peca50
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 74
Lokacija: Krnjevo(pomoravlje) Ratković (levač)
Poruke: 1.105
OS:  Windows XP Browser:  Firefox 3.6.24
|
 |
« Odgovor #210 Poslato: 13. Novembar 2011, 11:15:28 » |
|
Dragi forumasi, hvala puno na kvalitetnim savetima, i nadam se da cu uz pomoc njih uspeti da napravim kvalitetnu rakiju od dunje. Treba mi vasa pomoc posto nisam uspeo konkretno da nadjem u literaturi, jer negde pise jedno, negde drugo, pa se nadam da mi vi sa vasim iskustvom mozete pomoci. Naime, mene zanima ono sto sledi posle pecenja, tj. odlezavanje rakije. Konkretno u kojem sudu drzati rakiju od dunje? Negde sam citao da ne valja hrastovo bure, negde da je dobro, neko preporucuje staklene balone ili inox kazane itd. Dakle u cemu je najbolje sto se tice kvaliteta drzati rakiju od dunje, a takodje me zanima to isto i za viljamovku.
To je na tebi da odlučiš kavu rakiju od dunje i kruške želiš da imaš, obojenu sa aromom hrastovine ili bezbojnu sa izvornom aromom voća. Nepostoji pravilo, ali se preporučuje da voćne rakiju budu bezbojne, tako da proces sarenja teče u inertnim sudovima (staklo, inox, polipropilen...).Probao sam i jedne i druge, obojene i bezbojne, i ako su dobro tehnološki urađene, sve imaju svoju lepotu u smislu kompletnog doživljaja u ustima, nepcima, grlu i stomaku.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Sve sto trazim od vina je da uzivam u njemu! Hemingvej
|
|
|
dosljak
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 47
Lokacija: zrenjanin
Poruke: 75
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #211 Poslato: 14. Novembar 2011, 17:51:55 » |
|
jeste 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
ko ljudima sve veruje,prolazi rdjavo;ko nista ne veruje,jos gore.
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #212 Poslato: 14. Novembar 2011, 23:38:41 » |
|
Ja lično za dozrijevanje viljamovke ne bih koristio nikakvo bure, jer ona ne podnosi dobro kontakt sa vazduhom nakon njenog jako kratkog perioda dozrijevanja, i tad joj je potreban u maloj mjeri, a i arome joj se ne bi slagale sa aromama hrasta ili bilo kog drveta koje ih je u stanju predati rakiji. Dunjevača bi voljela kontakt sa vazduhom kroz pore od bureta, za dozrijevanje. Nisam siguran da bi njenoj aromi odgovarao jači uticaj hrasta ili drveta uopšte. Iskreno rečeno ne znam zato što nikada nisam imao priliku da je probam takvu, a imam osnova za sumnju. Normalno da i po meni ostaje opcija sa buretom od duda ili nekim starijim buretom od hrasta u kome je već bila rakija i koje je u dobrom stanju.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
milmarc
Neaktivni član
Van mreže
Poruke: 1
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Firefox 4.0
|
 |
« Odgovor #213 Poslato: 16. Novembar 2011, 11:28:10 » |
|
pazljivo sam procitao temu od pocetka do kraja i bas bi voleo da Vas saslusam i da ispostujem vase recepte za dunjevacu do kraja ,ali posto prvi put zalazim u ove vode imam problema sa nabavkom enzima (za kvasac sam se snasao) ,elem VVM se vise nebavi prodajom a u Enovitis-u ga prodaju u onom 100 gr.-amskom pakovanju sto je meni nepotrebna kolicina a pomalo i skupa posto imam po mojoj proceni nekih 200 kg dunja ,pa je pitanje gde ga mogu nabaviti na manju kolicinu
ili mozda da ne komplikujem (tj koliko i sta gubim )da idem bez enzima da napomenem imam seckalicu koja bas sitno secka ,ako je to bitno u celoj ovoj prici
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
milorad231
Mlađi član

Van mreže
Poruke: 14
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 8.0
|
 |
« Odgovor #214 Poslato: 16. Novembar 2011, 15:07:21 » |
|
Uzmi umesto enzima 15 do 20 kg jabuka samelji, izblansiraj i raspodeli ravnomerno u ta dva bureta. Kazu da jabuka ima visak prirodnih depektinansa. Na zdravlje
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
armin1
Zlatni član
   
