti pa se tako ostvaruje pimat i debela distanca od svih drugih rakija na svjetskom tržištu . Njima, a pogotovo onim najjačim među njima, i nije toliko interesantan kvalitet rakija ispod 20-30 godina odležavanja u buretu. Nerijetko i do 50 godina. U takvim situacijama, uz maksimalno kvalitetne uslove odležavanja i praćenje odležavanja, teži i robusniji aromatski profil konjaka se ublaži, zaokruži, pa postane prefinjeniji, koji u konačnici može kao rezultat dati kompleksniji, odnosno viši nivo kvaliteta.