Van mreže
Pol: 
Starost: 50
Lokacija: Jarkovac kod Zrenjanina
Poruke: 444
JEDNOM CU BITI NAJBOLJI
OS:  Windows NT 6.1 Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #215 Poslato: 16. Novembar 2011, 15:39:17 » |
|
kolicinu
ili mozda da ne komplikujem (tj koliko i sta gubim )da idem bez enzima da napomenem imam seckalicu koja bas sitno secka ,ako je to bitno u celoj ovoj prici
sto se enzima tice verujem da je bolje da ga ipak stavis, jer i ja sam novu voj prici i pravio sam prvi put probno prosle godine a ove sam godine ""malo" povecao kolicinu. sad miris je podjednake jacine al je zato ukus neuporedivo jaci u dunji sa enzimom u odnosu na onu od prosle godine bez, a sto se sitnog seckanja tice , bar iz mog iskustva, sve sto je velicine nokta na malom prstu ruke i vece ti nece prevriti v ec ce u sredini ostati i dalje zivo, a samim tim ce i rakije biti manje. iskljucivo pasta i samo pasta od unje nista iznad te velicine. ovoe sam godine napravio masinu za mlevenje sa sitom samleo sam tako da je izasla pasta, kad sam je cistio skupio sam jedno saku odprilike dunje koja je bila kao klikercici unutar masine i to sam isto ubacio u kljuk. verovao ili ne , po zavrsetku fermentacije sam te parcice pronalazio i kad sam ih probao i dalje su bili ziva dunja.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
IMA TU NECEGA
|
|
|
pedjamilano
Mlađi član

Van mreže
Poruke: 12
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 8.0
|
 |
« Odgovor #216 Poslato: 23. Novembar 2011, 14:12:27 » |
|
Potreban savet!
700 kg leskovacke dunje sam pre 25 dana izrendao i to je ispalo kao vrlo tanki listici ( kao cips ). Na to sam nalio oko 400-500 vruce vode u kojima sam rastvorio 25 kg secera. Mirisalo je na prelep kompot od dunja. Posle jednog dana sam ih zasejao Lalemand kvascima 20gr. (iz Enovitisa) i ostavio u velikoj kaci i dva bureta od 200 litara da vriju. Vrenje je pocelo odmah sutradan i pre desetak dana je stalo sa ovim hladnim danima. Sve vreme sam otvarao foliju na kaci i buradima i mesao potapanjem klobuka. Da li je prestalo vrenje ili je zavrseno neznam? Danas sam merio sa siromerom po Babou tako sto sam procedio tecnost i dolazi do upadanja celog siromera u tecnost sto pokazuje kao da nema vise secera ili ga ima veoma malo. Sta se desava? Da li vrenje gotovo? Zbunjuje me jer kada uzmem listice dunje deluju mi kao da su jos svezi i slatkasti. Procedjena tecnost je lepog ukusa i na ukusu skoro bez secera. Kao aromaticno vino. Neznam da li je ovo normalno sto se desilo, pa mi je potreban savet da li je dunja spremna za pecenje ili sam nesto negde pogresio? Hvala!
Pedja
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
dioda
|
 |
« Odgovor #217 Poslato: 23. Novembar 2011, 22:09:29 » |
|
Ponovo cuveni test sa plasticnom flasom  Naspi do vrha, promuckaj par puta da izadje co2, zatvori, stavi na toplo, ako se flasa naduva jos nije zavrseno vrenje...
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #218 Poslato: 24. Novembar 2011, 14:18:26 » |
|
Potreban savet!
Nedovoljna usitnjenost je spriječila kontakt enzima i razgradnju pektinskih materija koje omotavaju one tvrde celulozne materije, pa kasnije i kvasaca kako bi fermentacija na takvom materijalu bila u potpunosti provedena. Nedovoljna enzimska aktivnost je inače karakteristika svih voćnih kaša jer ga rijetko koje voće prirodno ima u dovoljnim količinama. Još se mora uzeti u obzir dodatno djelimično umanjenje enzimske aktivnosti: izostankom potpunog dozrijevanja, blanširanjem (sipanje vrele vode), i šećerom (glukozom). Tečni dio je sigurno završio vrenje, dok onaj čvrsti čips nije mogao. Sad dolazimo do pomalo nezgodne situacije. U tom dijelu je ostalo zarobljeno i dosta aromatskog potencijala, a na destilaciju ne smije da ide kljuk koji sadrži veće količine nerazloženih pektina i neprerađenog šećera, u ovoj situaciji specifično još i onih materija koje su zarobljene u okviru pektinske strukture, a to su sluzi i gume. Ako bi cijeli kljuk išao na destilaciju sigurno dobivamo veću količinu jedinjenja koja će izazvati neugodne arome i efekte: gorčinu, oporost, pa čak i tonove na petrolej i benzin. Nisam imao ovakvih situacija pa bi mi ovo bilo interesantno za eksperiment jedne i druge varijante destilacije da se uvjerim, ne da li se to tako dešava, nego da vidim koja je to mjera i uticaj jedne i druge stvari, mislim da je velika. Moja preporuka je odvojiti onaj čips dunje na vinarsku prešu ili neku kiselo otpornu rešetku promjera otvora 4-5 mm. i raditi destilaciju na onom ocijeđenom dijelu, a na godinu dozrijevanje, enzim i sitnija prerada. Šećer ću prešutjeti, ali onakvu količinu vode ne mogu.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
pedjamilano
Mlađi član

Van mreže
Poruke: 12
OS:  Windows XP Browser:  Microsoft Internet Explorer 8.0
|
 |
« Odgovor #219 Poslato: 24. Novembar 2011, 15:19:02 » |
|
Hvala Bistrice! Nazalost moju mislim da ste u pravu! Imao sam dobru volju, ali malo znanja o tehnologiji prerade dunje. Biće bolje sledece godine. Barem se nadam.  Uradicu ovo sto ste rekli i procediti tecni deo i od njega peći rakiju. Sta mislite koliko je tu % dunje preslo u tu tecnost. Da li ce to biti šećeruša ili ce to biti neka kombinacija sa dunjom? Vredi li to čemu? Koliko je vode bilo potrebno dodati na 700kg dunje da bi to bilo optimalno dunji i koliko enzima depektinaza je potrebno na 100kg vocne mase? Hvala jos jednom i obavesticu vas sta sam dobio iz kazana. Pedja
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #220 Poslato: 24. Novembar 2011, 15:43:09 » |
|
Može to biti fina i solidna rakija, jer dunja stvarno ima jak i raznovrstan aromatski potencijal, a po onom što peca govori neće se postidjeti mnogih kupovnih. Svaka čast onim koje spadaju u vrhunski kvalitet, to je jedna druga kategorija, njih ovdje ne pominjem. Vodu bi u stvari trebalo izbjegavati, a sa enzimom u kombinaciji sa dozrijevanjem se može i bez nje, i ako se mora dodati samo onoliko koliko je nužno da se ne bi dozvolio pristup vazduha. Ne treba praviti plivajuću smjesu nego gustu kašu. To se postiže povremenim miješanjem u toku djelovanja enzima, od par sati, i ide konačno zatvaranje posude za vrenje. Nakon fermentacije to je sve jedna jako lijepa plivajuća smjesa za destilaciju. Lallemandov enzim se za dunju dozira sa 2 grama na 100 kg ili litara, svi proizvođači napišu dozu na pakovanju.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
ACAPK
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 43
Lokacija: prokuplje
Poruke: 102
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #221 Poslato: 25. Novembar 2011, 10:33:57 » |
|
ja sam ih potopio s vodom do vrha bureta,plivajuca smesa,kakva je tu greska? 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #222 Poslato: 25. Novembar 2011, 11:26:20 » |
|
Sa tolikom količinom vode se stvaraju lošiji uslovi za obavljanje fermentacije pa kasnije i destilacije, i utiče na kvalitet rakije.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
ACAPK
Stariji član
 
Van mreže
Pol: 
Starost: 43
Lokacija: prokuplje
Poruke: 102
OS:  Windows XP Browser:  Safari
|
 |
« Odgovor #223 Poslato: 25. Novembar 2011, 17:52:41 » |
|
e jbg nisam znao,pa sad kako ispadne,za drugi put necu!a jel treba da se smesa mesa svaki dan ili ne,mislim da ako ima malo vode a ne mesa se moze da se ubudja? 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
bistrica
|
 |
« Odgovor #224 Poslato: 25. Novembar 2011, 18:05:36 » |
|
Zbog toga se i dodaje enzim da bi dunja otpustila što više soka i ujedno oslobodila arome. Kada se dobro promiješa enzim na početku, nakon toga zatvori posuda za fermentaciju i ne radi više nikakvo miješanje da u nju ne može uči vazduh, onda počinje vrenje u kome CO2 štiti gornji nešto suvlji dio kljuka i nema opasnosti od kvarenja.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Znanje se množi dijeljenjem. U potragu za istinom se može krenuti samo onda kada se dovede u pitanje neko vjerovanje koga smo se do tada čvrsto držali.
|
|
|
|